Zašto je važan Nacionalni informacijski sustav u sportu?

1. Uvod

Izgraditi informacijski sustav u sportu imperativ je koji u Republici Hrvatskoj postoji već tri desetljeća. Malo je poznato da je na temelju članka 82. stavak 2. Zakona o športu  iz 1990. godine Ministarstvo prosvjete i kulture, a na prijedlog Hrvatskog športskog saveza (kasnije Hrvatskog olimpijskog odbora) donijelo prvi povijesni podzakonski akt vezan za informacijski sustav u hrvatskom sportu. To je bio Pravilnik o sadržaju i metodologiji prikupljanja podataka za evidencije u području športa („Narodne novine“, br. 33/91.). Ovim se Pravilnikom utvrđuje sadržaj, evidencija i izvori podataka, organi koji vode evidencije i postupak prikupljanja podataka za evidencije u području športa. U području športa uspostavljaju se sljedeće evidencije:
1. športskih organizacija
2. poduzeća u području športa
3. osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost
4. športaša, vrhunskih športaša i drugih članova športskih organizacija
5. stručnih kadrova
6. objekata
7. sustava športskih natjecanja
8. međunarodnih športskih aktivnosti
9. velikih športskih priredbi
10. znanstveno istraživačkog i stručnog rada.

Važeći Pravilnik o Nacionalnom informacijskom sustavu u sportu („Narodne novine“, br. 138/23.), donesen na temelju članka 64. stavka 5. Zakona o sportu stupio je na snagu 25. studenog 2023. godine. Njime se propisuje način unošenja i pristupa podacima Nacionalnog informacijskog sustava u sportu, detaljnija razrada sadržaja te vrsta i oblik informacija koje se prikupljaju.  

Koliko je informacijski sustav u hrvatskom sportu u 30 godina unaprijeđen?

2. Pojam, svrha, glavni cilj, te ciljevi nacionalnog informacijskog sustava u sportu

Nacionalni informacijski sustav u sportu (u nastavku teksta: NISUS ili Nacionalni informacijski sustav u sportu) predstavlja središnji skup međusobno povezanih elektroničkih registara i evidencija koji služi za prikupljanje, obradu i upravljanje ključnim podatcima važnim za cjelokupni sustav sporta u Republici Hrvatskoj.

NISUS ima svrhu, glavni cilj i ciljeve.

Svrha uvođenja najsuvremenijih tehnologija (softvera) u hrvatski sport jest sustavno praćenje stanja u sportu i njegov dugoročni razvoj.

Glavni je cilj osigurati trajno i strukturirano prikupljanje podataka po svim segmentima sporta u Republici Hrvatskoj koji se financiraju iz proračunskih sredstava namijenjenih za javne potrebe u sportu.

Dva cilja su:

- osigurati digitalno podnošenje zahtjeva za upis/prijavu u evidencije i registre te

- osigurati javno dostupne informacije u sportu odnosno potpuno transparentnost sustava.       

Tijelo državne uprave nadležno za sport ustrojava i vodi NISUS.

3. Kratki povijesni pregled pokušaja uvođenja informacijskog sustava u hrvatski sport 

Kratki povijesni pregled pokušaja uvođenja informacijskog sustava u hrvatski sport obuhvaća razdoblje od 8. siječnja 1991. godine kada je stupio na snagu već spomenuti Zakon o športu iz 1990. godine do 31. prosinca 2022. godine do kada je važio Zakon o sportu iz 2006. godine.

U svim zakonskim i podzakonskim aktima jasno je propisano da je informacijski sustav u hrvatskom sportu javna potreba na državnoj razini za čije se funkcioniranje osiguravaju sredstva iz proračuna Republike Hrvatske. Međutim, nepostojanje Nacionalnog informacijskog sustava u športu s pripadajućim registrima predstavljalo je vrlo veliku slabost hrvatskog sporta u tom cijelom razdoblju od tri desetljeća¹.    

U Zakonu o športu iz 1990. („Narodne novine“, br. 59/90.) informatičke su djelatnosti svrstane među potrebe i interese društva u području sporta za koje se sredstva osiguravaju u proračunu Republike Hrvatske.

Zakon o športu iz 1992. godine („Narodne novine“, br. 60/92., 25/93., 11/94. i 77/95.) prvi je zakonski akt u Republici Hrvatskoj koji je informacijskim djelatnostima u sportu posvetio dužnu pažnju. I u njemu su informacijske djelatnosti u sportu svrstane među javne potrebe u sportu za koje se sredstva osiguravaju iz državnog proračuna.

Prema članku 64. ovoga Zakona, informacijski sustav u sportu omogućava ostvarivanje zadaća u športu, a naročito: prikupljanje, čuvanje, obrađivanje i razašiljanje podataka od značenja za sport; pravodobno utvrđivanje stanja i praćenje zbivanja u sportu, - uočavanje nastalih promjena i mogućnosti utjecanja na njih; osiguravanje potrebnih elemenata za ostvarivanje politike i promicanje sporta; protok podataka i informacija za djelotvornu javnu uporabu. Ustrojstvo informacijskog sustava u športu utvrđuje Hrvatski olimpijski odbor, uz suglasnost Ministarstva kulture i prosvjete.

U sportu se uspostavljaju evidencije:
1. sportskih organizacija,
2. poduzeća u području sporta,
3. osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost,
4. sportskih saveza i udruženja sportskih organizacija i saveza,
5. sportaša i drugih sudionika u sportu,
6. stručnih djelatnika u sportu,
7. sportskih objekata,
8. sustava sportskih natjecanja,
9. međunarodnih sportskih aktivnosti,
10. velikih sportskih priredbi,
11. znanstveno-istraživačkog i stručnog rada u sportu,
12. nakladničke djelatnosti u sportu,
13. financijskog poslovanja.

Ministarstvo kulture i prosvjete donosi akt kojim se uređuju pitanja u svezi s uspostavljanjem evidencija u sportu.

Zakon o športu iz 1997. godine („Narodne novine“, br. 111/97., 13/98. i 24/01.) propisuje da su javne potrebe u sportu na državnoj razini aktivnosti, poslovi i djelatnosti u svezi s informacijskom djelatnošću u sportu.

Konačno, i Zakon o sportu iz 2006. godine („Narodne novine“, br. 71/06., 150/08., 124/10., 124/11., 86/12., 94/13., 85/15., 19/16., 98/19., 47/20. i 77/20.) djelovanje informacijskog sustava u sportu svrstava se među javne potrebe u sportu na državnoj razini.

Tijelo državne uprave nadležno za sport ustrojava i vodi informacijski sustav u sportu u svrhu sustavnog praćenja stanja u sportu i njegova dugoročnog razvoja. Informacijski sustav u sportu osobito prikuplja i ažurira informacije o aktivnostima osoba  koje obavljaju sportske djelatnosti, utrošku sredstava namijenjenima programu provedbe Nacionalnog programa sporta, sustavu natjecanja, stručnom kadru u sportu, planiranju, izgradnji i održavanju sportskih građevina, djeci sportaša, kategoriziranim sportašima i rekreativnim aktivnostima građana.

Na temelju članka 77. stavka 2. ovoga Zakona donesen je Pravilnik o informacijskom sustavu u sportu  („Narodne novine“, br. 25/19.) kojim se propisuje  osnivanje, ustroj i ovlasti informacijskog sustava u sportu te vrste, sadržaj i oblik podataka koji se u njemu prikupljaju, a koji ustrojava središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove sporta. Postoje 2 registra i 8 evidencija. U Informacijskom sustavu u sportu vodi se: registar sportskih djelatnosti, registar profesionalnih sportskih klubova. U Informacijskom sustavu u sportu vodi se: Evidencija sportaša, Evidencija stručnog kadra, Evidencija pravnih osoba u sportu, Evidencija sportskih građevina, Evidencija sportskih natjecanja i rezultata, Evidencija sportskih nagrada i poticaja u sportu, Evidencija financijskog praćenja sportskih programa, Evidencija programa školovanja, osposobljavanja i usavršavanja stručnih kadrova u sportu.

Informacijski sustav u sportu predstavlja središnji sustav koji ustrojava središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove sporta i predstavlja skup međusobno povezanih elektroničkih registara, evidencija i drugih važnih podataka za sustav sporta Repub­like Hrvatske. Dijelovi podataka koji se vode kroz Informacijski sustav u sportu mogu biti javno objavljeni u obliku skupa (otvorenih) podataka ili kroz izvještajni sustav, a služe kao podloga za izradu strateških dokumenata iz područja sporta i zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja. Središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove sporta osigurat će potrebnu i odgovarajuću računalno-komunikacijsku infrastrukturu i brinuti o njenom korištenju i funkcioniranju u skladu s odredbama propisa o državnoj informacijskoj infrastrukturi. Razmjena podataka s drugim sustavima provodi se sukladno propisima o državnoj informacijskoj infrastrukturi i ovome Pravilniku.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika  (21. ožujka  2019. godine) prestaje važiti Pravilnik o sadržaju i metodologiji prikupljanja podataka za evidencije u području sporta („Narodne novine“ broj: 33/91.). Drugim riječima, Pravilnik o sadržaju i metodologiji prikupljanja podataka za evidenciju u područja sporta važio je punih 18 godina.

4. Nacionalni informacijski sustav u sportu u važećem Zakonu o sportu 

Važeći Zakon o sportu („Narodne novine“, br. 141/22.) stupio je na snagu 1. siječnja 2023. godine. Dio sedmi ovoga Zakona odnosi se na nacionalni informacijski sustav u sportu, a sadrži odredbe o ustroju i sadržaju Nacionalnog informacijskog sustava u sportu (članak 64.), registru i evidencijama (članak 65.) te o obveznicima unosa i ažuriranja podataka (članak 66.).

NISUS obuhvaća sljedeće registre i evidencije:
1. Evidenciju sportaša,
2. Registar kategoriziranih sportaša,
3. Registar stručnih kadrova,
4. Evidenciju pravnih osoba u sportu,
5. Evidenciju sportskih građevina,
6. Evidenciju sportskih natjecanja i rezultata,
7. Registar samostalne sportske djelatnosti,
8. Evidenciju sportskih nagrada, naknada i stipendija,
9. Evidenciju financijskog praćenja sportskih programa,
10. Evidenciju programa školovanja, osposobljavanja i usavršavanja,
11. Evidenciju obrta,
12. Evidenciju pravnih osoba ovlaštenih za licenciranje,
13. Evidenciju natječaja i javnih poziva,
14. Evidenciju sportske inspekcije,
15. Evidenciju priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija te
16. Evidenciju zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja.

Nadalje, obveznici unosa i ažuriranja podataka jesu:    

 - u Evidenciju sportaša nacionalni sportski savezi, Hrvatski paraolimpijski odbor, Hrvatski sportski savez gluhih, Hrvatski akademski sportski savez, Hrvatski školski sportski savez i sportski klubovi

- u Registar kategoriziranih sportaša Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih

- u Registar stručnih kadrova i Evidenciju pravnih osoba u sportu Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor, Hrvatski sportski savez gluhih, Hrvatski akademski sportski savez, Hrvatski školski sportski savez, nacionalni sportski savezi i tijelo državne uprave nadležno za sport

- u Evidenciju sportskih natjecanja i rezultata Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor, Hrvatski sportski savez gluhih, Hrvatski akademski sportski savez, Hrvatski školski sportski savez i nacionalni sportski savezi

- u Evidenciju sportskih građevina jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u čijem je vlasništvu sportska građevina

- u Registar samostalne sportske djelatnosti nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba prema prebivalištu fizičke osobe, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnosi na sportske djelatnosti 

- u Evidenciju programa školovanja, osposobljavanja i usavršavanja tijelo državne uprave nadležno za sport 

-   u Evidenciju obrta tijelo državne uprave nadležno za sport- u Evidenciju sportskih nagrada, naknada i stipendija, Evidenciju pravnih osoba ovlaštenih za licenciranje i Evidenciju priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija tijelo državne uprave nadležno za sport

-  u Evidenciju natječaja i javnih poziva jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, sportske zajednice i tijelo državne uprave nadležno za sport

- u Evidenciju financijskog praćenja sportskih programa Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor, Hrvatski sportski savez gluhih, Hrvatski akademski sportski savez, Hrvatski školski sportski savez, nacionalni sportski savezi, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i tijelo državne uprave nadležno za sport

- u Evidenciju sportske inspekcije tijelo državne uprave nadležno za sportsku inspekciju

- u Evidenciju zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja osobe upisane u Registar iz članka 65. točke 7. i evidencija iz članka 65. točaka 4. i 11. ovoga Zakona.

Zahtjev za upis u Evidenciju pravnih osoba u sportu pravne osobe koje nisu članice krovnog sportskog udruženja ili nacionalnog sportskog saveza podnose tijelu državne uprave nadležnom za sport.

U slučaju neispunjenja uvjeta za upisa u Evidenciju pravnih osoba u sportu, tijelo državne uprave nadležno za sport izdaje rješenje kojim se odbija zahtjev za upis. Protiv rješenja žalba nije dopuštena, već se može pokrenuti upravni spor.

Podaci koji se nalaze u NISUS-u mogu se učiniti dostupnim javnosti u obliku skupa (otvorenih) podataka ili kroz izvještajni sustav u otvorenom i strojno čitljivom obliku, a služe kao podloga za izradu strateških dokumenata iz područja sporta i zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja. Razmjena podataka s drugim sustavima provodi se sukladno propisima o državnoj informacijskoj infrastrukturi i propisima zaštite podataka te zaštite osobnih podataka.   

Već spomenuti Pravilnik o Nacionalnom informacijskom sustavu u sportu propisuje način unošenja i pristupa podacima Nacionalnog informacijskog sustava u sportu, detaljnija razrada sadržaja (13 evidencija i 3 registara), te vrsta i oblik informacija koje se prikupljaju. Ovaj Pravilnik sadrži čak 25 članaka

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika (25. studenoga 2023. godine) prestaje važiti Pravilnik o informacijskom sustavu u sportu („Narodne novine“, br. 25/19.).

5. Funkcioniranje Nacionalnog informacijskog sustava u sportu u praksi

Od izuzetne važnosti za funkcioniranje NISUS-a u praksi  jest članka 69. stavak 8. važećeg Zakona o sportu koji se odnosi na sredstva za financiranje javnih potreba u sportu. Uvjet za dobivanje javnog novca za sportske programe je unos podataka u NISUS.  

Naime, uvjet za financiranje programa javnih potreba u sportu je da pravne osobe koje provode programe i projekte koji se financiraju ispune obvezu unosa podataka u Nacionalni informacijski sustav u sportu, koji ujedno služi i kao sustav koordinacije izdvajanja iz različitih javnih izvora.

Dakle, ova vrlo stroga odredba Zakona o sportu izrijekom kao uvjet za financiranje programa javnih potreba u sportu zapovijeda da pravne osobe koje provode programe i projekte koji se financiraju moraju  redovito unositi podatke u NISUS. Ako te osobe ne ispune ovaj uvjet, gube prava na financiranje programa javnih potreba u sportu.

Kako, prema objektivnim pokazateljima znati koliko je NISUS bio učinkovit u praksi u trogodišnjoj primjeni?

Nadležno Ministarstvo turizma i sporta funkcioniranje i napredak NISUS-a integrira u dokumentu pod nazivom Godišnji izvještaj o radu Ministarstva turizma i sporta za 2025. godinu²: 

1. ubrzani razvoj sportske infrastrukture na cijelom području Republike Hrvatske, temeljem unosa podataka u evidenciju sportskih građevina 

2. unos i ažuriranje evidencije aktivnih sportaša u Republici Hrvatskoj

3. porezne olakšice za sustav sporta kroz porez na dobit radi privlačenja ulaganja poduzetnika u hrvatski sport

4. digitalno podnošenje zahtjeva i administrativno rasterećenje

5. transparentnost trošenja proračunskog novca, čime se sprječava dvostruko financiranje istih programa iz različitih izvora

6. sustav e-Građani i ostvarivanje prava.   
 

5. Zaključak

Nacionalni informacijski sustav u sportu predstavlja skup međusobno povezanih elektroničkih registara, evidencija i drugih podataka za sustav sporta Republike Hrvatske. Njegova je svrha prikupljanje, obrada i javna dostupnost svih ključnih podataka o hrvatskom sportu. NISUS-om upravlja Ministarstvo turizma i sporta radi lakšeg upravljanja, veće transparentnosti i  financiranja sportskih aktivnosti.

Vrlo je važno naglasiti da je, prema članku 69. stavku 8. Zakona o sportu uvjet za financiranje programa javnih potreba u sportu da pravne osobe koje provode programe i projekte koji se financiraju ispune obvezu podataka u Nacionalni informacijski sustav u sportu, koji ujedno služi kao sustav koordinacije izdvajanja iz različitih javnih izvora. 

Je li uspostava redovnog funkcioniranja Nacionalnog informacijskog sustava u sportu opravdala velika očekivanja najšire sportske javnosti u Republici Hrvatskoj u troipogodišnjoj primjeni? Je li informacijski sustav u hrvatskom sportu značajno unaprijeđen?

Jedan od glavnih ciljeva NISUS-a je veća transparentnost i učinkovita kontrola namjenskog korištenja dodijeljenih javnih sredstava korisnicima te racionalizacije pojedinih troškova. To potvrđuje i javno dostupni Godišnji izvještaj o radu Ministarstva turizma i sporta za 2025. godinu.

U tom je smislu donesen i Pravilnik o programu javnih potreba u sportu na državnoj razini („Narodne novine“, br. 82/26.) u kojem se NISUS navodi na više mjesta. Na primjer, Evidencija financijskog praćenja sportskih programa Nacionalnog informacijskog sustava u sportu u elektroničkom obliku je dostupna na javnom dijelu Nacionalnog informacijskog sustava u sportu na način da su javno dostupni programi, odobreni financijski planovi iz kojih je vidljivo trenutno stanje potrošnje krovnog sportskog udruženja, dokumenti, kao i sva završna financijska izvješća za prethodne godine. 

Zaključno, NISUS je izuzetno važan mehanizam za sustavno praćenje procesa u sportu te donošenje dugoročnih odluka u korist razvoja sporta u Republici Hrvatskoj.  

dr. sc. Ante Vuković, znanstveni suradnik u polju prava