Povrat poreza na Revolut ili Aircash? Što građani s blokiranim računima trebaju znati

Naime, prema informacijama Porezne uprave, isplata povrata poreza za 2025. godinu započela je 4. svibnja 2026. te je tijekom svibnja krenula i dostava privremenog poreznog rješenja građanima putem Korisničkih pretinaca u sustavu e-Građani te putem pošte na adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta, uz nastavak dostave i u mjesecima koji slijede. Kako je navedeno od strane Porezne uprave, povrati će se isplaćivati kontinuirano, prema redoslijedu donošenja i izvršnosti rješenja, putem automatiziranog sustava obrade. Naime, zbog velikog broja poreznih obveznika isplate nije moguće provesti istodobno pa će se dio povrata realizirati tijekom svibnja, a pojedine isplate moguće su i kasnije. Građanima kojima bude utvrđeno pravo na povrat sredstva će biti uplaćena na račune evidentirane u sustavu Porezne uprave. U slučaju da građani ne zaprime ni privremeno porezno rješenje ni uplatu do 30. lipnja, potrebno je obratiti se nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema mjestu prebivališta ili boravišta radi dodatnih informacija.

Što kaže Porezna uprava oko isplate povrata poreza?

Na službenim stranicama Ministarstva financija, Porezne uprave objavljeno je mišljenje Središnjeg ureda koje detaljnije pojašnjava način isplate povrata više uplaćenog poreza.

Prema tom mišljenju, povrat poreza izvršava se bezgotovinski, na račun za plaćanje otvoren kod banke, sukladno propisima o platnom prometu te iznimno u gotovini ako porezni obveznik nema otvoren račun kod banke ili u trenutku povrata ne ostvaruje primitke koji se moraju isplaćivati na račun. Ovdje je važno skrenuti pažnju da Porezna uprava podatke o računima preuzima iz Jedinstvenog registra računa koji vodi Financijska agencija¹, a podatke o otvaranju i zatvaranju računa banke dostavljaju sukladno propisima koji uređuju provedbu ovrhe na novčanim sredstvima i vođenje registra računa. Naime, ako porezni obveznik nije pravodobno dostavio podatke o računu za isplatu povrata putem obrasca ZPP-DOH, račun za isplatu određuje se temeljem podataka kojima Porezna uprava raspolaže kroz navedeni registar.

S druge strane, građani imaju mogućnost unaprijed odrediti račun na koji žele primitak povrata poreza. No isto tako, promjena računa moguća je u zakonom propisanom roku, najkasnije do kraja veljače tekuće godine, dostavom obrasca ZPP-DOH. Podaci o željenom računu mogu se dostaviti elektronički putem sustava ePorezna i aplikacije mPorezna, ali i poštom ili osobnim dolaskom u nadležnu ispostavu Porezne uprave. Ako je građanin u propisanom roku dostavio podatke o računu na koji želi primitak povrata, upravo će taj račun biti evidentiran na poreznom rješenju. Međutim, u praksi se događa i situacija da račun naveden na rješenju bude zatvoren prije same izvršne isplate povrata. U takvim slučajevima Porezna uprava može utvrditi drugi aktivni račun poreznog obveznika otvoren kod banke i na njega izvršiti povrat. Ako građanin nema otvoren nijedan račun, povrat se može izvršiti gotovinskom isplatom. Upravo zato građani često pogrešno smatraju da će zatvaranjem jednog računa automatski onemogućiti isplatu ili provedbu povrata, iako sustav raspolaže podacima o drugim evidentiranim računima.

Nadalje, važno je naglasiti, da povrat poreza nije primitak izuzet od ovrhe budući da nije obuhvaćen odredbama Ovršnog zakona² koje propisuju primanja koja su u cijelosti ili djelomično izuzeta od ovrhe, odnosno koja su ograničena od ovrhe slijedom čega se na povrat poreza ne primjenjuju pravila koja vrijede za određene zaštićene primitke poput dijela plaće, socijalnih naknada ili drugih primitaka koji su OZ-om i drugim posebnim propisom izuzeti od ovrhe. Iako mnogi građani smatraju da će otvaranjem zaštićenog računa automatski zaštititi i povrat poreza od provedbe ovrhe zakonski okvir je vrlo jasan i povrat poreza ne može biti isplaćen na zaštićeni račun. To je ujedno i razlog zbog kojeg građani često ostanu neugodno iznenađeni kada očekivani povrat poreza bude usmjeren na redovni račun koji je pod blokadom.

Račun otvoren u Revolut Bank UAB dobio je važnost nakon regulatornih promjena iz 2022. godine. Naime, s danom 1. lipnja 2022. za Revolut Bank UAB izdano je odobrenje o proširenju pružanja usluga na području Republike Hrvatske, a temeljem kojeg je ista osim pružanja usluga primanja depozita i ostalih povratnih sredstava, započela s pružanjem i platnih usluga točnije usluga otvaranja i vođenja računa za plaćanje kao što su tekući račun ili žiroračun u Republici Hrvatskoj.  Prema tumačenju koje je Porezna uprava zaprimila od Hrvatske narodne banke, nakon tih promjena više nije postojala zapreka za isplatu primitaka na račune otvorene u Revolut Bank UAB. Time je Revolut dobio status koji je omogućio da se određene isplate fizičkim osobama mogu izvršavati i na račune otvorene kod te kreditne institucije. No, važno je međutim naglasiti da mogućnost isplate na Revolut račun ne znači automatski i izuzeće od provedbe ovrhe niti predstavlja pravni mehanizam za izbjegavanje blokade računa.

Naime, posljednjih godina račun otvoren Revolut Bank postao je vrlo popularan među građanima Hrvatske, osobito među osobama koje imaju financijskih problema ili blokirane račune. Na društvenim mrežama često se može pronaći pojednostavljena tvrdnja: „Samo prebaci sve na Revolut i nitko ti ne može sjesti na račun". No, vezano za provedbu ovrhe u odnosu na primanja koja se isplaćuju na račun otvoren u Revolut Bank valja skrenuti pažnju na sljedeće.

Kada se govori o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika po računu koju provodi Fina, provedba ovrhe na novčanim sredstvima je formalni postupak koji je strogo definiran prvenstveno Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima³,  i OZ-om. Ovrha se provodi na novčanim sredstvima po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama u kojima ovršenik ima otvorene račune i oročena novčana sredstva, prema osobnom identifikacijskom broju⁴ ovršenika, bez njegove suglasnosti. Kako bi se temeljem OIB-a provela ovrha po računu odnosno računima ovršenika propisana je dužnost banke, Hrvatske narodne banke, stambene štedionice i kreditne unije da kao obveznici dostave podataka, dostave u Jedinstveni registar računa, među ostalim zakonski naznačenim podacima, i podatke o otvorenim računima u banci za sve transakcijske račune i podatke o novčanim sredstvima te podatke o naknadno nastalim promjenama. Nadalje je odredbom članka 3. st. 1. toč. 5. ZPONS-a propisano da se pod pojmom banka, u smislu ZPONS-a, smatra kreditna institucija, osnovana prema zakonu kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, pod kojom se podrazumijeva banka, štedna banka i podružnica strane banke sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

Budući da Revolut Bank UAB nema sjedište u Republici Hrvatskoj ista se ne može smatrati bankom u smislu odredbe članka 3. ZPONS-a te ista nije obveznik dostave podataka u JRR, slijedom čega u situaciji u kojoj Fina provodi ovrhu na novčanim sredstvima po računima u bankama u RH, isplata plaće (ili bilo koja druga isplata) na račun u Revolut (ili bilo koju drugu banku izvan RH) znači da ta novčana sredstva neće doći kao priljev na račun u banku u Republici Hrvatskoj pa samim time (pošto je račun izvan JRR-a) ista neće moći biti predmet provedbe ovrhe na novčanim sredstvima koju provodi Fina. Fina sukladno zakonskim odredbama ovrhu može provesti isključivo po računima koji su otvoreni u bankama u Republici Hrvatskoj i ne može provoditi ovrhu na teritoriju druge države.

Nadalje, potrebno je skrenuti pažnju da otvaranje računa u Revolut Bank UAB ((ili bilo kojoj drugoj inozemnoj banci) nije od utjecaja na provedbu ovrhe na plaći zaposlenika poslodavca koja se provodi sukladno čl. 197. OZ-a. Naime, kod provedbe ovrhe na plaći, prvo se ovrhovoditelju isplaćuje iznos koji je unutar dozvoljenih iznosa ograničenja ovrhe sukladno čl. 173. OZ-a, a zaštićeni dio novčanih sredstava se prenesi na zaštićeni račun (ako ga je ovršenik otvorio u banci temeljem čl. 212. OZ-a), a ostatak (ako ga ima) na redovan račun ovršenika (npr. RH, Austrija, Slovenija, Revolut (Litva), itd.).

No u ovom dijelu potrebno je znati da postoje mehanizmi prekogranične prisilne naplate, poput europskog ovršnog naslova, europskog platnog naloga kao i europskog naloga za blokadu računa temeljem kojih se provodi prisilna naplata u drugoj državi članici Europske unije te kod zainatljivog ovrhovoditelja ovrha se ipak neće moći izbjeći čak ni kada isplata ide na račun otvoren u Revolut Bank. U javnosti se upravo ta razlika često zanemaruje pa se mogućnost primitka uplata na Revolut pogrešno poistovjećuje s potpunom zaštitom sredstava.

Isto tako, važno je naglasiti sljedeće. U mišljenju Porezne uprave navedeno je da je isplata povrata poreza moguća na Revolut račun. No pritom postoji izuzetno važan detalj. Isplata povrata poreza na račun otvoren u Revolut bank može, ali ne uvijek. Ako porezni obveznik istovremeno ima otvoren račun u banci sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i Revolut račun, povrat poreza neće biti isplaćen na Revolut. Drugim riječima, Revolut ne predstavlja automatski „zaobilazak“ sustava niti pravni mehanizam kojim se može izbjeći provedba ovrhe. U praksi to znači da će Porezna uprava prilikom isplate uzeti u obzir postojanje domaćeg bankovnog računa, neovisno o tome koristi li građanin paralelno i Revolut.

Za razliku od Revoluta, prema objavljenom mišljenju Porezne uprave, povrat poreza nije moguće isplatiti na Aircash račun.

Građani često poistovjećuju različite fintech platforme smatrajući da sve funkcioniraju na isti način. Međutim, pravni i regulatorni okvir nije jednak za sve pružatelje financijskih usluga.

Razvoj fintech platformi posljednjih godina otvorio je brojna pitanja vezana uz provedbu ovrhe i nadzor nad računima. Dio građana stekao je dojam da korištenje stranih ili digitalnih financijskih platformi automatski znači i potpunu zaštitu od ovrhe. Međutim, pravni sustav i praksa postupno se prilagođavaju tehnološkim promjenama. Važno je razumjeti da pitanje ovrhe ne ovisi samo o tome gdje je račun otvoren, već i o vrsti računa, regulatornom statusu pružatelja usluge, načinu evidentiranja sredstava, međunarodnoj suradnji financijskih institucija te obvezama izvještavanja nadležnim tijelima.

Zato se Aircash i računi institucija za elektronički novac, za razliku od kreditnih institucija (banke), u pravnom smislu smatraju posebnim kategorijama pružatelja platnih usluga, ali ne i bankom. U pravnoj i poreznoj praksi to ima izravne posljedice na način isplate javnih i drugih primitaka koji se prema Zakonu o porezu na dohodak⁵ moraju izvršavati na račun kod banke. Prema tumačenjima koja se temelje na odredbama Zakona o porezu na dohodak i Zakona o platnom prometu⁶, isplate primitaka fizičkim osobama u pravilu se izvršavaju na račun kod banke, a ne na račune institucija za elektronički novac. Budući da Aircash pripada kategoriji institucija za elektronički novac, a ne kreditnih institucija, takvi računi ne ispunjavaju uvjet „računa kod banke“ u smislu propisa koji uređuju isplatu poreznih povrata i drugih javnih isplata. Zbog toga Porezna uprava u praksi ne može izvršiti isplatu povrata poreza na Aircash račune, neovisno o tome što se oni u svakodnevnom korištenju građanima čine kao funkcionalna alternativa bankovnom računu. Ova razlika često nije jasna u javnosti, pa se digitalni novčanici i fintech aplikacije pogrešno izjednačavaju s bankovnim računima, iako pravno ne pripadaju istoj kategoriji.