Prodaja imovine dužnika kao cjeline - studija slučaja Sportski grad TPN d.o.o. u stečaju iz Splita

1. Uvod

Stečajni se postupak provodi radi skupnog namirenja vjerovnika stečajnog dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima. Stečajni upravitelj stečajnu masu stečajnog dužnika unovčuje na više načina. Prvi način je unovčenje pojedinih stvari ili prava koja se nalaze u imovini stečajnog dužnika, drugi način je unovčenje veće ili manje cjeline te imovine, dok je treći način unovčenje imovine stečajnog dužnika kao cjeline. Bez obzira na koji se način unovčuje stečajna masa, stečajni upravitelj mora poštivati osnovni cilj stečajnog postupka: “Što prije i za što veći iznos“. Podcilj: brzina (što prije) i podcilj: visina namirenja (za što veći iznos) su zapravo dvije od tri mjerne jedinice po kojima se mjeri efikasnost konkretnog stečajnog postupka (treća mjerna jedinica je udio troškova stečajnog postupka u ukupno unovčenoj stečajnoj masi).

Vjerovnici su u ekonomskom pogledu vlasnici stečajnog dužnika, pa mogu na izvještajnom ili kojoj skupštini vjerovnika, na temelju izvještaja stečajnog upravitelja, odnosno nalaza i mišljenja vještaka, odlučiti da se umjesto unovčenja pojedinih dijelova imovine dužnika odredi prodaja imovine dužnika kao cjeline (odluka o prodaji).

U članku se posebno razmatra prodaja imovine dužnika kao cjeline stečajnog dužnika Sportski grad TPN d.o.o. u stečaju iz Splita.  U ovom se stečaju prodaje: a) sportska dvorana Spaladium Arena, b) pravo građenja, te c) strojevi i oprema stečajnog dužnika koja se nalazi u sportskoj dvorani Spaladium Arena.   

Što prodavatelj prodaje, a što kupac kupuje u slučaju prodaje imovine stečajnog  dužnika kao cjeline?

2. Pojam imovina kao cjelina

U pravu se imovina određuje kao skup svih imovinskih prava jedne osobe pri čemu svaka osoba za sve svoje obveze (dugove) odgovara cjelokupnom svojom imovinom. U ekonomiji odnosno u računovodstvu aktiva i pasiva su osnovne sastavnice bilance koja predstavlja temeljni financijski izvještaj točno na određeni datum, a prikazuje financijski položaj jedne osobe. Aktiva predstavlja imovinu  (dugotrajnu i kratkotrajnu), a pasivu čini kapital i obveze (dugoročne i kratkoročne).

Prodaja imovine dužnika kao cjeline je podvrsta ugovora o kupoprodaji kod kojega se predmet prodaje sastoji od više stvari koje čine cjelinu i koje se kupuju za jedinstvenu fiksnu cijenu. Stvari koje čine predmet prodaje imovine kao cjeline moraju biti individualizirane stvari koje čine izdvojenu cjelinu, pa se kupcu prodaju u stanju i količini u kojoj su viđene u trenutku zaključenja ugovora. Od trenutka zaključenja ugovora vlasništvo na stvarima prelazi na kupca, bez obzira na to jesu li mu predane, i od tog trenutka kupac snosi rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari. Kod ovog oblika prodaje prodavatelj ne odgovara za pravne i materijalne nedostatke stvari (prodaja po načelu „viđeno-kupljeno“), osim ako stvar nema svojstva potrebna za naročitu upotrebu za koju je kupac nabavlja, a to je bilo poznato prodavatelju, ili ako nema svojstva koja su izričito ili prešutno ugovorena.

U stečajnom pravu imovina je stečajna masa koja obuhvaća cjelokupnu imovinu dužnika u vrijeme otvaranja stečajnog postupka te imovinu koju on stekne tijekom stečajnog postupka. U pravnoj znanosti akademik Barbić prodaju imovine stečajnog dužnika kao cjeline označava „(…) kao golu prodaju imovine tog dužnika, a da se pritom ne stjecatelja ne prenose i njegove obveze.“¹ Predmet ugovora o prodaji imovine stečajnog dužnika  jesu sve stvari i prava stečajnog dužnika koje ulaze u stečajnu masu, osim ako odredbama SZ-a ili ugovora o prodaji nije drukčije izrijekom određeno.

3. Prodaja imovine dužnika kao cjeline po prethodnom Stečajnom zakonu

Institut prodaja imovine stečajnog dužnika kao cjeline uveden je u hrvatsko stečajnom pravo Zakonom o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona („Narodne novine“, br. 129/00.), a postojao je do brisanja putem Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona („Narodne novine“, br. 82/06.).

3.1. Članci 163.a – 163.m Stečajnog zakona

Odredbe o prodaji imovine dužnika kao cjeline nalaze se u člancima 163.a do 163. m prethodnog Stečajnog zakona. Člankom 163.a je propisano da vjerovnici mogu na izvještajnom ročištu ili na kojoj kasnijoj sjednici skupštine vjerovnika, na temelju izvještaja stečaj­noga upravitelja, odnosno nalaza i mišljenja vještaka, odlučiti da se umjesto unovčenja pojedinih dijelova imovine dužnika odredi prodaja imovine dužnika kao cjeline (odluka o prodaji). U odluci o prodaji vjerovnici određuju uvjete i način prodaje imovine dužnika kao cjeline, a odluka o prodaji valjano je donesena ako je za nju glasovala većina vjerovnika i ako zbroj tražbina vjerovnika koji su tako glasovali dvostruko premašuje zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv prodaje, ne računajući razlučne vjerovnike. Vrlo je važno naglasiti da odluku vjerovnika stečajno vijeće potvrđuje rješenjem ako ocijeni da se prodajom vjerovnici ne dovode u nepovoljniji položaj glede namirenja od onoga u kojemu bi bili kad bi se imovina dužnika unovčila po pojedinim dijelovima. Drugostupanjski sud dužan je o žalbi odlučiti u roku od petnaest dana. Danom pravomoćnosti rješenja o potvrđivanju ugovora o prodaji prekidaju se svi postupci koje prema odredbama ovoga Zakona nastavlja kupac u svoje ime i za svoj račun. Članak 163.b sadrži odredbe o sklapanju ugovora o prodaji, dok je člankom 163.c propisano da ugovor o prodaji stečajno vijeće potvrđuje rješenjem, protiv kojega svaki stečajni i razlučni vjerovnik imaju pravo na posebnu žalbu, a svaki stečajni i razlučni vjerovnik imaju pravo na posebnu žalbu i protiv rješenja kojim stečajno vijeće nije odobrilo ugovor o prodaji. Drugostupanjski sud dužan je o žalbama odlučiti u roku od petnaest dana. Člankom 163.d je propisano da predmet ugovora o prodaji jesu sve stvari i prava stečajnoga dužnika koja ulaze u stečajnu masu, osim ako daljnjim odredbama ovoga odjeljka ili ugovora o prodaji nije drukčije izrijekom određeno. Članak 163.e se odnosi na izlučna prava, a članak 163.f  na razlučna prava. Člankom 163.g je propisano da se ugovorom o prodaji može odrediti da određeni dijelovi imovine dužnika na kojima postoje razlučna prava ostanu u stečajnoj masi. U tom se slučaju ti dijelovi imovine unovčuju po pravilima stečajnoga postupka o unovčenju dijelova imovine dužnika na kojima postoje razlučna prava. Člankom 163.i propisana su prava kupca. Na kupca prelaze sva prava stečajnoga dužnika prema trećim osobama koja se tiču preuzete imovine dužnika, ako ovim Zakonom ili ugovorom o prodaji nije što drugo određeno, a kupac ne odgovara za obveze stečajnoga dužnika nastale do dana pravomoćnosti rješenja o potvrđivanju ugovora o prodaji dužnika, osim za obveze osigurane razlučnim pravima u onoj mjeri u kojoj su one pokrivene vrijednošću preuzetog predmeta opte­rećenog razlučnim pravom. Za obveze osigurane razlučnim pravima kupac odgovara vrijednošću preuzetog predmeta optere­ćenog razlučnim pravom, a parnice  pokrenute radi ostvarivanja prava dužnika prema trećima kupac nastavlja u svoje ime i za svoj račun, ako ovim Zakonom ili ugovorom o prodaji nije drukčije određeno. Člankom 163.j je propisano da pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka ostaju na snazi i nakon prodaje imovine dužnika kao cjeline, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Člankom 163.k je propisano da obveze stečajne mase terete stečajnu masu, dok je člankom 163.l propisano da nakon pravomoćnosti rješenja o potvrđivanju ugovora o prodaji stečajni se postupak nastavlja protiv stečajnog dužnika kojega zastupa stečajni upravitelj. Člankom 163.m  propisana su prava zaposlenika stečajnog dužnika. Ugovorom o prodaji odredit će se koje radne odnose stečajnoga dužnika preuzima kupac temeljem prethodne suglas­nosti zaposlenika, a ugovorom o prodaji može se odrediti da će se sa zaposlenicima koje preuzima kupac: - sklopiti novi ugovori o radu na neodređeno vrijeme, ili - preuzeti dosadašnje ugovore o radu. Ako kupac na temelju ugovora o prodaji sklapa sa zaposlenicima nove ugovore o radu, ili ako se ugovori o radu sklapaju na određeno vrijeme, stečajni upravitelj otkazuje zaposlenicima ugovore o radu kod stečajnoga dužnika. Ugovori o radu zaposlenika koje kupac nije preuzeo osta­ju na snazi kao ugovori o radu sa stečajnim dužnikom. Ako ugovorom o prodaji, odnosno ugovorom o radu između kupca i zaposlenika nije drukčije određeno, zaposlenici ko­je preuzima kupac mogu svoje tražbine prema stečajnom dužniku nastale do dana pravomoćnosti rješenja o potvrđivanju ugovora o prodaji ostvarivati samo prema stečajnoj masi.

3.2. Prodaja imovine dužnika kao cjeline u stečajnom postupku diona d.d. u stečaju iz Zagreba

Prema gore navedenim odredbama članaka 163.a – 163.m Stečajnog zakona svakako treba izdvojiti prodaju imovine stečajnog dužnika kao cjeline u predmetu DIONA d.d. u stečaju posl. br. St-17/1999 na Trgovačkom sudu u Zagrebu koja, po saznanjima autora ovog članka predstavlja prvo veliko unovčenje imovine stečajnog dužnika kao cjeline u praksi provođenja stečajeva u Republici Hrvatskoj.

Stečajni postupak nad stečajnim dužnikom DIONA d.d. u stečaju otvoren je 23. veljače 1999.,  dok je Ugovor o prodaji imovine kao cjeline stečajnog dužnika DIONA d.d. u stečaju  s kupcem DINOVA d.o.o. iz Zagreba sklopljen 3. studenoga 2003.

Prije toga, stečajni upravitelj DIONE d.d. u stečaju je temeljem članka 163. b stavka 1. Stečajnog zakona, te temeljem odluke skupštine vjerovnika i pravomoćnog rješenja stečajnog vijeća Trgovačkog suda u Zagrebu oglasio prodaju imovine stečajnog dužnika DIONA d.d. u stečaju kao cjeline prikupljanjem ponuda. Predmet prodaje su sve nekretnine i pokretnine stečajnog dužnika na lokacijama Zagreb, Vinkovci, Bjelovar, Karlovac, Rijeka i Klenovica, kao i financijska imovina stečajnog dužnika. S druge strane predmet prodaje  nije slijedeća imovina: 1. Nekretnine o čijem se vlasništvu vode sudski sporovi, nekretnine nad kojima se vodi ovršni postupak radi naplate novčane tražbine, nekretnine koje se vode u poslovnim knjigama a nisu vlasništvo stečajnog dužnika ili je vlasništvo sporno a ne vodi se sudski spor o vlasništvu, suvlasnički dijelovi nekretnine drugih osoba, založna prava i fiducije osnovane u korist stečajnog dužnika. 2. Novac na žiro računu stečajnog dužnika, depoziti kod banaka i dobavljača, avansi dobavljača, čekovi građana i barirani čekovi, kao i potraživanja nastala poslovanjem u stečaju, uključivo i potraživanja s naslova prodaje na sve vrste kartice. 3. Regresna prava s naslova danih jamstava, garancije i sudužništva, te hipotekama prava zasnovana u korist stečajnog dužnika.

Uvjeti i način prodaje: - kupac preuzima imovinu stečajnog dužnika opterećenu razlučnim pravima. U kupovnu cijenu uračunata je i vrijednost razlučnih prava kojima se opterećene nekretnine koje kupac preuzima a do vrijednosti prodajne cijene nekretnine, - kupac je dužan preuzeti ugovore o radu na neodređeno vrijeme za najmanje 1200 radnika stečajnog dužnika sa svim stečenim pravima, - kupac je dužan preuzeti i radne sporove kao i financijske obveze po preuzetim sporovima u odnosu na 1200 radnika čije ugovore o radu preuzima, - kupac je obvezan u stečajnu masu uplatiti 86.672.098,00 kuna, kao i razliku između utvrđene početne isklične cijene i ponuđene cijene, - sva imovima preuzima se u vrijednosti i strukturi na dan stupanja u posjed, - odabir najpovoljnijeg ponuđača izvršit će se prikupljanjem ponuda i javnim otvarenjem. – početna isklična cijena određena je u iznosu od 397.179.000,00 kn, - imovina se prodaje po načelu „viđeno-kupljeno“ te se kupac unaprijed odriče bilo kakvih naknadnih prigovora u svezi predmeta prodaje².

Posebnost stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom DIONA d.d. u stečaju iz Zagreba ogleda se  također i u njegovu trajanju. Otvoren je daleke 1999. (prije 27 godina), a još uvijek nije zaključen jer se između ovog stečajnog dužnika kao prodavatelja i tvrtke DINOVA d.o.o. (sada DINOVA-DIONA d.o.o.) iz Zagreba kao kupca imovine dužnika kao cjeline  još uvijek vode sudski sporovi oko predmeta prodaje. 

4. Prodaja imovine dužnika kao cjeline u važećem Stečajnom zakonu

U važećem Stečajnom zakonu³ propisana su posebna pravna pravila za prodaju imovine stečajnog dužnika kao cjeline (glava V. članci 235.-246.). U usporedbi s pravnim pravilima koja su bila propisana prethodnim Stečajnim zakonom⁴, novosti vezane za prodaju imovine stečajnog dužnika u SZ-u su:

- ako je odlukom o prodaji određena prodaja elektroničkom javnom dražbom, prodaja će se provesti uz odgovarajuću primjenu pravila ovršnog postupka o ovrsi na nekretninama (članak 235. stavak 3. SZ-a) te

- danom pravomoćnosti rješenja o potvrđivanju ugovora o prodaji prekidaju se svi postupci koje prema odredbama Stečajnog zakona nastavlja kupac u svoje ime i za svoj račun (članak 237. stavak 3. SZ-a).   

Osim toga, u SZ-u ne postoje odredbe o pravu zaposlenika iz članka 163.m ranije važećeg Stečajnog zakona, što je po nama njegova slabost. 

Člankom 235. propisane su pretpostavke za prodaju imovine dužnika kao cjeline pri čemu je odluka o prodaji valjano donesena ako je za nju kumulativno: a) glasovala većina vjerovnika koja je glasovala i b) ako zbroj tražbina vjerovnika koji su tako glasovali dvostruko prelazi zbroj tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv prodaje⁵, ne računajući razlučne vjerovnike; člankom 236. propisano je da se nakon pravomoćnosti rješenja o potvrđivanju ugovora o prodaji stečajni postupak nastavlja protiv stečajnog dužnika kojega zastupa stečajni upravitelj: člancima 236., 237. i 238. propisana su pravila za sklapanje i potvrđivanje ugovora o prodaji te predmnjeva o predmetu prodaje; člankom 239. propisana su izlučna prava i naknada za izlučna prava, te je propisano da danom pravomoćnosti rješenja o potvrđivanju ugovora o prodaji kupac postaje nositeljem tražbina i drugih prava stečajnog dužnika koja nisu upisana u zemljišne i druge javne knjige u skladu s općim pravilima o stjecanju prava od osoba koje nisu njihovim nositeljima iako na njima treće osobe imaju razlučno pravo; člankom 240. propisano je da ugovorom o prodaji kupac preuzima imovinu stečajnog dužnika koja je kao njegova upisana u zemljišnim ili drugim javnim knjigama zajedno s razlučnim pravima te drugim teretima koji su na njoj upisani u tim knjigama; člankom 241. propisana su pravila za namirenje razlučnih vjerovnika iz stečajne mase; člankom 242. propisan  je prijenos vlasništva na stvari i prijenos prava radi osiguranja; člankom 243. propisana su prava kupca; člankom 244. propisane su pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka koje ostaju na snazi i nakon prodaje imovine dužnika kao cjeline, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno; člankom 245. propisano je da obveze stečajne mase terete stečajnu masu, a člankom 246. propisano je da se nakon pravomoćnosti rješenja o potvrđivanju ugovora o prodaji stečajni postupak nastavlja protiv stečajnog dužnika kojega zastupa stečajni upravitelj. To je potpuno jasno jer se prodajom imovine stečajnog dužnika kao cjeline ne zaključuje stečaj.

5. Studija slučaja Sportski grad TPN d.o.o. u stečaju iz Splita

Malo je poznato da je Državni ured za reviziju Područni ured Split KLASA: 041-01/14-10/65 URBROJ:613-19-15-8 Split, 4. svibnja 2015.⁶ Izradio detaljno Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti financiranja izgradnje i upravljanja Športsko poslovnim  centrom Lora, Split (dalje: Izvješće). Revizijskim postupcima je obuhvaćeno razdoblje od zaključivanja Sporazuma o zajedničkom financiranju zakupnine do otvaranja stečajnog postupka  nad trgovačkim društvom Sportski grad TPN, odnosno od kolovoza 2007. do prosinca 2014.

Ovo Izvješće baca novo svjetlo na: a) pokretanje postupka za izgradnju, b) izgradnju Športsko poslovnog centra Lora (dalje: Centar) po modelu javno-privatno partnerstvo, c) financiranje izgradnje, te d) korištenje izgrađenog dijela. 

Državni ured za reviziju je mišljenja da Studija isplativosti projekta koji su izradili privatni partneri (konzorcij Konstruktor d.d. Split, IGH d.d., Zagreb i Dalekovod  d.d., Zagreb)⁷ nije bila održiva zbog predviđenih cijena zakupa poslovnih, skladišnih i komercijalnih sadržaja Centra te komercijalizacije športske dvorane. Javni partneri Grad Split i Vlada Republike Hrvatske nisu uopće izradili studiju isplativosti i opravdanosti izgradnje Centra po modelu javno privatnog partnerstva odnosno nisu izradili procjenu o potrebi izgradnje Centra koji zahtjeva velika investicijska sredstva (str. 8. Izvješća). Također, Državni ured za reviziju je mišljenja da poslovanje športskom dvoranom nije bilo učinkovito i nije organizirano na ekonomski isplativ način. Vlasnik sportske dvorane, a to je tvrtka Sportski centar TPN d.o.o. iz Splita od 2008. do  listopada 2014. je ostvarila  porezni gubitak u iznosu od 302.468.814,84 kune, godišnji prihodi su prosječno ostvareni u iznosu od 24.663.452,00 kuna, a prosječni godišnji rashodi poslovanja u iznosu od 59.663.478,00 kuna.

Zaključno, Državni ured za reviziju ocjenjuje da financiranje izgradnje i upravljanja Centrom po modelu javno privatnog partnerstva nije bilo učinkovito i nije dalo očekivane rezultate (str. 19. Izvješća).

Grad Split i društvo Sportski grad TPN d.o.o. u stečaju u svojim očitovanjima prihvaćaju nalaze i preporuke Državnog ureda za reviziju. Grad Split navodi da na opisane činjenice i dane preporuke u Izvješću nema primjedbi, a društvo Sportski grad TPN d.o.o. u stečaju također nema primjedbi te navodi da su se opisana zbivanja oko izgradnje i upravljanja Centrom dogodila prije 7. travnja 2014. kada  je rješenjem Trgovačkog suda u Splitu otvoren stečaj i imenovan stečajni upravitelj.

I pravna znanost se očitovala na projekt izgradnje Spaladium Arene u Splitu odnosno na model javno-privatno partnerstvo. Profesorica Ivančić-Kačer u znanstvenom radu pod naslovom “Jedno specifično ograničenje prava vlasništva (prenamjena površine, uklanjanje ili prenamjena javne športske građevine)”⁸ zaključuje: ”Na žalost, cijeli taj projekt je u Splitu doživio katastrofu. I država i Grad Split obustavili su plaćanja privatnim partnerima odnosno bankama, kriveći jedni druge i u tijeku je stečajni postupak”.

O stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom SPORTSKI GRAD TPN d.o.o. u stečaju iz Splita na Trgovačkom sudu u Splitu poslovni broj: St-138/2014, kao i o drugim postupcima koji se tiču ovoga stečajnog dužnika, portal IUS-INFO je objavio nekoliko članaka:1) Jamčevina kao bitni element dražbe (analiza slučaja Spaladium Arena u Splitu), 2) Zašto ne treba mijenjati postojeći način unovčenja nekretnina na kojima postoji razlučno pravo?, 3) Je li izjava o preuzimanju razlučnog vjerovnika konačno rješenje za Spaladium Arenu?, te 4) Komunalna naknada i pravo na lokalnu samoupravu u svjetlu odluke Ustavnog suda RH.

Bilo kako, dana 19. veljače 2026. predmetni stečajni sudac je donio zaključak:

I.1. Određuje se nastavak skupne prodaje nekretnina i ostale imovine dužnika u stečajnom postupku uz odgovarajuću primjenu pravila ovršnog postupka o ovrsi na nekretninama i to: a) sportska dvorana SPALADIUM ARENA, udio prava građenja 1/1, ZU 19253 k.o. Split, sagrađena na pravu građenja čest. zem. 6890/1 u površini od 15706 m², upisana u ZU 3417 k.o. Split. Razlučno pravo preneseno u korist Grada Splita; b) pravo građenja na čest. zem. 6890/1 ZU 3417 k.o. Split, dvor, zemljište pod sportskom dvoranom, površine 15706 m², dvor, površine 15092 m², ukupno 30798 m². Na teret čest. zem. 6890/1 pravo prvokupa prava građenja uknjiženo u korist Grada Splita;  c) strojevi i oprema stečajnog dužnika koja se nalazi u sportskoj dvorani Spaladium arena. Prodaja ovih dijelova nekretnine i ostale imovine dužnika prodavat će se kao cjelina, a ukupna utvrđena vrijednost nekretnine i ostale imovine  dužnika iznosi: 56.600.000,00 + 3.250.000,00 ili ukupno iznos od 59.850.000,00 EUR.

I.2. Prodaja predmetne imovine stečajnog dužnika provest će se u stečajnom postupku neposrednom pogodbom novom razlučnom vjerovniku Gradu Splitu, jer je kao prvi razlučni vjerovnik u prednosnom redu  izjavio da kupuje nekretninu i da stavlja u prijeboj svoju tražbinu s protutražbinom stečajnog dužnika po osnovu cijene  utvrđene vrijednosti nekretnine.

I.3. Ovlašćuje se stečajna upraviteljica da u roku od 15 dana u ime stečajnog dužnika kao prodavatelja pristupi sklapanju ugovora o prodaji imovine stečajnog dužnika s razlučnim vjerovnikom Grad Split kao kupcen, neposrdnom pogodbom, sukladno utvrđenim uvjetima iz toče I.2 s današnje skupštine vjerovnika, po prijedlogu razlučnog vjerovnika Grada Split, uz napomenu da će stranke pitanje prijenosa porezne obveze regulirati ugovorom.

Dana 9. ožujka 2026. Sportski grad TPN d.o.o. u stećaju i Grad Split sklopili su Ugovor o kupoprodaji nekretnina i pokretnina sportske dvorane Spaladium Arena. Ovim Ugovorom dovršava se završna faza postupka preuzimanja Spaladium Arene od strane Grada Splita, nakon što je Grad Split ranije otkupio potraživanja banaka koja su bila osigurana založnim pravima na dvorani.

Stečajni sudac je donio 9. ožujka  2026. rješenje o dosudi  nekretnina i pokretnina razlučnom vjerovniku kao kupcu Gradu Splitu. Nakon pravomoćnosti ovog rješenja i nakon što kupac u cijelosti podmiri troškove postupka, Općinski sud u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Split izvršit će uknjižbu prava vlasništva za predmetne nekretnine, te brisanje svih prava i tereta koji predstaju prodajom nekretnine po pravilima Ovršnog zakona.                        

6. Zaključak

Svrha prodaje imovine stečajnog dužnika kao cjeline je omogućiti vjerovnicima povoljniji položaj glede namirenja od onoga u kojemu bi bili kad bi se imovina dužnika unovčila po pojedinim dijelovima, dok je cilj skupne prodaje imovine čim prije i za što veći novčani iznos unovčiti stečajnu masu u vlasništvu stečajnog dužnika radi namirenja vjerovnika stečajnog dužnika.  

U studiji  slučaja Sportski grad TPN d.o.o. u stečaju iz Splita, utvrđeno je da prilikom izgradnje i financiranja izgradnje Spaladium Arene nisu poštivana načela dobrog financijskog upravljanja, pa su otvaranje najprije postupka predstečajne nagodbe, a zatim stečajnog postupka bile logične posljedice poslovanja u dubokoj insolventnosti i prezaduženosti.

Stečajni postupak nad stečajnim dužnikom Sportski grad TPN d.o.o. u stečaju  otvoren je u 2014., a bit će zaključen najvjerojatnije u 2026.  U ovom postupku namiren je Grad Split i to kao prvi razlučni vjerovnik u prednosnom redu, a bit će upisan u zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu kao vlasnik Spaladium Arene nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi od 9. ožujka 2026.

Iz stečajne mase će se namiriti i određeni troškovi stečajnog postupka, dok ne postoji stečajna masa za namirenje tražbina stečajnih vjerovnika.    
     

dr. sc. Ante Vuković, znanstveni suradnik u polju prava