Kada u kontekstu prekršajnog postupka govorimo o pravodobnosti pojedine postupovne radnje prije svega imamo na umu postupanje stranaka (ovlaštenog tužitelja i okrivljenika) u prekršajnom postupku, pa tako primjerice govorimo o pravodobnosti podnesene žalbe (članak 191. stavak 1. PZ-a) odnosno prigovora (članak 235. stavak 1. i članak 241. stavak 1. PZ-a) ili pravodobnosti potpisivanja žalbe na poziv suda (članak 193. stavak 3. PZ-a), pravodobnosti nadopune/ispravljanja optužnog prijedloga ili dostave obavijesti iz članka 109.a (članak 161. stavak 4. PZ-a).
Međutim, svojevrsna pravodobnost obvezuje i sam sud, a koju nalazimo u odredbi članka 164. stavka 2. PZ-a i koju možemo povezati upravo uz pravo na obranu.
Podsjećamo da je pravo na obranu općenito uređeno u odredbama članka 85. PZ-a, a kojima je izrijekom propisano da se okrivljeniku mora omogućiti da se očituje o svim činjenicama i dokazima koji ga teret i da iznese sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist (stavak 2.). Povreda prava obrane na glavnoj raspravi odnosno u postupku definirana je kao relativno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka u članku 195. stavku 2. PZ-a, a što znači da se osim utvrđenja povrede prava obrane, mora utvrditi i činjenica da je takva povreda utjecala ili je mogla utjecati na presudu.
Na ovakvu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, dakako, Visoki prekršajni sud RH, kao drugostupanjski sud, ne pazi po službenoj dužnosti u žalbenom postupku, no nerijetko zbog ove povrede ukida prvostupanjske odluke, jer se upravo na ovakvu povredu često pozivaju žalbeni navodi okrivljenika.
Dakle, jedna od situacija kada dolazi do takve povrede prava obrane je postupanje prvostupanjskog suda protivno obvezi iz članka 164. stavka 2. PZ-a.
Naime, u navedenoj odredbi je propisano da između dostave poziva okrivljeniku i dana zakazane glavne rasprave odnosno ispitivanja mora se okrivljeniku ostaviti vrijeme od najmanje tri dana radi pripreme obrane.
Navedena odredba propisuje i iznimku od ove obveze, pa tako određuje da se na zahtjev okrivljenika može i skratiti to vrijeme od propisana tri dana, no izvjesno je kako će se ovakva situacija u praksi pojavljivati vrlo rijetko.
Prema tome, to u praksi znači da prvostupanjski sud, uz ostalo, mora voditi računa da poziv okrivljeniku pošalje dovoljno prije zakazane glavne rasprave ili ispitivanja okrivljenika u žurnom postupku, a kako bi osigurao da između dostave poziva okrivljeniku i dana održavanja rasprave, odnosno ispitivanja bude vremenski razmak od najmanje tri dana, a sve radi osiguravanja okrivljeniku dovoljno vremena radi pripreme obrane (što bi obuhvaćalo primjerice upoznavanje okrivljenika sa sadržajem optužnog akta, pripremu strategije, odnosno modaliteta obrane, prikupljanje dokaza, eventualno sastavljanje i dostavu pisane obrane, eventualno angažiranje branitelja i sl.).
Radi usporedbe možemo dodati da je člankom 383. stavkom 3. Zakona o kaznenom postupku (dalje: ZKP) također propisano da se poziv optuženiku mora dostaviti tako da između dostave poziva i dana rasprave ostane dovoljno vremena za pripremu obrane, a najmanje osam dana.
Dakle, razvidno je da ZKP u mjerodavnoj odredbi, u odnosu na PZ, predviđa osjetno duži minimalni vremenski razmak koji se mora ostaviti okrivljeniku između dostave poziva i dana rasprave, a sve za pripremu njegove obrane, što je, dakako razumljivo s obzirom na općenitu složenost kaznenih djela. Međutim i u prekršajnopravnom sudovanju nailazimo na složene prekršaje (posebno one za koje je alternativno zapriječena kazna zatvora ili velika novčana kazna)1, te vezano uz to i složene optužne akte, a što iziskuje eventualnu potrebu za povećanjem ovog minimalnog vremenskog razmaka u odredbama PZ-a, barem selektivno u odnosu na prekršaje za koje se provodi glavna rasprava (teži prekršaji), a ne žurni postupak (lakši prekršaji).
Svakako, ranije iskustvo suca s dostavom poziva okrivljenicima u ovakvoj postupovnoj situaciji može imati bitnu ulogu, a posebno glede ranije uočenih problema s nedostavljanjem poziva u prvoj dostavi, promjenom adrese stanovanja, procedurom isticanja poziva na oglasnu ploču suda i sl.
Stoga, u nastavku nalazimo shodnim izložiti u bitnome jednu noviju odluku Vrhovnog suda RH (dalje: VSRH) koja se odnosi upravo na prethodno opisanu problematiku.
Dakle, pravomoćnom prvostupanjskom presudom okrivljenik je proglašen krivim zbog prometnog prekršaja te mu je izrečena novčana kazna, pri čemu prvostupanjski sud obrazlaže da je dostava poziva uredno iskazana, da okrivljenik sudu nije pristupio, niti je izostanak opravdao, a niti je dostavio pisanu obranu, pa je prekršajni postupak proveden bez nazočnosti okrivljenika temeljem članka 222. stavka 1. u svezi s člankom 167. stavkom. 3. PZ-a.
Državni odvjetnik je podnio zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv navedene pravomoćne presude zbog povrede zakona, uz ostalo, u odredbi članka 195. stavka 2. u vezi s člankom 164. stavkom 2. PZ-a, s prijedlogom da se zahtjev prihvati, pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
VSRH u svojoj Presudi broj: Kzz 39/2025-3 od 17. prosinca 2025. ocjenjuje osnovanim zahtjev za zaštitu zakonitosti.
Tako se u obrazloženju ističe da iz spisa predmeta proizlazi da je poziv za ispitivanje za dan 3. srpnja 2024. branitelj primio dan ranije, a okrivljenik istoga dana, te da je prvostupanjski sud zanemario da prema odredbi članka 164. stavka 2. PZ između dostave poziva za ispitivanje okrivljeniku i dana zakazane glavne rasprave odnosno ispitivanja mora se okrivljeniku ostaviti vrijeme od najmanje tri dana radi pripreme obrane.
Stoga VSRH zaključuje kako je u pravu državni odvjetnik da je ostvarena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2. u vezi s članka 164. stavka 2. PZ-a jer je sud u postupku povrijedio pravo obrane što je moglo utjecati na presudu.
Slijedom navedenog, trebalo je na temelju članka 220. stavka 1. i 2. PZ-a u vezi s člankom 513. st. 1. ZKP-a, jer je zakon povrijeđen na štetu okrivljenika, pravomoćnu presudu prvostupanjskog suda ukinuti i predmet vratiti tom sudu na ponovno suđenje.
K tome, ovakav problem se može pojaviti i u slučaju isticanja poziva okrivljeniku na oglasnu ploču suda, pa ćemo se u tom smislu referirati na relevantnu odluku Visokog prekršajnog suda RH (dalje: VPSRH).
Dakle, u konkretnom prekršajnom predmetu je okrivljenica prvostupanjskom presudom proglašena krivom i izrečena joj je novčana kazna zbog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
Protiv te presude žalbu je podnijela okrivljenica, uz ostalo, i zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka.
Rješenjem VPSRH-a (broj: Jž-1613/2019) se prihvaća žalba okrivljenice, ukida se prvostupanjska presuda te se predmete dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
U obrazloženju svoje odluke VPSRH navodi da je pobijana presuda donesena nakon održane glavne rasprave 30. svibnja 2019., na kojoj okrivljenica nije bila nazočna, a poziv joj je, prema podacima u spisu, bio dostavljen isticanjem na oglasnoj ploči 20. svibnja 2019., uz napomenu da prema članku 145. stavku 5. PZ-a „protekom osmog dana od stavljanja na oglasnu ploču dostava se smatra uredno obavljenom“, pa da u konkretnom slučaju znači da se dostava poziva okrivljenici smatra uredno obavljenom protekom 28. svibnja, dakle 29. svibnja 2019.
Stoga, VPSRH zaključuje kako je nedvojbeno da okrivljenica nije bila uredno pozvana na glavnu raspravu zakazanu za 30. svibnja 2019., jer od dostave poziva do dana održavanje rasprave nije proteklo najmanje tri dana, kako to propisuje odredba članka 164. stavka 2. PZ-a.
Dakako, napominjemo da pri tome svakako treba, prije svega, voditi računa o ispunjavanju uvjeta za isticanje poziva okrivljeniku na oglasnu ploču suda propisanih u članku 145. stavku 5. PZ-a, odnosno da okrivljenik nije sudu prijavio promjenu adrese ili da postoje okolnosti koje ukazuju da očito izbjegava primitak poziva.
Željko Kudrić, dipl. iur.
^ 1 Primjerice: Presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 25. listopada 2021., broj: 37. Pp G-3161/2019, okrivljenoj pravnoj osobi je izrečena novčana kazna od 36.037.291,70 kuna, zbog prekršaja iz Zakona o elektroničkim komunikacijama
