Pri utvrđivanju koje je dokaze potrebno izvesti kod obrade zahtjeva za zaštitu osobnih podataka, posebno propisan kriterij „odgovarajuće mjere“ istraživanja iz Opće uredbe ima prednost pred općim odredbama Zakona o općem upravnom postupku.
U smislu Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opće uredbe o zaštiti podataka), u Republici Hrvatskoj položaj nadzornog tijela ima Agencija za zaštitu osobnih podataka1 (u nastavku teksta: AZOP).
U ovlasti AZOP-a pripada i odlučivanje o povredi prava zajamčenog Općom uredbom i Zakonom o provedbi.2 O tome se odlučuje rješenjem (upravnim aktom) u jednostupanjskom upravnom postupku, uz sudsku zaštitu u upravnom sporu. Sadržaj i opseg radnji AZOP-a u ovoj vrsti predmeta određen je ponajprije sadržajem zahtjeva kojim je postupak pokrenut.
U postupku donošenja rješenja AZOP-a primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku. Međutim, prednost u primjeni imaju posebne procesne odredbe Opće uredbe i Zakona o provedbi.
Prema članku 57. stavku 1. točki (f) Opće uredbe, nadzorno rješava pritužbe koje podnose ispitanik ili tijelo, organizacija ili udruženje u skladu s člankom 80. Opće uredbe3 i istražuje u odgovarajućoj mjeri predmet pritužbe te podnositelja pritužbe u razumnom roku izvješćuje o napretku i ishodu istrage, posebno ako je potrebna daljnja istraga ili koordinacija s drugim nadzornim tijelom.
Istražne ovlasti nadzornog tijela propisane su člankom 58. stavkom 1. Opće uredbe, a njegove korektivne ovlasti stavkom 2. toga članka. Istražne su ovlasti nadzornog tijela sljedeće: (a) narediti voditelju obrade i izvršitelju obrade, a prema potrebi i predstavniku voditelja obrade ili izvršitelja obrade, da mu pruže sve informacije potrebne za obavljanje svojih zadaća; (b) provoditi istrage u obliku revizije zaštite podataka; (c) provoditi preispitivanje certifikata izdanih u skladu s člankom 42. stavkom 7. Opće uredbe; (d) obavijestiti voditelja obrade ili izvršitelja obrade o navodnom kršenju ove Uredbe; (e) ishoditi, od voditelja obrade i izvršitelja obrade, pristup svim osobnim podacima i svim informacijama potrebnim za obavljanje svojih zadaća; (f) ishoditi pristup svim prostorijama voditelja obrade i izvršitelja obrade, uključujući svu opremu i sredstva za obradu podataka, u skladu s pravom Unije ili postupovnim pravom države članice.
U primjeni Opće uredbe i Zakona o provedbi u ovoj vrsti predmeta AZOP nema položaj inspekcijskog tijela prema domaćim propisima, već mu pripadaju istražne i korektivne ovlasti propisane Općom uredbom.
Pri ocjeni zakonitosti rješenja AZOP-a upravni sudovi utvrđuju je li u okolnostima konkretnog slučaja dosegnut standard „odgovarajuće mjere“ istraživanja predmeta pritužbe (zahtjeva). Ako je taj standard u odnosnom predmetu dosegnut, nije nužno da AZOP provodi dodatne istražne mjere (nije, primjerice, uvijek nužno provesti neposredni uvid na licu mjesta). Pritom je mjerodavno stanje stvari u vrijeme vođenja postupka pred AZOP-om. Povezano s time, nema generalne formule koja je mjera istraživanja odgovarajuća, već odgovor na to pitanje, u kontekstu pojedinog predmeta, ponajprije ovisi o sadržaju i pratećem potkrepljenju zahtjeva ispitanika, te o sadržaju i pratećem potkrepljenju izjašnjenja voditelja obrade o zahtjevu ispitanika.
dr. sc. Alen Rajko
^ 1 V. članak 4. Zakona o provedbi Opće uprave o zaštiti podataka (u nastavku teksta: Zakon o provedbi).
^ 3 Člankom 80. Opće uredbe regulirano je zastupanje ispitanika.
