U posljednje vrijeme s porastom broja stranih radnika na tržištu rada u Republici Hrvatskoj zamjetan je i porast agencija za privremeno zapošljavanje radnika. Naime, poslodavci u Republici Hrvatskoj koriste sve više usluge tih agencija za zapošljavanje stranih radnika. Međutim, pri zapošljavanju stranih radnika, poslodavci se moraju pridržavati određenih zakonskih ograničenja, kako bi se zaštitila prava ustupljenih radnika.
Stoga će u nastavku teksta biti više riječi o radu ustupljenih radnika u skladu s pozitivnim zakonodavstvom, s podacima o agencijskom radu za 2024. godinu.
Zakonski okvir za rad ustupljenih radnika
Zakonom o radu reguliran je fleksibilan oblik zapošljavanja i rada putem agencije za privremeno zapošljavanje. Institut rada putem agencija za privremeno zapošljavanje usklađen je s Direktivom 2008/104/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o radu preko poduzeća za privremeno zapošljavanje (SL L 327, 5. 12. 2008.).
Sukladno članku 44. Zakona o radu (u nastavku teksta: Zakon)1 Agencija za privremeno zapošljavanje (u nastavku teksta: agencija) je poslodavac koji na temelju ugovora o ustupanju radnika, ustupa radnika drugom poslodavcu (u nastavku teksta: korisnik) za privremeno obavljanje poslova. Ustupljeni radnik je radnik kojeg agencija zapošljava radi ustupanja korisniku.
Tu se zapravo radi o trostranom odnosu, u kojem radnika zapošljava agencija za privremeno zapošljavanje koja je njegov poslodavac, s tim da radnik ne obavlja posao za agenciju nego ga ona ustupa drugom poslodavcu, odnosno korisniku kod kojeg radnik zapravo obavlja posao. Dakle, nakon sklapanja ugovora između agencije za privremeno zapošljavanje i radnika, odnosno zasnivanja radnog odnosa, agencija s korisnikom sklapa ugovor o ustupanju radnika, na osnovu kojeg radnik privremeno odlazi kod korisnika na rad.
Treba naglasiti da pri obavljanju poslova ustupanja, agencija radniku ne smije naplatiti naknadu za njegovo ustupanje korisniku, odnosno naknadu u slučaju sklapanja ugovora o radu između ustupljenog radnika i korisnika.
Ugovor o ustupanju radnika
Ugovor o ustupanju radnika između agencije i korisnika mora biti sklopljen u pisanom obliku. Zakonom su propisani podaci koje taj ugovor mora sadržavati, uz opće uvjete poslovanja agencije. Sukladno članku 45. Zakona, podaci koje mora sadržavati ugovor o ustupanju radnika su podaci o:
U slučaju ustupanja radnika korisniku u inozemstvu ugovor, uz navedene podatke, mora sadržavati i podatke o:
Zakonodavac je postavio i određena ograničenja u pogledu razdoblja na koje se radnik može ustupiti, a razlog takvog ograničenja je dakako zaštita radnika.
Stoga, agencija i korisnik ne smiju ugovoriti korištenje rada istog ustupljenog radnika za obavljanje istih poslova za neprekinuto razdoblje duže od tri godine, osim u propisanim izuzecima, ukoliko je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika; zbog dovršetka rada na projektu koji uključuje financiranje iz fondova Europske unije; zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno posebnim zakonom ili kolektivnim ugovorom.
Prekid kraći od tri mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine.
Također, ugovor o ustupanju ne može se sklopiti u sljedećim slučajevima:
Ugovorom o ustupanju, agencija i korisnik mogu ugovoriti da će za ustupljene radnike, za razdoblje u kojem su mu ustupljeni, korisnik voditi propisanu evidenciju o njihovu radnom vremenu, te rok i način dostave te evidencije agenciji.
Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova
Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova agencija može sklopiti s radnikom na određeno ili neodređeno vrijeme.
Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova osim podataka iz članka 15. stavka 1. točke 1. i točaka 4. do 7. Zakona, odnosno članka 18. stavka 2. Zakona kada agencija ustupa radnika korisniku u inozemstvo, mora sadržavati i sljedeće podatke:
Ugovor koji se sklapa na određeno vrijeme koje je jednako vremenu na koje se radnik ustupa korisniku, osim podataka koje mora sadržavati svaki ugovor o radu, mora sadržavati i podatke o nazivu, sjedištu, te osobnom identifikacijskom broju korisnika.
Ustupljeni radnik ima pravo na naknadu plaće2 ako je zaposlen na neodređeno vrijeme u razdoblju kada nije ustupljen korisniku te ako je zaposlen na određeno vrijeme, a kod korisnika je prije isteka razdoblja na koje je ustupljen prestala potreba za tim radnikom, u razdoblju do isteka sklopljenog ugovora o radu.
Ugovorena plaća i drugi uvjeti rada ustupljenog radnika ne smiju biti niži niti nepovoljniji od plaće i uvjeta rada radnika zaposlenog kod korisnika na istim poslovima, koje bi ustupljeni radnik imao da je sklopio ugovor o radu s korisnikom.
Drugi uvjeti rada ustupljenog radnika su radno vrijeme, odmori i dopusti, blagdani i drugi dani za koje je zakonom određeno da se ne radi, osiguranje mjera zaštite na radu, zaštita trudnica, roditelja, posvojitelja i maloljetnika te zaštita od nejednakog postupanja u skladu s propisom o suzbijanju diskriminacije.
Ako se plaća, odnosno drugi uvjeti rada ne mogu utvrditi u skladu s navedenim, tada se utvrđuju ugovorom o ustupanju radnika.
Otkaz ugovora o radu za privremeno obavljanje poslova
Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova, agencija može ustupljenom radniku izvanredno otkazati ako su kod korisnika nastali razlozi za izvanredan otkaz ugovora o radu i ako korisnik o tome pisano obavijesti agenciju u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji. Rok za izvanredni otkaz ugovora o radu teče od dana pisane obavijesti.
Prestanak potrebe za ustupljenim radnikom kod korisnika prije isteka razdoblja za koje je ustupljen ne može biti razlog za otkaz ugovora o radu za privremeno obavljanje poslova.
Ustupljeni radnik koji smatra da mu je za vrijeme rada kod korisnika povrijeđeno neko pravo iz radnog odnosa, zaštitu povrijeđenog prava ostvaruje kod poslodavca na način utvrđen člankom 133. Zakona.
Treba naglasiti da se na otkazivanje ugovora o radu ustupljenih radnika ne primjenjuju odredbe Zakona o kolektivnom višku radnika.
Obveze agencije za privremeno zapošljavanje
Agencija za privremeno zapošljavanje može obavljati poslove ustupanja radnika korisnicima pod uvjetom da je registrirana prema posebnom propisu i upisana u evidenciju ministarstva nadležnog za rad (u nastavku teksta: ministarstvo). Naime, prijava u evidenciju podnosi se u pisanom obliku, s tim da je uz prijavu potrebno dostaviti dokaz da je agencija registrirana prema posebnom propisu.
O prijavi u evidenciju, ministarstvo izdaje potvrdu koja sadrži broj pod kojim je agencija upisana i datum upisa u evidenciju. Agencija je dužna u pravnom prometu, u poslovnim ispravama, na svakom dopisu i ugovoru navesti broj pod kojim je upisana u evidenciju ministarstva.
Važno je naglasiti da agencija poslove ustupanja radnika ne može obavljati prije upisa u odgovarajuću evidenciju ministarstva.
Uz navedene poslove, agencija može obavljati i djelatnosti u vezi sa zapošljavanjem, pod uvjetom da za to posjeduje odgovarajuću dozvolu prema posebnom propisu.
Prije ustupanja radnika korisniku, agencija je dužna radniku uručiti uputnicu koja mora sadržavati podatke o nazivu, sjedištu i osobnom identifikacijskom broju korisnika; nazivu radnog mjesta, odnosno naravi ili vrsti rada, ili kratak popis ili opis poslova za čije će se obavljanje radnik ustupati, te trajanju ustupanja.
Prije ustupanja radnika korisniku agencija je dužna osigurati stručnu osposobljenost radnika koji se ustupa, kada je takva obveza na temelju propisa o zaštiti na radu propisana za poslove za čije obavljanje agencija radnika ustupa korisniku, osim ako ugovorom o ustupanju radnika tu obvezu nije preuzeo korisnik. Naime, korisnik je dužan radnika upoznati s procjenom rizika, osim ako ugovorom o ustupanju tu obvezu nije preuzela agencija.
Treba istaknuti da je agencija dužna ustupljenom radniku isplatiti ugovorenu plaću za obavljeni rad kod korisnika i u slučaju kada korisnik ne ispostavi agenciji obračun za isplatu plaće.
Obveze korisnika
Korisnik se u odnosu na ustupljenog radnika smatra poslodavcem u smislu obveza primjene odredbi Zakona o radu i drugih zakona i propisa kojima su uređeni sigurnost i zaštita zdravlja na radu i posebna zaštita određenih grupa radnika.
Naime, korisnik je dužan, pri sklapanju ugovora o ustupanju, agenciju potpuno i istinito, pisano izvijestiti o uvjetima rada radnika zaposlenih kod korisnika na poslovima koje će obavljati ustupljeni radnik.
Također, korisnik je dužan najmanje jednom godišnje obavijestiti radničko vijeće o broju i razlozima uzimanja na rad ustupljenih radnika, kao i ustupljene radnike o slobodnim radnim mjestima za koje ispunjavaju uvjete.
Naknada štete
Štetu koju ustupljeni radnik na radu ili u vezi s radom kod korisnika uzrokuje trećoj osobi dužan je naknaditi korisnik, koji se u odnosu na regresnu odgovornost ustupljenog radnika smatra poslodavcem.
Za štetu koju ustupljeni radnik na radu ili u vezi s radom uzrokuje korisniku odgovara agencija u skladu s općim propisima obveznoga prava, odnosno Zakonom o obveznim odnosima.
Ako ustupljeni radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom kod korisnika, naknadu štete može potraživati od agencije ili korisnika u skladu sa člankom 111. Zakona o radu.
Prekršajne sankcije
Poslodavci moraju voditi računa da ne krše zakonske odredbe vezane uz privremeno zapošljavanje radnika. U suprotnom, snosit će prekršajne sankcije, odnosno visoke novčane kazne. Na primjer, jedan od težih prekršaja poslodavca je ako korisniku ustupi istog radnika za obavljanje istih poslova u neprekinutom razdoblju dužem od tri godine, osim u propisanim slučajevima. Za taj prekršaj poslodavac pravna osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 4110,00 do 7960,00 eura, dok će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe, kazniti novčanom kaznom u iznosu od 530,00 do 790,00 eura.
Sukladno članku 229. Zakona o radu u najteže prekršaje poslodavca ubraja se: ako kao poslodavac obavlja poslove ustupanja radnika korisnicima, a nije kao agencija upisan u evidenciju ministarstva; ako obavlja poslove ustupanja radnika korisniku prije upisa u odgovarajuću evidenciju ministarstva ili pri obavljanju poslova ustupanja radniku naplati naknadu za njegovo ustupanje korisniku, odnosno naknadu u slučaju sklapanja ugovora o radu između ustupljenog radnika i korisnika; ako ustupi radnika bez sklopljenog ugovora o ustupanju ili ga sklopi u slučajevima kada ga ne može sklopiti. Za te prekršaje poslodavac pravna osoba snosit će novčanu kaznu u iznosu od 8090,00 do 13.270,00 eura, dok će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe kazniti novčanom kaznom u iznosu od 920,00 do 1320,00 eura.
Ako korisnik pravna osoba pri sklapanju ugovora o ustupanju agenciju potpuno i istinito, pisano ne izvijesti o uvjetima rada radnika zaposlenih kod korisnika na poslovima koje će obavljati ustupljeni radnik, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 8090,00 do 13.270,00 eura. Za navedeni prekršaj, korisnik fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 920,00 do 1320,00 eura.
Podaci o agencijskom radu za 2024. godinu
Prema podacima nadležnog Ministarstva u 2024. godini evidentirano je 815 agencija za privremeno zapošljavanje. Broj agencija je u konstantnom porastu te je u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje, odnosno 2023. godinu, upis u evidenciju Ministarstva zatražilo 224 novih agencija.
U 2024. godini broj radnika koji je bio zaposlen putem agencija za privremeno zapošljavanje je 19559, dok je broj ustupanja iznosio 26952. U odnosu na 2023. godinu došlo je do povećanja broja ustupljenih radnika za 5%, te broja ustupanja za 6%.
Međutim, u posljednjih pet godina najveći broj ustupljenih radnika i ustupanja zabilježen je u predpandemijskoj 2019. godini, u kojoj je broj ustupljenih radnika iznosio 25919, dok je broj ustupanja iznosio 46693.
U 2024. godini najveći broj korisnika usluga agencija za privremeno zapošljavanje je iz djelatnosti prerađivačke industrije, građevinarstva, uslužnih djelatnosti, djelatnosti prijevoza i skladištenja, djelatnosti trgovine te informacijske i komunikacijske djelatnosti. Najveći broj radnika koji su ustupani je u jednostavnim zanimanjima u čišćenju, administraciji, visokogradnji, proizvodnji te skladištenju. Zamjetan je i visoki broj radnika bez zanimanja.
Zanimljiv je podatak da agencije za privremeno zapošljavanje najveći broj radnika zapošljavaju na ugovore o radu na određeno vrijeme u trajanju do 3 mjeseca. Također, da radnike zapošljavaju upravo na ono vrijeme koje je jednako vremenu ustupanja radnika određenom korisniku.
Prema mjestu ustupanja korisnicima, najveći broj ustupanja izvršen je na području Republike Hrvatske (25636), a neznatan broj u inozemstvu (1316). U odnosu na 2023. godinu tuzemna ustupanja bilježe daljnji rast, dok inozemna ustupanja bilježe pad.
U ukupnom broju ustupanja u inozemstvo na prvom mjestu je Njemačka, zatim Nizozemska te Portugal, dok je od ukupnog broja ustupanja u Republici Hrvatskoj najveći broj ustupanja izvršen u Gradu Zagrebu, zatim u Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Vukovarsko-srijemskoj te Zagrebačkoj županiji.
Udio stranih radnika (državljani Europske unije, Europskog gospodarskog prostora, Švicarske i državljani trećih zemalja) koji rade putem agencija za privremeno zapošljavanje je 41%, a od ukupnog broja od 8114 stranih radnika, njih 7960, odnosno 98% su državljani trećih zemalja.
Zaključno
Iako je ustupljenim radnicima osigurana odgovarajuća zakonska zaštita, i sami radnici moraju voditi računa da njihova prava ne budu narušena te prijavljivati nepoštena postupanja poslodavaca, ali i korisnika kod kojih su na privremenom radu. Stoga su nužne redovitije i intenzivnije kontrole nadležnih inspekcijskih tijela, upravo kako bi se prevenirala sve češća kršenja prava ustupljenih radnika.
Izvori:
1. Zakon o radu, Narodne novine, br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23.
2. Izvješće o agencijskom radu za 2024. godinu, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Zagreb, ožujak 2025. godine.
Bernard Iljazović, dipl. iur.
^ 1 Zakon o radu NN, br. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 46/23., 64/23.
^ 2 Naknada plaća utvrđuje se prema članku 95. stavcima 5. do 9. Zakona o radu.
