Postavljanje branitelja po službenoj dužnosti u kaznenim i prekršajnim postupcima: pravila, iznimke i potreba vođenja evidencije

Postavljanje branitelja po službenoj dužnosti

U kaznenim i prekršajnim postupcima branitelje po službenoj dužnosti, na prijedlog suda, državnog odvjetnika ili policije, postavlja predsjednik suda s posebnih popisa/lista Hrvatske odvjetničke komore rješenjem protiv kojeg žalba nije dopuštena.

Radi osiguravanja ravnopravnosti među odvjetnicima, predsjednik suda postavlja branitelje po službenoj dužnosti redoslijedom utvrđenim na listama odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore prema sjedištu ureda na području suda pred kojim se vodi postupak. Ako na tom području nema dovoljno odvjetnika, predsjednik suda ovlašten je postaviti odvjetnika s drugog područja.

Liste odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore

Odvjetnici koji su upisani u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore istodobno su članovi odvjetničkog zbora na čijem je području sjedište njihova ureda.

Zborovi odvjetnika osnivaju se na području svake županije i Grada Zagreba i čine ih odvjetnici čiji se uredi nalaze na području županije odnosno Grada Zagreba.¹

Na službenoj stranici Hrvatske odvjetničke komore objavljene su liste odvjetnika za postojećih 16 (šesnaest) odvjetničkih zborova: Odvjetnički zbor Bjelovar, Odvjetnički zbor Brodsko-posavske županije, Odvjetnički zbor Dubrovnik, Odvjetnički zbor Istra, Odvjetnički zbor Karlovac, Odvjetnički zbor Koprivničko-križevačke županije, Odvjetnički zbor Osijek, Odvjetnički zbor Požega, Riječki odvjetnički zbor, Odvjetnički zbor Sisak, Odvjetnički zbor Splitsko-dalmatinske županije, Odvjetnički zbor Šibenik, Odvjetnički zbor Varaždin, Odvjetnički zbor Vukovarsko-srijemske županije, Odvjetnički zbor Zadarske županije i Odvjetnički zbor Zagreb.

Liste obuhvaćaju: branitelje po službenoj dužnosti, branitelje po službenoj dužnosti s najmanje 8 godina prakse, dežurne odvjetnike, odvjetnike koji pružaju informacije i savjete u postupcima po europskom uhidbenom nalogu, odvjetnike za besplatnu pravnu pomoć, odvjetnike za mladež, odvjetnike za pružanje pravne pomoći žrtvama trgovanja ljudima, odvjetnike za zastupanje osoba s duševnim smetnjama, opunomoćenike za djecu i maloljetnike žrtve kaznenih djela i listu savjetnika za žrtve kaznenih djela².

S navedenih lista Hrvatske odvjetničke komore predsjednik suda postavlja predstavnike pravnim osobama u slučajevima propisanim člankom 28. stavcima 2., 3. i 4. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela.³

Razdoblje od 30 dana u kojem branitelj po službenoj dužnosti nema pravo na isplatu troškova obrane na teret proračunskih sredstava

Braniteljima po službenoj dužnosti, kao sudionicima u kaznenim i prekršajnim postupcima, isplaćuju se troškovi obrane okrivljenika iz proračunskih sredstava.

Postoje dvije iznimke u sudskoj praksi, u kojima je nužno odstupanje od redoslijeda postavljanja branitelja po službenoj dužnosti s lista Hrvatske odvjetničke komore.

Prva, u situaciji kada se za branitelja po službenoj dužnosti postavi odvjetnik tj. dotadašnji izabrani branitelj, koji je otkazao punomoć okrivljeniku jer okrivljenik nema financijskih sredstava za podmirenje odvjetničkih troškova zastupanja. U ovoj situaciji uredujući sudac podnosi prijedlog predsjedniku suda kojim zahtijeva postavljanje branitelja po službenoj dužnosti okrivljeniku u osobi dotadašnjeg izabranog branitelja, obrazlažući prijedlog njegovim poznavanjem konkretnog predmeta.

Iako je odluka o postavljanju branitelja po službenoj dužnosti u isključivoj nadležnosti predsjednika suda, zbog hitnosti postupanja u kaznenim predmetima i uvažavanja načela ekonomičnosti u sudskoj praksi se prihvaćaju ovakvi zahtjevi.

Uvažavajući činjenicu da se troškovi obrane po službenoj dužnosti isplaćuju na teret proračunskih sredstava, na temelju izvršenog uvida u predmetni kazneni spis, u rješenju kojim se dotadašnji izabrani branitelj postavlja za branitelja po službenoj dužnosti moraju se utvrditi datum prestanka obveze pružanja pravne pomoći od strane izabranog branitelja i datum od kojeg se branitelj po službenoj dužnosti postavlja.

Navedeno proizlazi iz odredbe članka 10. stavka 2. Zakona o odvjetništvu⁴ i pravila 50. Kodeksa odvjetničke etike⁵, koji propisuju obvezu odvjetnika za pružanjem pravne pomoći i nakon otkazivanja zastupanja ako je potrebno da se od stranke otkloni kakva šteta, ali najviše 30 (trideset) dana nakon otkazivanja punomoći.

Dakle, pored uvažavanja načela ekonomičnosti postavljanjem ranijeg izabranog branitelja za branitelja po službenoj dužnosti, radi zaštite proračunskih sredstava nužno je utvrditi do kojeg dana traje njegova obveza pružanja pravne pomoći okrivljeniku nakon otkazanog zastupanja.

Dužnost odvjetnika, propisanu člankom 18. stavkom 3. Zakona o odvjetništvu, koja se odnosi na izdavanje računa stranci u slučaju otkaza ili opoziva punomoći u roku od 30 dana od dana otkaza ili opoziva, sud u konkretnom slučaju ne ispituje.

Druga situacija u kojoj se odstupa od redoslijeda javlja se zbog odsutnosti većine odvjetnika u vrijeme korištenja godišnjih odmora tijekom srpnja i kolovoza, ili duže odsutnosti zbog bolesti, o čemu odvjetnici pisanim putem obavještavaju urede predsjednika sudova. Analogno tome, odvjetnici također pisanim putem obavještavaju urede predsjednika sudova i o dostupnosti tijekom navedenih mjeseci.     

Praksa potvrdila opravdanost vođenja evidencije postavljanja branitelja po službenoj dužnosti okrivljeniku i predstavnika okrivljenim pravnim osobama

Iako Zakon o sudovima⁶ i Sudski poslovnik⁷ ne propisuju obvezu u sudskoj upravi vođenja evidencije postavljenih branitelja po službenoj dužnosti i predstavnika okrivljenim pravnim osobama, navedenu je evidenciju potrebno voditi jer transparentnost njihovog postavljanja predstavlja temelj povjerenja javnosti kod raspolaganja proračunskim sredstvima u pravosudnim tijelima.

Osim što je nužna, navedena evidencija je iznimno korisna jer na dnevnoj razini daje ažuran prikaz podataka svih postavljenih branitelja po službenoj dužnosti i predstavnika okrivljenih pravnih osoba, analitički za svaku pojedinu godinu i zbirno za sve godine, analitički po svakom pojedinom odvjetniku i zbirno za sve odvjetnike, brojeve i datume Su rješenja kojim su postavljeni i u kojim kaznenim ili prekršajnim predmetima, predmetima državnog odvjetništva ili predmetima policije je zatraženo postavljanje istih.

Dodatni razlog za vođenje ove evidencije proizlazi iz upita odvjetnika o urednom postavljanju branitelja po službenoj dužnosti i njihovih primjedbi o neujednačenom postavljanju.

Bez ove evidencije utvrđivanje ukupnog broja postavljenih branitelja po službenoj dužnosti i predstavnika okrivljenim pravnim osobama moguće je utvrditi samo kroz predmete iz skupine 14. sustava eSpis. Međutim, ovakav način pretrage predstavljao bi "Sizifov posao", jer zahtijeva otvaranje svake pojedine odluke/rješenja i prepisivanje podataka, pri čemu potrebno vrijeme za ovaj opsežni posao nije moguće predvidjeti unaprijed. Ovakav način prikupljanja podataka predstavljao bi ad hoc rješenje i ne bi ostvario svrhu koju ima evidencija. S tim u svezi, za ažurnost već ustrojene evidencije utroši se manje od minute nakon donošenja rješenja o postavljanju branitelja po službenoj dužnosti odnosno predstavnika okrivljenoj pravnoj osobi i predstavlja trajno zapisane podatke u spisu sudske uprave za svaku kalendarsku godinu.

Zaključak

Zbog uvijek aktualne vječne teme državnog proračuna, vođenje službene evidencije o postavljanju branitelja po službenoj dužnosti i predstavnika pravnim osobama predstavlja temelj povjerenja javnosti kod raspolaganja proračunskim sredstvima u pravosudnim tijelima i daje uvid u svakom trenutku ujednačenog postavljanja odvjetnika s popisa/lista Hrvatske odvjetničke komore.

Ana Pervan, sveučilišna magistra prava