Kako odrediti nagradu za rad članovima nadzornih odbora u pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku?

1. Uvod

Nadzorni odbor je jedan od organa trgovačkog društva kapitala. Članove nadzornog odbora bira glavna skupština društva, a članovi nadzornog odbora biraju upravu društva. Temeljna je zadaća nadzornog odbora vlasnicima trgovačkih društava kapitala (d.d./d.o.o.) odgovoriti na pitanje kako je uprava vodila društvo u određenom vremenskom razdoblju.

Od 1. listopada 2025. na snazi je Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske u kojem postoje posebne odredbe o neovisnim članovima nadzornog odbora. Za očekivati je da će transparentniji postupak izbora članova nadzornih odnosno upravnih odbora putem javnog natječaja privući dovoljan broj visokostručnih osoba koje legitimno očekuju da za svoj rad budu nagrađene prvenstveno u novcu.

Po pravilima OECD-a, nadzorni odbor mora uključiti članove različitih spolova, dobi, profila i iskustava kako bi se osigurala raznolikost perspektiva prilikom donošenja odluka, vodeći računa o osiguranju uravnotežene zastupljenosti obaju spolova. Članovi nadzornog odbora imaju pravo na pravičnu nagradu za svoj rad na dobrobit društva.

U ovom se članku analiziraju mogući kriteriji prema kojima će Vlada Republike Hrvatske odrediti mjesečnu nagrada za rad članova nadzornog odbora.       

2. Pojmovna razgraničenja

Prvo treba napraviti jasno razgraničenje između pojmova nagrada za rad i naknada članovima nadzornog odbora jer se radi o sadržajno i formalno različitim primicima. Čl. 269. Zakona o trgovačkim društvima¹ (dalje u tekstu: ZTD) pravilno je naslovljen s pojmom „nagrada za rad članova nadzornog odbora“, međutim, ispod naslova, u tri stavka ovog članka govori se isključivo o „naknadi za rad“ što je, po nama potpuno pogrešno.

Nagrada za rad odnosi se na sve primitke koje član nadzornog odbora može primiti za svoj rad od društva u kojem obavlja dužnost člana toga odbora, dok se naknada odnosi isključivo na naknadu troškova obavljanja te dužnosti koje se tiču društva (službenog puta, upotrebe osobnog automobila u službene svrhe i sl.)². Nagrada za rad člana nadzornog odbora može imati više pojavnih oblika: a) novčana nagrada, b) nagrada sudjelovanjem u dobiti društva, c) premija za police osiguranja od odgovornosti³, i dr. Također nagrada za rad članova nadzornog odbora može, ali ne mora uključivati varijabilnu komponentu (npr. udio u dobiti društva), što znači da nije pod utjecajem poslovanja društva u prošlom ili budućem razdoblju. 

Društvo može, sukladno čl. 271. ZTD-a davati kredite članovima nadzornog odbora i članovima njihove uže obitelji, ali samo uz odobrenje toga odbora. To je isključivo poslovni odnos jer odobrenje mora sadržavati odredbe o kamatama i otplati kredita, pa se stoga ne radi o nagradi za rad ili naknadi troškova članovima nadzornog odbora. Dade li se kredit protivno tim odredbama mora ga se, bez obzira na odredbe ugovora, odmah vratiti, osim ako nadzorni odbor naknadno ne donese odluku kojom odobrava davanje kredita. Dakle, za sve ugovore koje član nadzornog odbora sklopi s društvom izvan obavljanja poslova člana toga odbora potrebna je suglasnost nadzornog odbora⁴.       

3. Nagrada za rad članova nadzornog odbora u Zakonu o trgovačkim društvima

U ZTD-u su propisane odredbe o nadzornom odboru u trgovačkim društvima kapitala: a) dioničkom društvu (dalje u tekstu: d. d.) i b) društvu s ograničenom odgovornošću (dalje u tekstu: d. o. o.)

Nadležnost nadzornog odbora u d. d.-u sadržana je u čl. 263. ZTD-a⁵. Najvažnija zadaća nadzornog odbora je nadzirati vođenje poslova društva, jer se vođenje društva ne može prenijeti s uprave na nadzorni odbor. Ipak, statutom ili odlukom nadzornog odbora može se odrediti da se određeni poslovi uprave mogu obavljati samo uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora. U tom se slučaju radi o preventivnom nadzoru (nadzor donošenja odluka) kada nadzorni odbor, uz upravu postaje suodgovoran za poduzimanje određenih pravnih poslova. Odbije li nadzorni odbor dati suglasnost, uprava može zatražiti od glavne skupštine da ona da potrebnu suglasnost. Glavna skupština donosi odluku o davanju suglasnosti s većinom od najmanje tri četvrtine od danih glasova.

Prema članku 269. st. 1. ZTD-a nagrada za rad članova nadzornog odbora u dioničkom društvu određuje se statutom a može ju odobriti i glavna skupština društva. To znači da nadzorni odbor ne može svojom odlukom izmijeniti nagradu za rad članovima nadzornog odbora. Pravilo je da naknada mora biti primjerena glede: a)  poslova koje obavlja član odbora i b) stanju društva. Ako je nagrada određena statutom, glavna skupština može običnom većinom glasova donijeti odluku o izmjeni statuta kojom se ta naknada smanjuje. Argumentum a contratio, ako je nagrada određena statutom, glavna skupština može običnom većinom glasova donijeti odluku o izmjeni statuta kojom se ta naknada povećava jer bi isplata nagrade za rad u nadzornom odboru određena statutom značila nepravdu za članove nadzornog odbora koji su svojim radom pomogli prosperitetu društva.   

Člankom 18. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima⁶ iz 2023. propisano je da društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja moraju najmanje svake četiri godine odlučivati o primicima članova nadzornog odbora. Dopuštena je odluka o primicima kojom se potvrđuje ranija odluka; u preostalome dijelu primijenit će se odredba st. 1. druge rečenice ovoga članka. U odluci se na jasan i razumljiv način navode podaci ili se upućuje na podatke iz članka 247.a st. 1. druge rečenice ovoga Zakona. Podaci se ne moraju navesti u statutu kada su njime određeni primici članova nadzornog odbora. Odluka nije pobojna ako se prekrše pravila iz odredbe treće rečenice ovoga stavka. Na odgovarajući način primjenjuju se odredbe čl. 276.a st.2. i 3. ovoga Zakona.

U d.o.o.-u nadzorni je odbor fakultativni organ društva. Međutim, d.o.o. mora, sukladno čl. 434. ZTD-a imati nadzorni odbor: 1. ako je prosječan broj zaposlenih u godini veći od 200, 2. ako je to za društvo koje obavlja određenu djelatnost propisano posebnim zakonom, 3. ako je temeljni kapital društva veći od 80.000,00 eura i ono ima više od 50 članova (kumulativno oba uvjeta), 4. ako društvo jedinstveno vodi d.d. ili d.o.o. koja moraju imati nadzorni odbor ili više od 50% sudjeluju u njima s neposrednim udjelom u temeljnom kapitalu, a u oba slučaja je broj zaposlenih u prosjeku veći od 200 ili 5. ako je društvo komplementar u komanditnom društvu a prosječan broj zaposlenih u društvu i u komanditnom društvu je zajedno veći od 200.   

Na nadzorni odbor d.o.o.-a na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 252. i 257. do 271. i 273. te 273.a ZTD-a. 

4. Nagrada za rad nadzornih odbora u pravnim  osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku

Pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku su trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima je Republika Hrvatska imatelj dionica ili poslovnih udjela odnosno nositelj osnivačkih prava, a koje odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske⁷.

4.1. Odluka o pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku

Vlada Republike Hrvatske donijela je na temelju čl. 12. st.1. Zakona o upravljanju državnom imovinom⁸ Odluku o pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku⁹, te Odluku o izmjeni Odluke o pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku¹⁰ s kojima je utvrdila pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku¹¹.

Prvu skupina: 30 trgovačka društva kapitala (d. d. ili d. o. o.)¹², druga skupina: 2 javne ustanove (HRT i Hrvatske vode), treća skupina: četiri druge osobe za koje je upis propisan posebnim zakonom (HBOR, FINA, CERP i JADROLINIJA).

4.2. Trgovačka društva kapitala

Za sva pitanja vezana za nadzorni odnosno upravni odbor primjenjuju se odgovarajuće odredbe ZTD-a, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

4.3. Javne ustanove

HRT je osnovan Odlukom Vlade Republike Hrvatske o podjeli javne ustanove Hrvatska radiotelevizija na javnu ustanovu Hrvatsku radioteleviziju i trgovačko društvo Odašiljači i veze, d. o. o., od 4. travnja 2004. Osnivač HRT-a je Republika Hrvatska. Nadzorni odbor HRT-a ima 5 članova, 4 člana imenuje i razrješava Hrvatski sabor, a 1 član je predstavnik radnika HRT-a.  

Prema članku 22. stavku 5. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji¹³, predsjednik i članovi Nadzornog odbora HRT-a imaju pravo na nagradu za svoj rad po mjerilima iz Statuta HRT-a. Sukladno članku 18. stavku 4. Statuta Hrvatske radiotelevizije¹⁴ članovi Nadzornog odbora HRT-a imaju pravo na nagradu za svoj rad u najvećem dopuštenom iznosu utvrđenom odlukom kojom se uređuje visina naknade članovima nadzornih odbora, upravnih vijeća i drugih tijela upravljanja ustanovama kojima je osnivač Republika Hrvatska.

Hrvatske vode su pravna osoba za upravljanje vodama utemeljene Zakonom o vodama¹⁵ čiji je pravni status: pravna osoba sui generis na koju se podredno primjenjuju propisi koji vrijede za ustanove. Osnivač Hrvatskih voda je Republika Hrvatska, za svoje obveze odgovara cijelom svojom imovinom, a Republika Hrvatska solidarno i neograničeno. Organ upravljanja Hrvatskih voda je Upravno vijeće, a voditelj poslovanja je generalni direktor koji zastupa samostalno i pojedinačno. Prema čl. 19. Statuta Hrvatskih voda, članovi Upravnog vijeća imaju pravo na naknadu za svoj rad u Upravnom vijeću i pravo na naknadu putnih i drugih troškova po osnovi rada u Upravnom vijeću. Putni i drugi troškovi članova Upravnoga vijeća nadoknađuju se sukladno općim aktima i kolektivnom ugovoru primjenjivom na radnike Hrvatskih voda. Naknada za rad člana Upravnoga vijeća određuje se odlukom Upravnoga vijeća, sukladno odluci Vlade Republike Hrvatske.  

Prema članku 59. Zakona o ustanovama¹⁶, ustanova odgovara za obveze cijelom svojom imovinom, a osnivač ustanove solidarno i neograničeno odgovara za njene obveze. 

4.4. Druge osobe za koje je upis propisan zakonom

HBOR je osnovan Zakonom o Hrvatskoj kreditnoj banci za obnovu¹⁷, a jedini osnivač je Republika Hrvatska. Prema članku 10. Statuta HBOR-a, tijela HBOR-a su Uprava i Nadzorni odbor. Nadzorni odbor čini šest ministara Vlade Republike Hrvatske od kojih su ministar nadležan za financije, ministar nadležan za gospodarstvo i ministar nadležan za regionalni razvoj i fondove Europske unije obvezni članovi Nadzornog odbora, a preostala tri ministra u Nadzorni odbor imenuje Vlada Republike Hrvatske među ministrima nadležnih za turizam, poljoprivredu, zaštitu okoliša, graditeljstvo ili poduzetništvo i obrt. Prema članku 9. Poslovnika o radu Nadzornog odbora Hrvatske banke za obnovu i razvitak, članovi Nadzornog odbora imaju pravo na nagradu za svoj rad u Nadzornom odboru, a iznos nagrade za rad članovima Nadzornog odbora utvrđuje se posebnom odlukom Nadzornog odbora¹⁸.

FINA je pravna osoba osnovana temeljem Zakona o financijskoj agenciji¹⁹ a osnivač je Republika Hrvatska. Uprava se sastoji od tri člana (predsjednik i 2 člana), dok nadzorni odbor ima pet članova (predsjednika, zamjenika predsjednika i 3 člana). Predsjednika, zamjenika predsjednika i dva člana imenuje Vlada Republike Hrvatske, dok jednog člana bira Hrvatski sabor iz redova saborskih zastupnika²⁰. Organizacija i način rada Nadzornog odbora uređeni su Poslovnikom o radu Nadzornog odbora FINA-e. Prema bilješki 29. – OSTALI TROŠKOVI POSLOVANJA iz Godišnjeg izvješća o poslovanju Financijske agencije za 2024. godinu²¹ dostavljenom Hrvatskom saboru 20. kolovoza 2025., naknade članovima Nadzornog odbora (5) i Revizijskog odbora (3) iznosile su ukupno 24.900,00 eura.      

CERP je osnovan temeljem Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske²². CERP je pravna osoba s javnim ovlastima, osnovana od Republike Hrvatske. Osnivačka prava Republike Hrvatske izvršava Vlada Republike Hrvatske.

Na CERP se osim Zakona o Centru za restrukturiranje i prodaju²³ primjenjuju i odredbe Zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske. Tijela CERP-a su Upravno vijeće i ravnatelj. Upravno vijeće ima pet članova i čine ga: ministar nadležan za poslove financija koji je ujedno i predsjednik Upravnog vijeća, ministar nadležan za poslove gospodarstva, ministar nadležan za poslove mora, prometa i infrastrukture, ministar nadležan za poslove pravosuđa, predstavnik Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske. U nadležnosti Upravnog vijeća je, među ostalim, i nadziranje rada ravnatelja i poslovanje CERP-a. Statutom CERP-a uređuju ovlasti i način rada tijela CERP-a te druga pitanja od važnosti za obavljanje poslova i djelatnosti te javne ovlasti CERP-a.           

Upravni nadzor nad poslovima koji su CERP-u povjereni ovim Zakonom te nadzor zakonitosti rada i općih akata CERP-a obavlja Ministarstvo financija. Važno je istaknuti da u slučajevima kada ne postoje opravdani razlozi za članska prava Republike Hrvatske u pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, članskim pravima će se raspolagati s ciljem izlaska Republike Hrvatske iz vlasničke strukture.

JADROLINIJA je osnovana temeljem Zakona o osnivanju Javnog poduzeća Jadrolinija p.o. Rijeka²⁴, a osnivač je Republika Hrvatska. Uprava se sastoji od tri člana, a Nadzorni odbor od četiri člana. Postoji Statut Jadrolinije u kojem se ne navode nagrade za rad članova Nadzornog odbora²⁵.

5. Nagrade za rad u nadzornim odborima u dioničkim društvima uvrštenim na burzi

U skladu s člankom 272.r stavkom 1. i 2. ZTD-a, Kodeksom korporativnog upravljanja HANFA-e i Zagrebačke burze nadzorni odbor i uprava trgovačkog društva kapitala podnose glavnoj skupštini izvješće o primicima članova nadzornog odbora i članove uprave tijekom poslovne godine. Na temelju članka 272.r stavka 3. ZTD-a izvješće ispituje revizor koji ispituje i godišnja financijska izvješća društva. Revizor je dužan sastaviti izvješće o ispitivanju izvješća o primicima, a to se izvješće prilaže izvješću o primicima.

Kodeks korporativnog upravljanja uspostavlja temelje za izgradnju sofisticiranih korporativnih odnosa unutar organizacije. Cilj Kodeksa korporativnog upravljanja HANFA-e i Zagrebačke burze iz 2024. (dalje u tekstu: Kodeks) je uspostavljanje visokih standarda korporativnog upravljanja i javnosti dostupnih podataka o poslovanju društava dionica kojih su uvrštene na uređeno tržište radi olakšavanja pristupa kapitala uz niže troškove²⁶. U važećem se Kodeksu šesto poglavlje zove: Primici članova uprave i nadzornog odbora. Osnovno je načelo da nadzorni odbor mora osigurati postojanje propisanih, transparentnih i nediskriminirajućih politika i postupaka za utvrđivanje primitaka za članove uprave i više rukovodstvo koji usklađuju njihove interese s dugoročnim interesima društva te uspješnim i etičkim provođenja strategije društva. 

U tom je smislu najbolji način da se to postigne u odnosu na članove nadzornog odbora jest da ne primaju naknade povezane s učinkom te pravne osobe jer bi se na taj način mogla ugroziti njihovu neovisnost i objektivnost.    

Prema Kodeksu: a) razina primitaka za predsjednika nadzornog odbora te za druge članove nadzornog odbora mora odražavati njihovo vremensko opterećenje i odgovornosti, uključujući vremensku opterećenost i odgovornosti u odborima nadzornog odbora (odredba br. 57), te b) primici članova nadzornog odbora ne smiju uključivati varijabilne elemente ili druge elemente povezane s uspješnošću poslovanja (odredba br. 58.).

5.1. PODRAVKA d.d. Koprivnica

Iz godišnjeg izvještaja Podravke d.d. za 2024. ²⁷, proizlazi zaključak da nadzorni odbor ima 9 članova čija je osnovna dužnost nadziranje vođenja poslova Društva, a o pitanjima iz svoje nadležnosti odlučuje u skladu sa zakonom, statutom društva i poslovnikom o radu nadzornog odbora. Neovisnost članova nadzornog odbora u 2024. iznosila je 77,78 posto. Nadzorni odbor osnovao je sljedeće odbore: revizijski odbor, odbor za primitke i odbor za imenovanje.

U tom se izvještaju naglašava da je 6 od ukupno 9 članova Nadzornog odbora neovisno, u skladu s odredbama članka 255. stavka 6. ZTD-a i s kodeksom. Članovi nadzornog odbora imaju pravo na mjesečnu naknadu utvrđenu u fiksnom iznosu (dvije prosječne plaće isplaćene u Podravka grupi u Hrvatskoj²⁸) prema odluci glavne skupštine o utvrđivanju nagrade za rad članovima nadzornog odbora. Revizijski odbor, odbor za primitke, te odbor za imenovanje ima po 3 člana, a svi članovi su neovisni u skladu s odredbama čl. 255. st. 6. ZTD-a.

U bilješki uz financijske izvještaje br. 36. – transakcije s povezanim društvima (nastavak), piše da je tijekom 2024. godine na ime naknade članovima Nadzornog odbora i Revizijskog odbora Društva isplaćeno 386 tisuća eura (2023. 293 tisuće eura).    

5.2. HRVATSKI TELEKOM d.d. Zagreb

U izvješću o primicima članova nadzornog odbora i članova uprave tijekom poslovne godine 2024. piše da su naknade za rad članova nadzornog odbora Hrvatskog telekoma d.d., Zagreb odobrene odlukom glavne skupštine o primicima članova nadzornog odbora, na sjednici održanoj u 2024. Politika primitaka za članove uprave i odluke o primicima članova nadzornog odbora objavljene su na mrežnim stranicama društva.

Nadzorni odbor sastoji se od devet članova – osam izabire glavna skupština, a jednog imenuje radničko vijeće i predstavlja radnike društva. Od osam članova koje izabire glavna skupština dva su neovisna člana.

Mjesečna naknada članova nadzornog odbora određuje se prema poziciji koju obnašaju u nadzornom odboru te poslovima koje obavljaju unutar odbora ili komisija nadzornog odbora, u odnosu na prosječnu netoplaću zaposlenika društva isplaćenu u prethodnom mjesecu²⁹.  Naknada članovima nadzornog odbora ne uključuje varijabilnu komponentu, pa nije pod utjecajem rezultata poslovanja društva u prošlom ili budućem razdoblju. Sukladno politici Deutche Telecom AG-a, predstavnici Deutche Telekom AG-a ne dobivaju naknadu za članstvo u nadzornom odboru. Društvo nije dalo nikakve predujmove ili zajmove sadašnjim ili bivšim članovima nadzornog odbora niti postoje bilo kakve financijske obveze u korist ove grupe ljudi. Konačno, u izvješću se navodi da društvo i njegova povezana društva nisu članovima nadzornog odbora dali nikakve darove ili povlastice znatne vrijednosti. 

5.3. Končar D&ST d.d., Zagreb

Iz izvješća o primicima članova uprave i nadzornog odbora Končar D&ST d.d. Zagreb za 2024. godinu³⁰, proizlazi da je glavna skupština Končara D&ST d.d. usvojila politiku primitaka za članove nadzornog odbora. Članovi nadzornog odbora Končara DV&ST d.o.o. primaju mjesečnu naknadu za svoj rad u bruto iznosu od 1.100 eura, a članovi koji su zaposlenici matičnog društva Končar-Elektroindustrija d.d., Zagreb nemaju pravo na naknadu za rad u nadzornom odboru. Primici članova nadzornog odbora Končara D&S d.d. ne uključuje varijabilne elemente ili druge elemente povezane s uspješnošću poslovanja društva. Svaki član nadzornog odbora ima pravo na fiksni primitak od dana imenovanja do dana prestanka obavljanja dužnosti.

6. Zaključak     

Članovima nadzornog odbora može se odrediti nagrada za njihov rad odlukom glavne skupštine ili statutom, pa o nagradi za rad članova nadzornog odbora ne može odlučivati niti uprava društva niti nadzorni odbor društva.

Simbolični iznosi nagrada za rad članova nadzornog odbora predstavljaju, po nama, nerazumijevanje važnosti funkcije nadzornog odbora. S druge strane, previsoko odmjerena nagrada za rad nadzornog odbora potpuno neopravdano umanjuje imovinu i rezultat poslovanja trgovačkih društava kapitala (d.d. ili d.o.o.), javnih ustanova te drugih pravnih osoba osnovanih temeljem posebnih zakona.

Kako odrediti nagradu za rad članova nadzornih odbora pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku?

Politiku primitaka članova nadzornih odnosno upravnih odbora pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske donosi Vlada Republike Hrvatske. U tom je kontekstu vrlo važna uredba o uvjetima za članove organa pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske i za članove povjerenstva koju tek treba donijeti hrvatska Vlada sukladno članku 51. Zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske. Do stupanja na snagu te uredbe ostaje na snazi Uredba o uvjetima za izbor i imenovanje članova nadzornih odbora i uprava pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i načinu njihova izbora iz 2019. koju svakako treba izmijeniti zbog nedostatka objektivnih kriterija za izbor i imenovanja članova nadzornih odbora.

Primjeri velikih hrvatskih poduzeća Podravke d.d. i Hrvatskog telekoma d.d. pokazuju da su nagrade za rad članova nadzornog odbora fiksno određene na način da se vežu uz prosječnu plaću radnika društva isplaćenu u prethodnom mjesecu te ne uključuju varijabilnu komponentu, stoga nisu pod utjecajem rezultata poslovanja društva u prošlom ili budućem razdoblju. Hoće li Vlada Republike Hrvatske usvojiti te kriterije za nagradu za rad članova nadzornih odbora pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku?

Trebaju li svi članovi nadzornog odnosa imati jednaku nagradu za svoj rad? Mišljenja smo, da bi predsjednik nadzornog odbora trebao imati za 50%, a njegov zamjenik za 30% veću mjesečnu nagradu za rad u odnosu na preostale članove nadzornog odbora.

dr. sc. Ante Vuković, znanstveni suradnik u polju prava