Kriminal protiv intelektualnog vlasništva evoluirao je iz marginalne ekonomske devijacije u složen, transnacionalni ekosustav kojim upravljaju organizirane kriminalne skupine. Najnovija istraživanja EUIPO-a i EUROPOL-a potvrđuju da je riječ o jednoj od najprofitabilnijih kriminalnih djelatnosti u Europi, s iznimno niskim rizikom otkrivanja u usporedbi s trgovinom drogom ili oružjem. Kriminalne mreže koriste globalizaciju, digitalne platforme, logističke inovacije i regulatorne praznine kako bi stvorile ekosustav koji funkcionira poput paralelnog globalnog tržišta – s vlastitim lancima opskrbe, financijskim kanalima, marketinškim strategijama i distribucijskim modelima. Razumijevanje tih mehanizama ključno je za učinkovitu provedbu prava intelektualnog vlasništva i oblikovanje suvremenih sigurnosnih politika.
Prema zajedničkoj studiji 1, kršenje prava intelektualnog vlasništva, poput krivotvorenja i piratstva, generira milijarde eura godišnje, pri čemu postoje indicije da se dobit koristi za financiranje drugih teških kaznenih djela.
Izvor financiranja: Dobit ostvarena prodajom krivotvorenih proizvoda služi kao kapital za financiranje drugih teških kaznenih djela, uključujući trgovinu drogom, krijumčarenje oružja, trgovanje ljudima i terorizam. EUROPOL u svojim operativnim analizama navodi da se prihodi od krivotvorenja često reinvestiraju u kriminalne aktivnosti s višim profitnim maržama i većim stupnjem nasilja.
Pranje novca: Kriminalne skupine koriste legalne tvrtke za uvoz i izvoz kao paravan za pranje novca, miješajući prihode od krivotvorina s prihodima legitimnih poslovnih subjekata. Mehanizmi uključuju lažne fakture i fiktivne pošiljke, offshore račune, kompleksne lance posrednika te korištenje skladišta i luka slobodne trgovine. Ovaj sustav čini ekosustav krivotvorenja gotovo neprobojnim bez međunarodne suradnje i koordiniranih operacija.2
Kriminal protiv intelektualnog vlasništva nije zločin bez žrtve. Naprotiv, posljedice su izravne, mjerljive i često opasne po život. Organizirane kriminalne skupine iskorištavaju svjetsku potražnju za jeftinom robom, obmanjujući potrošače poticanjem kupovine krivotvorina. Nekada se na krivotvorenu robu gledalo kao na benigni problem modnih dodataka, no današnja istraživanja upućuju na to da se iza svake krivotvorene komponente, od lijekova do autodijelova, krije kompleksna infrastruktura koja iskorištava globalne opskrbne lance. Kod krivotvorenih proizvoda u potpunosti izostaje kontrola kvalitete i poštivanje sigurnosnih standarda, što potencijalno dovodi do opasnih ishoda.
Javno zdravlje: Krivotvoreni lijekovi predstavljaju najneposredniju prijetnju životu. Laboratorijske analize zaplijenjenih supstanci u Europi otkrivaju prisutnost toksičnih punila poput krede, praha cigle ili čak boja koje sadrže teške metale. S druge strane, krivotvorena hrana i kozmetika mogu uzrokovati trajna oštećenja organa ili teške alergijske reakcije zbog nereguliranih kemikalija.
Tehnička i potrošačka sigurnost: Elektronika bez certifikata (poput punjača za mobitele ili kućanskih uređaja) te krivotvorene igračke ili auto dijelovi (kočione obloge, zračni jastuci) često izazivaju požare, električne udare, mehaničke kvarove ili prometne nesreće jer nisu prošli sigurnosne provjere.
Ekološki otisak: Proizvodnja krivotvorina odvija se u nereguliranim uvjetima te često uključuje ispuštanje kemikalija u tlo i vodu, nekontrolirano odlaganje otpada te korištenje opasnih boja i plastike. Uništavanje zaplijenjene robe također predstavlja ekološki izazov jer se njezinim spaljivanjem stvara dodatno zagađenje zbog CO2 i toksina, recikliranje je često nemoguće zbog kontaminacije te se posljedično opterećuju proračuni država članica.
3. Uloga europskih institucijaEuropska unija odgovorila je na ove izazove stvaranjem sinergije između pravosudnih i policijskih tijela. Institucije EU-a koordiniraju borbu protiv ovih prijetnji kroz specijalizirane platforme i mreže.
a) Europski opservatorij za povrede prava intelektualnog vlasništva:
Djelujući unutar EUIPO-a (Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo), Opservatorij služi kao središnje čvorište za razmjenu znanja. Njegov ključni alat, Portal za provedbu prava intelektualnog vlasništva, omogućuje nositeljima prava izravnu komunikaciju s carinom, policijom i tužiteljstvima, pružajući im informacije potrebne za brzo prepoznavanje krivotvorina na granicama. Osim tehnoloških rješenja, Opservatorij kontinuirano provodi istraživanja o ekonomskim učincima krivotvorenja te specijalizirane obuke za suce i tužitelje kako bi se ojačala pravna zaštita.3
b) EMPACT (Europska multidisciplinarna platforma protiv kaznenih prijetnji):
To je sigurnosna inicijativa pod vodstvom država članica EU-a za borbu protiv najtežih oblika organiziranog kriminala. Kriminal protiv intelektualnog vlasništva je prepoznat kao jedan od prioriteta unutar EMPACT ciklusa 2022.-2025., što je postavilo temelje za zajedničke operacije (npr. zapljene na granicama), razmjenu obavještajnih podataka i bolju koordinaciju između EUROPOL-a, EUROJUST-a i nacionalnih policija.4
a) Operacija OPSON – hrana i piće
U suradnji s INTERPOL-om, Europol provodi OPSON, najveću globalnu operaciju protiv krivotvorene hrane. Primjeri rezultata su zapljena 260.000 litara lažnog maslinovog ulja, otkrivanje krivotvorenog pršuta i mesa te zatvaranje ilegalnih pogona za proizvodnju hrane. Na taj se način doprinosi zaštiti autohtonih brendova i sprečavanju rizika od konzumacije industrijskih ulja.5
b) Operacija SHIELD – lijekovi i medicinski proizvodi
U jednoj od posljednjih iteracija operacije SHIELD zaplijenjeno je preko milijun ilegalnih hormonalnih tableta promoviranih putem influencera na društvenim mrežama te je razbijena mreža koja je distribuirala opasne lijekove putem online trgovina. Kaznenim progonom mreže spriječeno je masovno trovanje i hormonski poremećaji.6
c) Operacija SILVER AXE – pesticidi
Operacija SILVER AXE usmjerena na ilegalne pesticide rezultirala je zapljenom više od 1.200 tona nezakonitih pesticida, otkrivanjem skladišta s opasnim kemikalijama te sprječavanjem kontaminacije poljoprivrednih površina.7
d) Operacija IN OUR SITES (IOS) – potrošačka elektronika
Operacija IOS usmjerena je na suzbijanje online prodaje krivotvorene potrošačke elektronike i drugih nesigurnih proizvoda. U sklopu operacije uklonjene su tisuće internetskih trgovina koje su nudile opasne punjače, baterije i kućanske uređaje bez sigurnosnih certifikata. Time su spriječeni brojni požari, tehnički kvarovi i ozljede potrošača, a tržište je očišćeno od velikog broja nesigurnih proizvoda.8
Prema studiji EUIPO-a iz 2024. o ekonomskom utjecaju krivotvorenja na prodaju i zapošljavanje u tri sektora: odjeća (uključujući obuću), kozmetika i igračke, procjenjuje se da krivotvorena odjeća i obuća uzrokuju 12 milijardi eura gubitka prodaje kao godišnji prosjek u razdoblju 2018.-2021., što predstavlja 5,2 % prodaje odjeće u EU-u. Kao posljedica gubitka prodaje zbog krivotvorenja, industrija odjeće zapošljavala je 160 000 ljudi manje svake godine u istom razdoblju. Procijenjeni gubitak prodaje kozmetike zbog krivotvorenja iznosi 3 milijarde eura, što odgovara 4,8 % ukupne prodaje, dok je procijenjeni gubitak radnih mjesta u kozmetičkoj industriji EU-a gotovo 32 000 ljudi. Sektor igračaka pati od najvećeg omjera gubitka prodaje zbog krivotvorenja: 8,7 %, što odgovara 1 milijardi eura, a posljedično je zaposlio 3 600 ljudi manje zbog krivotvorenja.9
Uredba (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ - Akt o digitalnim uslugama (Digital Services Act - DSA) značajno osnažuje pravni okvir za borbu protiv krivotvorina u digitalnom okruženju uvođenjem strožih obveza dubinske analize za internetske posrednike i platforme poput Amazona, Zalanda ili AliExpressa te uspostavljanjem mehanizama 'obavješćivanja i djelovanja' koji nositeljima prava omogućuju brže uklanjanje nezakonitog sadržaja i robe.
Članak 16. Akta o digitalnim uslugama uvodi standardizirani Notice and Action mehanizam kojim se platforme obvezuju brzo i učinkovito reagirati kada prime obavijest o nezakonitom sadržaju, uključujući ponude krivotvorene robe. Članak 22. Akta dodatno jača integritet tržišta propisujući obvezu sljedivosti trgovaca (Know Your Business Customer - KYBC), na način da platforme moraju provjeriti ključne podatke o poslovnim korisnicima kako bi se smanjio prostor za anonimnu prodaju krivotvorina i drugih nezakonitih proizvoda.
ZaključakKriminal protiv intelektualnog vlasništva predstavlja strukturnu prijetnju gospodarstvu, javnom zdravlju i sigurnosti. Učinkovita borba protiv ovog fenomena zahtijeva razbijanje financijskih mehanizama kriminalnih skupina, jačanje međunarodne suradnje, tehnološke inovacije u nadzoru i provedbi te edukaciju potrošača i pravosudnih aktera. Platforme poput EMPACT-a i alati EUIPO-a, uključujući Portal za provedbu prava intelektualnog vlasništva, ključni su za stvaranje sigurnijeg i transparentnijeg tržišta. Zaštita intelektualnog vlasništva nije samo zaštita korporativnih interesa, već zaštita radnih mjesta, zdravlja građana i stabilnosti Europske unije.
Dora Lučić, mag. iur.
Izvori i literatura:
^ 1 https://www.euipo.europa.eu/en/publications/uncovering-the-ecosystem-of-intellectual-property-crime-a-focus-on-enablers-and-impact
^ 2 https://www.europol.europa.eu/publications-events/publications/intellectual-property-crime-threat-assessment-2022
^ 4 https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2021/05/26/fight-against-organised-crime-council-sets-out-10-priorities-for-the-next-4-years
^ 7 https://www.europol.europa.eu/media-press/newsroom/news/operation-silver-axe-strikes-for-fourth-time-seizing-over-550-tonnes-of-illegal-pesticides
