Vlasnička politika u Zakonu o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske

1. Uvod

Pravni okvir uspostavljen ranije važećim Zakonom o upravljanju državnom imovinom¹ zbog neučinkovitosti upravljanja državnom imovinom brzo zamijenjen s novim pravnim okvirom koji čini grupa od tri zakona: Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske², Zakon o Centru za restrukturiranje i prodaju³, te Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske⁴ koji su usklađeni s Nacionalnim programom reformi i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026.

Osim toga, među razlozima zbog kojih je Hrvatski sabor donio ZPOVRH svakako je zadovoljavanje uvjeta za pristup Republike Hrvatske Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Republika Hrvatska je, kao međunarodni standard korporativnog upravljanja pravnim osobama u njenom vlasništvu, prepoznala standarde OECD-a sadržane u Smjernicama za korporativno upravljanje u poduzećima u državnom vlasništvu. Dokaz tome je Akcijski plan za implementaciju preporuka OECD-a za unaprjeđenje korporativnog upravljanja u pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske iz rujna 2021.  

Koji je cilj vlasničke politike Vlade Republike Hrvatske u pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, osobito u pravnim osobama od posebnog interesa za hrvatsku državu?

2. Terminologija ili razgraničavanje pojmova

U Republici Hrvatskoj postoji tradicija određivanja popisa trgovačkih društava od posebnog državnog interesa. Hrvatski sabor je, primjerice, donio Odluka o Popisu trgovačkih društava od posebnog državnog interesa iz 2004. godine temeljem članka 11. stavka 6. Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti. Nakon toga, odluke vezane za pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku donosila je redovito Vlada Republike Hrvatske. Na snazi je Odluka o pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku⁵ donesena temeljem članka 12. stavka 1. ZUDI-ja.

2.1. Pravna osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske

Pojmovi „pravna osoba od posebnog interesa“ i „pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske“ iz ZPOVRH-a, nisu sinonimi i često se neopravdano miješaju.

Pojam „pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske“ je širi pojam od pojma „pravne osobe od posebnog interesa“ jer uključuju pravne osobe od posebnog interesa i ostala trgovačka društva. „Ostala trgovačka društva“ su trgovačka društva koja nisu pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, u kojima je Republika Hrvatska isključivo imatelj dionica ili poslovnih udjela. Pojam „pravne osobe od posebnog interesa“ označava trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima je Republika Hrvatska: a) imatelj dionica/poslovnih udjela ili b) nositelj osnivačkih prava.

Logičan je zaključak da se preoblikovanje može odnositi isključivo na „pravne osobe od posebnog interesa“ koje nisu trgovačka društva kapitala, jer „ostala trgovačka društva“ već jesu trgovačka društva kapitala. Zbog toga smatramo da je u članku 13., članku 20. stavku 2. točci 4. te članku 76. stavku 1. ZPOVRH-a umjesto pojma „pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske“ trebao stajati uži i pravno precizniji pojam „pravne osobe od posebnog interesa“.   

2.2. Privatizacija i preoblikovanje  

Privatizacija i preoblikovanje također nisu istoznačice. Privatizacija je društveni proces i pravni postupak prodaje dionica, udjela, stvari i prava čiji je nositelj država prema Zakonu o privatizaciji. U hrvatskom pravnom prometu privatizacija se ponajprije odnosi na dionice i udjele koje je stekao Hrvatski fond za privatizaciju na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća. Privatizaciji je prethodila pretvorba društvenih poduzeća i pretvorba društvenog vlasništva.

S druge strane, pojam preoblikovanja društava postoji u Zakonu o trgovačkim društvima⁶ i označava preoblikovanje iz jednog oblika u drugi oblik, pri čemu preoblikovanjem društvo ne prestaje postojati. Članovi društva koji su to bili prije preoblikovanja ostaju članovi društva i nakon preoblikovanja. Preoblikovanjem se ne dira u pravne odnose u koje je društvo ušlo s trećim osobama prije preoblikovanja.

2.3. Vlasničko tijelo

Vlasničko tijelo je Vlada Republike Hrvatske ili tijelo državne uprave ili pravna osoba s javnim ovlastima koja izvršava članska prava Republike Hrvatske u pravnoj osobi u vlasništvu Republike Hrvatske u skladu sa ZPOVRH-om.

Vlasničko tijelo za pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku je isključivo Vlada Republike Hrvatske, a vlasničko tijelo za ostala trgovačka društva  u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele je Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP). 

3. Donošenje i sadržaj vlasničke politike

Vlasnička politika hrvatske Vlade mora odgovoriti na najmanje dva pitanja: 1. koji su ciljevi Republike Hrvatske kao vlasnika pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske, te 2. koji su razlozi zbog kojih je Republika vlasnik tih pravnih osoba. Pored ciljeva i razloga, vlasnička politika treba odgovoriti i na druga pitanja određena ZPOVRH-om.

Odredbe o vlasničkoj politici propisane su u glavi V. ZPOVRH-a (članci 20.-21.).

Vlasničku politiku, na prijedlog Ministarstva  (ministarstvo nadležno za poslove financija), posebnom odlukom donosi isključivo Vlada Republike.   

Prema članku 20. stavku 2. vlasnička politika sadrži:

1. ciljeve koje Republika Hrvatska želi postići vlasništvom u pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske i opravdane razloge za vlasništvo

Najvažniji cilj koji  Republika Hrvatska želi postići vlasništvom u pravnim osobama u vlasništvu Republike je postizanje dugoročne financijske stabilnosti pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske te smanjenje fiskalnih rizika. Dugoročna financijska stabilnost pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske mora se temeljiti na načelima korporativnog upravljanja pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, a to su: a) načelo opravdanosti državnog vlasništva, b) načelo koordiniranog izvršavanja članskih prava Republike Hrvatske, c) načelo učinkovitosti i održivog poslovanja, d) načelo tržišne neutralnosti i nepristanih poslovnih odnosa, e) načelo transparentnosti, te f) načelo jednakog položaja dioničara odnosno imatelja poslovnih udjela.

Opravdani razlozi za vlasništvo Republike Hrvatske nalaze se u članku 12. stavku 2. ZPOVRH-a.

2. prikaz regulatornog okvira i politika koji se primjenjuju na pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske

Regulatorni okvir predstavlja skup zakona, propisa i smjernica koji uređuju subjekte u određenom području, osiguravajući usklađenosti i nadzor. On obuhvaća zakonsku regulativu, tehničke standarde i nadležna tijela koja provode kontrolu i unaprjeđuju poslovanje unutar zadanog sektora. Politiku predstavlja odluka Vlade Republike Hrvatske  koja sadrži načela ili pravila koje pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske (pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i ostala trgovačka društva) moraju poštivati i primjenjivati u praksi.

3. planove vezane za stjecanje ili raspolaganje dionicama, poslovnim udjelima i osnivačkim pravima u pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske

Već je u članku 1. ZPOVRH-a (predmet Zakona) propisano da se njime prvenstveno uređuje stjecanje dionica i poslovnih udjela u ime Republike Hrvatske, raspolaganje dionicama, poslovnim udjelima i osnivačkim pravima Republike Hrvatske u pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske.

Razrada ove vrlo važne problematike za vlasničku politiku Vlade Republike Hrvatske propisana je u glavi VI. ZPOVRH-a (članci 22.-26.) (Stjecanje i raspolaganje dionicama, poslovnim udjelima i osnivačkim pravima u pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske). Planovi vezani za stjecanje ili raspolaganje dionicama, poslovnim udjelima i osnivačkim pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske moraju se temeljiti na: a) cilju koji Republika Hrvatska želi postići vlasništvom u pravnim osobama, te b) opravdanim razlozima za vlasništvo.

Pravilo je da se dionicama, poslovnim udjelima i osnivačkim pravima Republike Hrvatske u pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske raspolaže se na transparentan način i u skladu s odredbama ovoga Zakona i vlasničkom politikom. Raspolaganje dionicama i poslovnim  udjelima provodi se prodajom i ostalim načinima raspolaganja poput zalaganja, fiducijarnog prijenosa vlasništva, darovanja, zamjena i sličnih pravnih radnji radi drugih stvarnopravnih i statusnopravnih raspolaganja dionicama i poslovnih udjelima. Raspolaganje dionicama i poslovnim udjelima može se provesti i njihovim ulaganjem u investicijski fond kojim upravlja društvo ovlašteno za upravljanje investicijskim fondovima u skladu s posebnim zakonima. Iznimno, raspolaganje osnivačkim pravima Republike Hrvatske u pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske koje su osnovane u skladu s posebnim zakonom provode se na način propisan tim posebnim zakonom u skladu s kojim su osnovane te pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske.

Odluku o raspolaganju dionicama, poslovnim udjelima i osnivačkim pravima Republike Hrvatske u pravnim osobama od posebnog interesa donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog nadležnog ministarstva, a odluku o raspolaganju dionicama i poslovnim udjelima Republike Hrvatske u ostalim trgovačkim društvima donosi i provodi Centar (CERP).

Stjecanje dionica i poslovnih udjela od strane Republike Hrvatske u kapitalu pravnih osoba provodi se u skladu s vlasničkom politikom koju donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog nadležnog ministarstva. Prije donošenja odluke nadležno ministarstvo obvezno je izvršiti procjenu vrijednosti dionica i poslovnih udjela koji su predmet stjecanja.

4. plan preoblikovanja pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske osnovanih u skladu s posebnim zakonima, koje nemaju pravni oblik trgovačkog društva, a koje većinu poslovnih prihoda ostvaruju obavljanjem tržišnih djelatnosti, u društva kapitala u smislu zakona koji uređuje osnivanje, ustroj, prestanak i statusne promjene trgovačkih društava, uključujući i plan potrebnih zakonodavnih izmjena radi omogućavanja takvog preoblikovanja

Pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, osnovane posebnim zakonima, a bave se pretežito tržišnim djelatnostima trebaju se preoblikovati u pravni oblik društva kapitala i time priključiti krugu drugih trgovačkih društava kapitala. Unifikacija pravnih oblika nikako ne smije narušiti temeljno pravilo o održavanju jednakih uvjeta poslovanja za pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske kao za pravne osobe u privatnom vlasništvu (načelo tržišne neutralnosti i nepristranih poslovnih odnosa). Cilj preoblikovanja je ujednačavanje oblika pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku

Činjenica je da postoji šest pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku  Hrvatsku, a koje su osnovane temeljem posebnih zakona: Hrvatske vode, Financijska agencija (FINA), CERP, JADROLINIJA, Hrvatska radiotelevizija (HRT) i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) te na mrežnim stranicama javno objavljuju poslovne rezultate, čime su javno dostupni, te barem u minimalnom sadržaju poštuju strogo načelo transparentnosti iz članka 10. ZPOVRH-a.

Temeljem analize dostupnih informacija s njihovih mrežnih stranica utvrdili smo sljedeće:

1. Hrvatske vode su pravna osoba za upravljanje vodama koja je počela djelovati 1. srpnja 1996. godine kao pravni slijednik Javnog vodoprivrednog poduzeća Hrvatska vodoprivreda, a prema članku 200. stavku 1. Zakona o vodama⁷. Hrvatske vode su sukladno Zakona o vodama ustrojene i registrirane kod Trgovačkog suda u Zagrebu kao ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska, a djelatnosti obavljaju kao neprofitna organizacija.

Hrvatske vode ne posluju, a niti ostvaruju prihode na tržišnim osnovama, a u strukturi ukupnih prihoda vodne naknade čine udio od 36%, prihodi od kapitalnih i tekućih pomoći iz Državnog proračuna te tekućih i kapitalnih pomoći temeljem prijenosa EU sredstava – Državni proračun 60%, a svi ostali 4%.

2. FINA je poduzetnik u smislu odredbi članka 4. stavka 2. točke 5. Zakona o računovodstvu⁸ te je dužna primjenjivati odredbe ovoga Zakona. Prema Godišnjem izvješću o poslovanju Financijske agencije za 2024. godinu, dostavljenom Hrvatskom saboru, proizlazi da FINA ostvaruje prihode od djelatnosti pružanja javnih usluga i prihode od tržišnih djelatnosti. Djelatnosti pružanja javnih usluga FINA-i su dodijeljene temeljem Zakona o Financijskoj agenciji⁹, ZoR-a, Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima¹⁰, Stečajnog zakona¹¹ ili kojeg drugog zakona.

FINA je u 2024. godini 60% svojih prihoda iz poslovnog segmenta ostvarila iz djelatnosti pružanja javnih usluga, dok je 40% svojih prihoda ostvarila od tržišnih djelatnosti.

3. HBOR je poduzetnik u smislu odredbi članka 4. stavka 2. točke 6. ZoR-a te je dužan primjenjivati odredbe ovoga Zakona. Međutim, prema čl.8. njegova Statuta, HBOR ne posluje s ciljem ostvarivanja dobiti¹².

4. CERP je prema ZPOVRH-u: a) pravna osoba s javnim ovlastima osnovana u skladu s posebnim zakonom, b) izvršava članska prava Republike Hrvatske u ostalim trgovačkim društvima, te je c) vlasničko tijelo za ostala trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske.

Prema Zakonu o Centru za restrukturiranje i prodaju, CERP je izvanproračunski korisnik državnog proračuna Republike Hrvatske te se financira iz primitaka od prodaje dionica i poslovnih udjela u trgovačkim društvima koja se smatraju ostalim trgovačkim društvima te iz prihoda od isplata dividendi ili udjela u dobiti ostalih trgovačkih društava čijih dionica odnosno poslovnih udjela je imatelj Republika Hrvatska. CERP je od velike važnosti za hrvatsko gospodarstvo s obzirom na dugogodišnje postojanje i iskustvo, sastav Upravnog vijeća, te druge atribucije.

5. JADROLINIJA je društvo s vlastitom pravnom osobnošću čiji je jedini vlasnik – osnivač Republika Hrvatska upisan je u sudski registar Trgovačkog suda u Rijeci. Društvo posluje po Zakonu o Jadroliniji, Rijeka¹³, odnosno ukoliko navedenim Zakonom nije drukčije propisano primjenjuju se propisi koji vrijede za društva s ograničenom odgovornošću. Osnovna djelatnost Društva je linijski (redovni) pomorski prijevoz putnika i tereta.

Iz JADROLINIJINA Izvještaja o poslovanju za 2024. godinu proizlazi zaključak da većinu od 195 milijuna eura ukupnih poslovnih prihoda ostvaruju obavljanjem tržišnih djelatnosti. Tržišne djelatnosti koje su generirale više od 110 milijuna eura prihoda su: prijevoz putnika i vozila, zakup poslovnih prostora, ugostiteljstvo, zakup ugostiteljskih objekata i drugi prihodi.

S druge strane, državne potpore, dotacije i naknade također čine redovan i značajan prihod Društva. Državne potpore su neophodne jer je održavanje plovidbe tijekom cijele godine na cjelokupnom području i na nerentabilnim linijama prvenstveni cilj Društva, koji je od javnog i općeg interesa. Politika Društva je i provesti održavanje razvitka hrvatskih otoka sukladno programskoj orijentaciji Republike Hrvatske Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, a koji se očituje kroz davanje besplatnih javnih prijevoza i prijevoza s popustom na cijenu fizičkim i pravnim osobama koji imaju prebivalište odnosno sjedište na otocima.

6. HRT je po pravnom obliku ustanova, a osnivač je Republika Hrvatska. Osnovna djelatnost HRT-a je proizvodnja radijskog, audiovizualnog i multimedijskog programa, glazbena proizvodnja, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga, multimedijskih usluga i usluga elektroničkih produkcija kao javnih usluga.

Prema Izvješću o radu i poslovanju HRT-a za 2024. godinu proizlazi da su prihodi po posebnim propisima (prihodi od mjesečne pristojbe) najznačajnija vrsta prihoda te iznose 155,2 milijuna eura od ukupno svih prihoda  koji iznose 200,7 milijuna eura (75%). Prihodi od oglašavanja iznose 15,3 milijuna eura, dok ostali komercijali prihodi iznose 4.6 milijuna eura.

Iz naprijed navedene kratke analize financijskog poslovanja šest pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, a koje su osnovane na temelju posebnih zakona, i nemaju pravni oblik trgovačkog društva, proizlazi zaključak da se ne bave pretežito tržišnim djelatnostima, stoga njihovi prihodi iz poslovnog - komercijalnog poslovanja  ne čine većinu ukupnih prihoda u računu dobiti i gubitka.

S tim u svezi treba spomenuti i članak 76. st.1. ZPOVRH-a kojim je predviđen rok od jedne godine od dana na stupanju na snagu ovoga Zakona za provedbu postupka preoblikovanja pravnih osoba osnovanih i definiranih posebnim zakonima koje nemaju pravni oblik trgovačkog društva, a bave se pretežno tržišnim djelatnostima, u pravni oblik društva kapitala. Stavkom 2. ovog članka predviđen je rok od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona za usklađivanje posebnih zakona kojima se osnovane ili definirane pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske. ZPOVRH  je stupio  na snagu 1. listopada 2025. godine te od tada počinju teći rokovi od godine dana iz članka 76. ovoga Zakona. Je li  rok do 1. listopada 2026. godine postavljen pred nadležno ministarstvo previše kratak, pa i optimističan za:  a) provedbu postupka preoblikovanja pravnih osoba osnovanih i definiranih posebnim zakonima u pravni oblik društva kapitala i b) usklađivanje odredaba ovog Zakona s odredbama posebnih zakona kojima su osnovane ili definirane pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske? Također postoji činjenica da bi postupak preoblikovanja bio manje složen da se preoblikovanje temelji isključivo na odredbama o preoblikovanju društava iz Zakona o trgovačkim društvima.

Nadalje, prema članku 20. stavku 3. ZPOVRH-a, ministarstvo nadležno za poslove financija izrađuje prijedlog vlasničke politike u suradnji s nadležnim ministarstvima i Centrom (CERP-om) te uz doprinos javnosti i predstavnika  socijalnih partnera. Članak 20. stavak 4. ZPOVRH-a regulira da se odluka Vlade Republike Hrvatske o vlasničkoj politici objavljuje u Narodnim novinama, na mrežnim stranicama Vlade Republike Hrvatske i ministarstva nadležnog za poslove financija. Posebno je bitan članak 20. stavak 5. ZPOVRH-a kojim se izrijekom propisuje da vlasnička tijela i nadležna ministarstva dužna su provoditi vlasničku politiku radi postizanja ciljeva utvrđenih vlasničkom politikom.

Konačno, članak 21. ZPOVRH-a određuje kontinuirano preispitivanje vlasničke politike i razloga za članstvo u pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske.

Članak 21. stavak 3. ovoga Zakona glasi: „Ako se utvrdi da je prestao postojati razlog za članstvo Republike Hrvatske u pojedinim pravnim osobama u vlasništvu Republike, Ministarstvo će predložiti donošenje odluke iz članka 12. stavka 5. ovoga Zakona“. Spomenuti članak 12. stavak 5. ovoga Zakona glasi: “Vlada Republike Hrvatske odlukom utvrđuje pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku“.

Pitanje je kakve veze ima naprijed citirani članak 12. stavak 2. ZPOVRH-a s člankom 21. stavkom 3. ZPOVRHA-a?

Smatramo da smislena veza ne postoji te se predlaže izmjena članka 21. stavka 3. na sljedeći način: “Ako se utvrdi da je prestao postojati razlog za članstvo Republike Hrvatske u pojedinim pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, Ministarstvo će predložiti donošenje odluke iz članka 6. stavaka 2. ovoga Zakona“. Spomenuti članak 6. stavak 2. ovog Zakona glasi: “U slučajevima kada ne postoji opravdani razlog za članska prava Republike Hrvatske u pravnim osobama u vlasništvu Republike, članskim pravima Republike Hrvatske u tim pravnim osobama raspolagat će se s ciljem izlaska Republike Hrvatske iz vlasničke strukture tih pravnih osoba u skladu s vlasničkom politikom“.

4. Zaključak 

Vlada Republike Hrvatske usvaja vlasničku politiku, a vlasnička tijela i nadležna ministarstva dužni su je provoditi. Politika se temelji na: a) ciljevima  Republike Hrvatske kao vlasnika pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske, b) razlozima zbog kojih je Republika Hrvatska vlasnik tih pravnih osoba te c) drugim pitanjima određenim Zakonom o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske.

U ovom se članku detaljnije analiziraju cilj i razlozi zbog kojih Vlada Republike Hrvatske namjerava osnivačka prava Republike Hrvatske zamijeniti s pravima Republike Hrvatske kao imatelja dionica ili udjela u trgovačkim društvima kapitala. Cilj je ujednačavanje oblika pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske. Pritom je bitno naglasiti da se preoblikovanjem ne mijenja identitet konkretne pravne osobe, jer se radi o istoj pravnoj osobi, s istim OIB-om, kojoj je promijenjena forma (oblik). S druge strane, trgovačka društva kapitala zahtijevaju više standarde korporativnog upravljanja u smislu objavljivanja financijskih i nefinancijskih informacija, sukladno važećem Kodeksu korporativnog upravljanja HANFA-e i Zagrebačke burze.

Vlasnička politika svakako nije dokument koji nije podložan izmjenama i/ili dopunama, pa se stoga stalno preispituju razlozi opravdanosti članstva Republike Hrvatske u pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske. U slučajevima kada ne postoji opravdani razlog za članska prava Republike Hrvatske u pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, članskim pravima Republike Hrvatske u tim pravnim osobama raspolagat će se s ciljem izlaska Republike Hrvatske iz vlasničke strukture tih pravnih osoba u skladu s vlasničkom politikom.

Vlasnička politika se ne primjenjuje na pravne osobe u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jer nisu u nadležnosti Ministarstva financija, a niti se smatraju pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske.

dr. sc. Ante Vuković, znanstveni suradnik u polju prava