Primici članova nadzornih odbora odnosno upravnih odbora te članova uprava odnosno izvršnih direktora u fokusu su zanimanja prvenstveno vlasnika/članova/dioničara društva. Ključno je pitanje koliko njihovi ukupni primici slijede ciljeve poslovne strategije i pridonose dugoročnom razvoju društva. Zbog toga, pri određivanju ukupnih primitaka pojedinih članova uprave, nadzorni odbor mora brinuti o tome da ukupni iznosi primanja istih budu u primjerenom odnosu posla koji obavljaju i financijskom odnosno poslovnom stanju društva. Politika primitaka u pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske treba predstavljati motivaciju članovima nadzornih odnosno upravnih odbora i članovima uprava odnosno izvršnim direktorima za rad u organima upravljanja u pravnim osobama čiji je vlasnik hrvatska država.
1. Uvod
Punopravno članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (u nastavku teksta: OECD) strateški je vanjskopolitički cilj Republike Hrvatske te predstavlja završni korak njezinog međunarodnog pozicioniranja. U području upravljanja državnom imovinom Hrvatski je sabor, u drugoj polovici 2025. donio Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske (u nastavku teksta: Zakon) i Zakon o Centru za restrukturiranje i prodaju, čime je, prema mišljenju hrvatske Vlade „uspostavljen moderan i transparentan okvir upravljanja državnom imovinom usklađen s OECD-ovim standardima“.
Članstvom u OECD-u dodatno se unaprjeđuje okruženje za hrvatske tvrtke te time jača reputacija Republike Hrvatske kao investicijske destinacije za međunarodne ulagače. Punopravno članstvo ujedno ima pozitivan utjecaj na kreditni rejting države i jača veze s najrazvijenijim gospodarstvima svijeta.
Stupanjem na snagu Zakona 1. listopada 2025. prestali su važiti Zakon o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“, broj: 52/18. i 155/23.), Odluka o kriterijima za utvrđivanje pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku („Narodne novine“, br. 22/20.) te Odluka o donošenju Kodeksa korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele („Narodne novine“, br. 132/17. i 52/18.).
U ovom se članku analiziraju odredbe članka 44. Zakona o primicima članova nadzornih odnosno upravnih odbora te članova uprave odnosno izvršnih direktora.
2. Pojam politike primitaka
U Zakonu1 ne postoji definicija pojma politika primitaka, ali se iz njegova sadržaja, posebno iz odredbi članka 44. stavaka 1. i 2., zaključuje da politika primitaka predstavlja dokument ili skup pravila kojima Vlada Republike Hrvatske (u nastavku teksta: Vlada RH) uredbom kao podzakonskim aktom propisuje osnove – okvir za određivanje primitaka članova nadzornih odnosno upravnih odbora i članova uprave odnosno izvršnih direktora u svim pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske.
3. Temeljne karakteristike politike primitaka
U ekonomskoj teoriji, vrednovanje rejtinga poslovanja poduzeća temelji se na četiri aspekta poslovanja: financijskim odnosima (imovina, likvidnost, prihodi poduzeća), strategiji i planiranju u poslovanju, menadžmentu i organizaciji te odnosima poduzeća s bankom2.
Politika primitaka uprave (menadžmenta) temelji se na stabilnosti financijskih odnosa, ostvarivanju strategije i dugoročnog planiranja poslovanja, učinkovitoj unutarnjoj i vanjskoj organizaciji poslovanja te održivim odnosima s bankama. Politika primitaka nadzornog odbora temelji se na urednom, savjesnom i kontinuiranom nadzoru vođenja poslova uprave poduzeća (trgovačkog društva) kako je to određeno zakonom.
U tom je smislu svrha politike primitaka u pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske osigurati održivost poslovanja tih pravnih osoba te provoditi dugoročne poslovne strategije Vlade RH. S druge strane, cilj je politike primitaka propisati uravnotežene, održive i transparentne primitke članovima nadzornog/upravnog odbora i članovima uprava/izvršnim direktorima radi postizanja dugoročne financijske stabilnosti pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske te smanjenja fiskalnih rizika.
Adresant politike primitaka je Vlada RH koja donosi politiku primitaka članova nadzornih odnosno upravnih odbora te članova uprava odnosno izvršnih direktora pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske. Adresati su skupštine odnosno glavne skupštine pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske odnosno drugi odgovarajući organi, a ako takvog organa nema, vlasničko tijelo koje najmanje svake četiri godine preispituje politike primitaka uvažavajući odredbe Vladine politike primitaka.
Glavnu skupštinu trgovačkog društva kapitala čine članovi koji su vlasnici kapitala. U nadležnosti je glavne skupštine, prema članku 275. Zakona o trgovačkim društvima:
- odlučivati o upotrebi ostvarene dobiti, jer dobit predstavlja vrijednost koja pripada vlasnicima nakon podmirivanja svih troškova
- odobravati politiku primitaka članova nadzornog odnosno upravnog odbora, ali i članova uprave odnosno izvršnih direktora.
Vlasničko tijelo je Vlada RH ili tijelo državne uprave ili pravna osoba s javnim ovlastima koja izvršava članska prava Republike Hrvatske u pravnoj osobi u vlasništvu Republike Hrvatske u skladu s ovim Zakonom3.
Adresant o politici primitaka članova nadzornih/upravnih odbora te članova uprave/izvršnih direktora donosi odgovarajuću uredbu kao podzakonski akt za izvršavanje Zakona, a Ministarstvo nadležno za poslove financija prati provedbu politike primitaka te najmanje svake četiri godine preispituje tu politiku.
4. Sadržaj članka 44. Zakona
Prema članku 44. stavku 3. Zakona, nadzorni odbor velike i srednje pravne osobe4 u vlasništvu Republike Hrvatske svake četiri godine donosi i zasebnu politiku primitaka za članove uprave odnosno izvršne direktore te pravne osobe uz odgovarajuću primjenu odredbi Zakona o trgovačkim društvima5 (u nastavku teksta: ZTD) koje se odnose na donošenje odluka o politici primitaka članova uprave odnosno izvršnih direktora dioničkih društava čije su dionice uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja, te podnosi na odobrenje skupštini odnosno glavnoj skupštini. U skladu s uredbom nadzorni odbor donosi posebnu politiku primitaka za konkretnu pravnu osobu u vlasništvu Republiku Hrvatsku, a koja mora biti u skladu s politikom primitaka Vlade RH6.
Nadalje, odredba stavka 4. članka 44. Zakona, propisuje da se u pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske koje imaju pravni oblik dioničkih društava u smislu ZTD-a, a dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja na donošenje odluke o politici primitaka članova uprave odnosno izvršnih direktora kao i na donošenje odluke o primicima članova nadzornog odnosno upravnog odbora primjenjuju odgovarajuće odredbe ZTD-a.
Po stavku 5. članka 44. Zakona, pri donošenju politike primitaka za članove uprave odnosno izvršne direktore pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske, nadzorni odnosno upravni odbori tih pravnih osoba dužni su uvažavati politiku primitaka, kao i vlasničko tijelo koje sudjeluje u glavnoj skupštini odnosno skupštini pri donošenju odluke kojom se politika primitaka odobrava.
U skladu sa stavkom 6. članka 44. Zakona, o primicima članova nadzornih odnosno upravnih odbora pravnih osoba odlučuje skupština odnosno glavna skupština tih pravnih osoba, odnosno drugi odgovarajući organ, a ako takvog organa nema, vlasničko tijelo najmanje svake četiri godine, uvažavajući odredbe politike primitaka.
O primicima pak članova uprave odnosno izvršnih direktora pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske odlučuje, sukladno stavku 7. članka 44. Zakona nadzorni odbor odnosno upravni odbor, uvažavajući odredbe politike primitaka hrvatske Vlade.
Prema stavku 8. članka 44. Zakona, uprava i nadzorni odbor odnosno izvršni direktor i upravni odbor pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske jednom godišnje sastavljaju i objavljuju jasno i razumljivo izvještaj o svim primicima koje je ta pravna osoba ili neka druga pravna osoba u sustavu istog koncerna isplatila ili se obvezala isplatiti svakom trenutačnom i bivšem članu uprave i nadzornog odbora odnosno izvršnom direktoru i članu upravnog odbora tijekom posljednje poslovne godine. Na izvještaj o primicima i njegovu objavu primjenjuju se, prema stavku 9. članka 44. Zakona, na odgovarajući način odredbe ZTD-a, a koje se odnose na izradu i objavu izvještaja o primicima za društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja.
Od posebne je važnosti odredba stavka 10. članka 44. Zakona, prema kojoj izvještaj o primicima ispituje ovlašteni revizor ako financijski izvještaji odnosne pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske podliježu obvezi zakonske revizije u skladu s propisom kojima se uređuje računovodstvo poduzetnika ili u skladu s ovim Zakonom.
Iz sadržaja naprijed navedenih odredbi članka 44. Zakona proizlaze sljedeći zaključci:
- politika primitaka članova nadzornih odnosno upravnih odbora te članova uprave odnosno izvršnih direktora pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske isključivo je u nadležnosti Vlade RH
- Uredba Vlade RH odnosi se na sve pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske
- predmetna Uredba određuje okvir za politiku primitaka unutar kojeg će nadzorni odnosno upravni odbori pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske donositi posebne politike primitaka koje moraju biti u usklađene s politikama primitaka iz Uredbe Vlade RH
- u skladu s načelom transparentnosti, politike primitaka, kao i sastavljanja te objave izvješća o primicima upravljačke strukture u svim pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske javno se objavljuju
- na pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske koje nemaju pravni oblik dioničkog društva, primjenjuju se pravila ZTD-a u odnosu na politiku primitaka i izvješća o primicima
- izvješće o primicima ispituje ovlašteni revizor,
- odluku o odobrenju izvješća o primicima članova uprave i članova nadzornog odbora donosi glavna skupština pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske.
5. Zakon o trgovačkim društvima
Uprava, nadzorni odbor i glavna skupština tri su organa društva u dualističkom modelu ustroja organa dioničkog društva, a odnos između njih nije hijerarhijski već se zasniva na razgraničenju ovlasti. Odvajanje vođenja poslova od nadzora nad vođenjem društva ključni je element kojim se osigurava nezavisnost članova nadzornog odbora7. Članovi uprave i nadzornog, odnosno upravnog odbora moraju sudjelovati u radu glavne skupštine pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske.
Sukladno članku 275. stavku 1. točki 3. ZTD-a, glavna skupština odlučuje o politici primitaka i o izvješćima o primicima za članove uprave i članove nadzornog odbora odnosno izvršne direktore i članove upravnog odbora, društava dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja.
5.1. Nagrada za rad članova nadzornog odbora
Nadzorni je odbor ovlašten donijeti, između ostaloga, poslovnik o radu uprave (članak 240. stavak 3. ZTD-a), sudjelovati u utvrđivanju godišnjih financijskih izvješća (članak 300.a i dalje ZTD-a), te odrediti naknade koje primaju članovi uprave i politiku primitaka (članak 247. i 247.a ZTD-a).
Nagrada za rad članova nadzornog odbora propisana je odredbama članka 269. ZTD-a: članovima nadzornog odbora može se za njihov rad platiti naknadu koja se može odrediti i sudjelovanjem u dobiti društva. Naknada se određuje statutom a može ju odobriti i glavna skupština društva. Naknada mora biti primjerena poslovima koje obavlja član odbora i stanju društva. Ako je naknada određena statutom, glavna skupština može običnom većinom glasova donijeti odluku o izmjeni statuta kojom se ta naknada smanjuje (stavak 1.). Društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja moraju najmanje svake četiri godine odlučivati o primicima članova nadzornog odbora (stavak 3.).
Zakonski tekst upućuje na to da se članovima nadzornog odbora može za njihov rad platiti naknada koja se može odrediti i sudjelovanjem u dobiti društva. Praksa je, međutim, pokazala da je u najboljem interesu dugoročnog razvoja društva da članovi nadzornog odbora uopće ne primaju varijabilni dio naknade povezan s učinkom društva (sudjelovanjem u dobiti društva) jer bi to moglo ugroziti njihovu neovisnost i objektivnost. Na to upućuje i važeći Kodeks korporativnog upravljanja HANFE i Zagrebačke burze d.d. Zagreb8.
Ovaj članak ZTD-a, nažalost ništa ne propisuje glede fiksnog dijela nagrade za rad članova nadzornog odbora i kriterija po kojima se ta nagrada isplaćuje. Logično je zaključiti da su redoviti mjesečni novčani primici članova nadzornog odbora najbolji način za njihovu motivaciju za rad i djelovanja u dugoročnom interesu društva.
5.2. Načela za primanja članova uprave
Načela za primanja članova uprave sadržana su u članku 247. ZTD-a: pri određivanju ukupnih primitaka pojedinog člana uprave (plaće, sudjelovanja u dobiti, naknadi izdataka, plaćanju premija osiguranja, provizija i svih ostalih davanja) nadzorni odbor mora brinuti o tome da ukupni iznosi primanja budu u primjerenom odnosu posla koji obavlja član uprave i stanja društva (stavak 1.), ako se nakon što se članovima uprave odrede primanja tako bitno pogoršaju prilike društva da bi dalje isplaćivanje primanja iz stavka 1. ovoga članka za društvo značilo tešku nepravdu, nadzorni odbor, a u slučaju iz članka 245. stavka 3. ovoga Zakona na zahtjev toga odbora sud, ovlašten je da ih primjereno smanji. Smanjivanje primanja nema utjecaja na ostale dijelove ugovora člana uprave s društvom. Član uprave ima pravo na raskid ugovora s krajem narednog tromjesečja, s time da je otkazni rok za to šest tjedana (stavak 2.), glavna skupština može na zahtjev dioničara iz članka 278. stavka 1. ovoga Zakona donijeti odluku o smanjivanju najvišeg iznosa primitka iz članka 247.a stavka 1. točke 1. ovoga Zakona (stavak 3.).
Članovi uprave imaju pravo na nagradu za svoj rad, a pravna osnova za isplatu nagrade može biti ugovor o radu ili neki drugi ugovor. Ugovor o radu temelji se na odredbama Zakona o radu9, dok se menadžerski ugovor temelji na odredbama Zakona o obveznim odnosima10, s određenim značajkama ugovora o djelu.
Statutom se mogu odrediti i drugi primici uprave koji dolaze u obzir. Primitci mogu biti i neizravni: dodatne premije za mirovinu, uplate premija za osiguranje života i druge pogodnosti.
Sporno je kako pravilno tumačiti stavak 2. članka 247. ZTD-a. Naše je mišljenje da u odluci Nadzornog odbora o smanjenju primanja člana uprave uslijed bitno pogoršanih prilika društva obavezno je navesti i vrlo detaljno obrazložiti opravdani razlog redukcije primanja člana uprave. Smanjivanje primanja nema utjecaja na ostale dijelove ugovora člana uprave s društvom.
5.3. Politika primitaka članova uprave
Politika primitaka članova uprave društava dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja propisana je odredbama članka 247. a ZTD-a:
(1) Nadzorni odbor društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja odlučuje o sustavu primitaka članova uprave. Politika primitaka sadrži najmanje sljedeće podatke, a glede sastavnih dijelova primitaka, ako ih ona uopće ima:
1. utvrđenje najviših primitaka članova uprave
2. koliko primitak pridonosi poslovnoj strategiji i dugoročnom razvoju društva
3. sve fiksne i varijabilne dijelove primitaka te koji su njihovi postotni (relativni) udjeli u ukupnom primitku
4. sva financijska i nefinancijska mjerila za isplatu promjenjivog, varijabilnog dijela uključujući:
a) objašnjenje kako ta mjerila pridonose poslovnoj strategiji i dugoročnom razvoju društva
b) metode pomoću kojih se utvrđuje jesu li mjerila ispunjena
5. razdoblje za koje se odgađa isplata dijela primitaka
6. ima li društvo pravo zahtijevati vraćanje varijabilnih dijelova primitaka
7. ako društvo dio primitaka daje u dionicama:
a) rokove
b) uvjete držanja dionica nakon stjecanja
c) razjašnjenje kako ovaj dio primitaka pridonosi poslovnoj strategiji i dugoročnom razvoju društva
8. menadžerski ugovor ili drugi odgovarajući ugovor člana uprave i društva sa sljedećim podacima:
a) koliko ugovor traje i pod kojim pretpostavkama prestaje, uključujući ugovorene rokove za raskid, odnosno otkaz ugovora
b) obveze društva prema članu uprave s naslova otpremnine
c) uplaćuje li društvo članu uprave dobrovoljno mirovinsko i zdravstveno osiguranje i ima li obvezu dokupiti članu uprave mirovinski staž ako on po prestanku menadžerskog ugovora odlazi u prijevremenu mirovinu
9. objašnjenje kako su se pri utvrđivanju primitaka uzimali u obzir uvjeti radničkih primitaka i uvjeti rada, uključujući objašnjenje koji je točno krug radnika bio uključen u donošenje politike primitaka članova uprave
10. postupak donošenja, provedbe i nadzora politike primitaka, kao i ulogu odbora nadzornog odbora za nagrađivanje i imenovanja ili drugih odbora te mjere za suzbijanje sukoba interesa
11. podastre li nadzorni odbor glavnoj skupštini svoju preispitivanu politiku primitaka sukladno odredbama članka 276. a stavka 3. ovoga Zakona:
a) objašnjenje svih bitnih izmjena i
b) pregled u kojoj su mjeri u novoj preispitivanoj politici primitaka uvaženi rezultati glasovanja i stajališta dioničara o ranijoj politici primitaka i izvješća o primitcima.
(2) Nadzorni odbor društva dionice kojeg su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja utvrđuje politike primitaka članova uprave u okviru politike primitaka koju je podnio glavnoj skupštini na odobrenje u skladu s odredbama članka 276. a stavka 1. ovoga Zakona. Nadzorni odbor smije privremeno odstupiti od politike primitaka ako to nužno zahtijeva dugoročna dobrobit društva i ako su u njoj navodi u kojem se dijelu smije odstupiti od utvrđene politike primitaka i po kojem postupku.
6. Politika primitaka za članove uprave u tvrtki Hrvatski Telekom d.d. Zagreb
Hrvatski Telekom d.d. Zagreb (u nastavku teksta: HT) je hrvatska tvrtka čije su dionice na tržištu Zagrebačke burze od 5. listopada 2007. te primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja koji su usvojili HANFA i Zagrebačka burza d.d. Zagreb, a koji se primjenjuje od 1. siječnja 2025.
Za ovaj su članak relevantna tri dokumenta: 1. Izvješće o obavljenom nadzoru u poslovnoj godini 2025. i rezultatima ispitivanja izvješća vezanih za zaključivanje poslovne godine 2025. (u nastavku teksta: Izvješće NO-a), 2. Izvješće o primicima članova Nadzornog odbora i članova Uprave tijekom poslovne godine 2025. (u nastavku teksta: Izvješće)11 Nadzornog odbora i Uprava HT-a, te 3. Politika primitaka za članove Uprave usvojena od Nadzornog odbora (u nastavku teksta: Politika primitaka). Naprijed navedeni dokumenti upućuju se na odobravanje Glavnoj skupštini HT-a.
U Izvješću NO-a se zaključuje kako je HT Grupa uspješno odgovorila na tržišne izazove i zadržala vodeći položaj na hrvatskom telekomunikacijskom tržištu u svim područjima svojeg poslovanja u 2025.
Iz revidiranog Izvješća proizlazi da je mjesečna naknada članovima Nadzornog odbora određena prema poziciji koju obnašaju u Nadzornom odboru te poslovima koje obavljaju unutar odbora ili komisija Nadzornog odbora, u odnosu na prosječnu neto plaću zaposlenika HT-a isplaćenu u prethodnom mjesecu. Naknada članovima Nadzornog odbora ne uključuje varijabilnu komponentu, pa nije pod utjecajem rezultata poslovanja HT-a u prošlom ili budućem razdoblju. Članovi Nadzornog odbora HT-a nisu primali druge vrste naknada.
Naknade članovima Uprave sastoje se od fiksne godišnje plaće i varijabilne komponente koja ovisi o učinku (kratkoročne stimulacija - STI) te ostalih pogodnosti, poput spot bonusa, dugoročnih stimulacija (LTI, Game Changer) i planova dodjele dionica (SMP, PDD – Plan dodjele vlastitih dionica HT-a) koje mogu biti dodijeljeni povrh godišnje cijene plaće. Godišnja ciljana plaća, varijabilna komponenta koja ovisi o učinku i ostali elementi primitaka utvrđuju se individualnim ugovorima sa svakim članom Uprave, kojega odobrava Nadzorni odbor HT-a na temelju prijedloga Odbora za naknade i imenovanja (preostala dva odbora su Revizijski odbor te Odbor za transakcije s povezanim osobama).
Pažljivom usporedbom svih sastavnica Politike primitaka s odgovarajućim odredbama članka 247. a ZTD-a, utvrdili smo podudarnost glede svih sastavnih dijelova politike primitaka.
Ukupan godišnji primitak svakog pojedinog člana Uprave, uključujući sve fiksne i varijabilne komponente te sve ostale pogodnosti, neovisno o tome u kojem je razdoblju nastalo pravo na pojedini primitak ne smije premašiti iznos od 1.500.000 EUR bruto godišnje. Međutim, ukupni godišnji primitak plaće svakako treba staviti u kontekst neto dobiti HT-a koja je ostvaruje u poslovnoj godini12.
Novost Politike primitaka u odnosu na Politiku primitaka za članove Uprave iz 2023. je da HT ima pravo zahtijevati vraćanje varijabilnih primitaka od članova Uprave sukladno općim odredbama hrvatskog prava (ZTD i drugi zakoni). Nadzorni odbor najmanje jednom u četiri godine podnosi Politiku primitaka Glavnoj skupštini na odobravanje.
Konačno, Politika primitaka osmišljena je tako da članovi Uprave ne budu u iskušenju preuzimati prekomjerne rizike koji nisu u skladu sa strategijom HT-a ili se ponašati neetično.
7. Zaključak
Temeljno je načelo politike primitaka da ukupni primici članova nadzornog/upravnog odbora i članova uprave/izvršnih direktora pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske trebaju biti u razmjeru prema poslu koji oni obavljaju te u skladu s financijskim stanjem društva.
Članak 247. a ZTD-a propisuje sastavnice politike primitaka članova uprave društava dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja, pri čemu je vrlo važno naglasiti da se te odredbe odnose na sve oblike pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske.
Uredbom Vlade RH o politici primitaka članova nadzornih odnosno upravnih odbora te članova uprava odnosno izvršnih direktora u pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske odredit će se pravni okvir unutar kojeg će se propisati sustav primitaka članova tih organa upravljanja društva. Uredba se odnosi na sve pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske.
Politika primitaka mora biti tako osmišljena da članovi uprave odnosno izvršni direktori ne budu u iskušenju preuzimati prekomjerne rizike koji nisu u skladu s vlasničkom politikom Vlade RH (glava V. članci 20.-21. Zakona) ili se ponašati neetično.
dr. sc. Ante Vuković, znanstveni suradnik u polju prava
^ 1 „Narodne novine“, br.102/25.
^ 2 Tako Katarina Dorić, Konzekvencije Baselskog sporazuma o kapitalu (Basel II) na poslovanje poduzeća u Hrvatskoj, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Vol.8 No.1, 2010., str.41-63.
^ 3 Pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske su pravne osobe od posebnog interesa i ostala trgovačka društva. Pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku su trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima je Republika Hrvatska imatelj dionica ili poslovnih udjela odnosno nositelj osnivačkih prava, a koje odlukom određuje Vlada RH.
^ 4 Razvrstavanje poduzetnika propisuje članak 5. Zakona o računovodstvu, „Narodne novine“, br. 85/24., 145/24. i 151/25.
^ 5 “Narodne novine”, br. 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 111/12., 125/11., 68/13., 110/15., 40/19., 34/22., 114/22., 18/23., 130/23. i 136/24.
6 Vidi Dominik Mišević, Politika primitaka i izvješće o primitcima prema čl.247. a, 272.r i 276. a Zakona o trgovačkim društvima, doktorski rad, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2026.
Dostupno na:
https://www.pravo.unizg.hr/wp-content/uploads/2026/03/Dominik-Misevic-doktorska-disertacija-2.pdf
^ 7 Vidi Siniša Petrović, Promišljanja o nadzornom odboru trgovačkog društva, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 73, (2-3) 507-525 (2023).
^ 8 HANFA, dostupno na: https://www.hanfa.hr/media/xhdles4x/kodeks_16122024.pdf
^ 9 „Narodne novine“, br.93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 46/23. i 64/23.
^ 10 „Narodne novine“, br.35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23.
^ 11 HANFA, dostupno na: https://www.hanfa.hr/SRPI/HR/2026/2026_03_27-1215749_pdf.pdf#:~:text=1.%20%E2%80%9EOdobrava%20se%20revidirano%20Izvje%C5%A1%C4%87e,%C4%8Dine%20sastavni%20dio%20ove%20Odluke
^ 12 Iz spomenutog Izvješća proizlazi da je neto dobit koja koja je ostvarena u poslovnoj godini koja završava 31. prosinca 2025. bila u iznosu od 139.108.924,33 eura, od čega se dio neto dobiti u iznosu od 129.122.971,25 eura odnosi za isplate dividende dioničarima, a dio neto dobiti u iznosu od 9.985.953,08 eura raspodjeljuje u zadržanu dobit.