Osuđene žene u brojkama: analiza strukture, dinamike i trendova

 1.     Uvod

Analiza ženskog kriminaliteta važna je za razumijevanje ukupne strukture kriminaliteta u Republici Hrvatskoj jer upravo promatranje kaznenih djela prema njihovoj pravnoj kvalifikaciji omogućuje bolji uvid u to koji su oblici protupravnog ponašanja najzastupljeniji među osuđenim ženama. Takav pristup otvara i mogućnost uočavanja promjena koje se tijekom vremena javljaju unutar pojedinih skupina kaznenih djela, čime se dobiva potpunija slika o trenutačnom stanju i o njihovoj dinamici.

Podaci s mrežne stranice Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske (dalje u tekstu: DZS) za razdoblje od 2022. do 2025. pokazuju da struktura ženskog kriminaliteta nije jednoliko raspoređena među pojedinim glavama Kaznenog zakona („Narodne novine“, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23., 36/24. i 136/25. – dalje u tekstu: KZ). Naprotiv, vidljiva je izrazita koncentracija osuđenih žena u pojedinim kategorijama kaznenih djela, a posebno se izdvajaju kaznena djela protiv imovine, kaznena djela protiv braka, obitelji i djece, kaznena djela protiv sigurnosti prometa te kaznena djela protiv osobne slobode. Upravo te četiri skupine, iako se međusobno razlikuju po prirodi i težini, zajedno predstavljaju najveći dio ukupno promatrane strukture ženskog kriminaliteta.

Promatrano četverogodišnje razdoblje pokazuje, međutim, da pojedine kategorije nisu statične, nego se tijekom godina mijenjaju na različite načine. Kod nekih skupina broj osuđenih žena ostaje relativno stabilan, uz manje godišnje oscilacije koje ne narušavaju njihov opći položaj u strukturi. Druge skupine, s druge strane, pokazuju jasno izražen trend rasta ili pada, a osobito se to odnosi na kaznena djela protiv osobne slobode te kaznena djela protiv života i tijela, kod kojih se iz godine u godinu bilježi kontinuirano povećanje broja osuđenih žena. Upravo je analiza takvih kretanja, njihovih uzroka i mogućih posljedica, predmet ovoga rada.

U radu su korišteni podaci DZS-a dostupni putem sljedećih poveznica: https://web.dzs.hr/PxWeb/pxweb/hr/Pravosudje/Pravosudje__kaznena__punoljetni__2022-2024/T0306_2024.px/

i https://web.dzs.hr/PxWeb/pxweb/hr/Pravosudje/Pravosudje__kaznena__punoljetni__2025/T0306_2025.px/ .

 2.     Dominacija kaznenih djela protiv imovine

Najizraženija značajka strukture ženskog kriminaliteta jest da kaznena djela protiv imovine u svakoj promatranoj godini čine najbrojniju kategoriju osuđenih žena, čime bitno određuju cjelokupnu strukturu kriminaliteta. U 2022. godini evidentirano je 565 osuđenih žena za kaznena djela protiv imovine. Tijekom 2023. godine taj se broj smanjuje na 498, čime je zabilježena najniža vrijednost u promatranom razdoblju. Nakon toga, međutim, slijedi ponovni rast na 575 osuđenih žena u 2024. godini, a trend se nastavlja i u 2025., kada broj doseže 613 osuđenih žena, što predstavlja najvišu vrijednost u cijelom promatranom razdoblju.

Kretanje podataka pokazuje, dakle, određenu oscilaciju, no ona ne dovodi u pitanje dominantan položaj imovinskog kriminaliteta u ukupnoj strukturi. Pad zabilježen između 2022. i 2023. bio je praćen snažnim i postupnim oporavkom tijekom sljedeće dvije godine, tako da je broj osuđenih žena u 2025. godini bio najviši u čitavom analiziranom razdoblju.

Kaznena djela protiv imovine time predstavljaju temeljnu sastavnicu strukture ženskog kriminaliteta. Činjenica da se broj osuđenih žena za ovu skupinu tijekom promatranog razdoblja kretao između 498 i 613 potvrđuje da njezina dominantna uloga ostaje postojana unatoč godišnjim promjenama te da upravo imovinski kriminal, bez obzira na manje varijacije iz godine u godinu, zadržava središnje mjesto u ukupnoj slici ženskog kriminaliteta.

3.     Kaznena djela protiv braka, obitelji i djece

Nakon kaznenih djela protiv imovine, po brojnosti se posebno izdvajaju kaznena djela protiv braka, obitelji i djece, koja tijekom cijelog promatranog razdoblja predstavljaju jednu od najznačajnijih sastavnica ženskog kriminaliteta i time zauzimaju drugo mjesto u ukupnoj strukturi.

U 2022. godini za ova je kaznena djela osuđeno 217 žena, čime je zabilježena najviša vrijednost u promatranom razdoblju. Broj se već u 2023. godini smanjuje na 164, da bi u 2024. ponovno porastao na 196 osuđenih žena. U 2025., međutim, broj se ponovno neznatno smanjuje te iznosi 189 osuđenih žena.

Za razliku od kaznenih djela protiv osobne slobode ili protiv života i tijela, kod ove skupine nije vidljiv kontinuirani uzlazni trend. Podaci prije upućuju na djelomične oscilacije prilikom kojih pad zabilježen u 2023. godini smjenjuje rast u 2024., nakon čega ponovno slijedi nešto niža vrijednost u 2025. godini. Takav obrazac ukazuje na to da je riječ o kategoriji čije je kretanje obilježeno naizmjeničnim promjenama iz godine u godinu.

Unatoč tim oscilacijama, riječ je o kategoriji koja tijekom cijelog razdoblja zadržava istaknuto mjesto u ukupnoj strukturi ženskog kriminaliteta. Bez obzira na to što ne pokazuje stabilan rast poput nekih drugih skupina, njezina brojnost i prisutnost među vodećim kategorijama potvrđuju da kaznena djela protiv braka, obitelji i djece ostaju jedan od ključnih elemenata u razumijevanju ukupne dinamike ženskog kriminaliteta.

4.     Kontinuirani rast broja osuđenih zbog kaznenih djela protiv osobne slobode

Jedna od najznačajnijih promjena u promatranom razdoblju odnosi se na kaznena djela protiv osobne slobode, za koja je karakterističan porast broja osuđenih žena u svakoj promatranoj godini pa se ova skupina jasno izdvaja od većine ostalih kategorija.

U 2022. godini evidentirano je 126 osuđenih žena. Taj se broj u 2023. godini povećava na 134, potom u 2024. godini raste na 168, da bi u 2025. dosegnuo 199 osuđenih žena, što predstavlja najvišu vrijednost u cijelom promatranom razdoblju.

Posebno je važno istaknuti da se rast odvija bez pada između uzastopnih godina, odnosno da svaka naredna godina donosi veći broj osuđenih žena nego prethodna. Takva dosljednost razlikuje ovu kategoriju od ostalih skupina kaznenih djela, kod kojih su oscilacije češća pojava. U odnosu na 2022. godinu, broj osuđenih u 2025. povećan je za čak 57,94 %, što kaznena djela protiv osobne slobode svrstava među rastuće kategorije u cijelom promatranom razdoblju.

Sličan trend vidljiv je i kod kaznenih djela protiv života i tijela. Broj osuđenih žena za ta djela neprekidno raste tijekom svih promatranih godina. Riječ je, stoga, o promjeni koja se ne ograničava samo na jednu kategoriju, nego se paralelno pojavljuje u više skupina kaznenih djela, što upućuje na širi i dosljedniji trend, a ne izoliranu pojavu vezanu isključivo uz jednu vrstu kaznenih djela.

5.     Kaznena djela protiv sigurnosti prometa

Kaznena djela protiv sigurnosti prometa također predstavljaju jednu od brojnijih kategorija u strukturi ženskog kriminaliteta, s vrijednostima koje tijekom promatranog razdoblja pokazuju izrazitu dinamiku. U 2022. godini evidentirano je 160 osuđenih žena, nakon čega slijedi pad na 141 u 2023. godini. Potom se broj ponovno povećava na 164 osuđene žene u 2024. godini, da bi u 2025. bile 194 osuđene žene.

Kretanje ove kategorije obilježava, dakle, početni pad zabilježen u prvoj polovici razdoblja, nakon kojeg slijedi kontinuiran i izražen rast tijekom posljednje dvije promatrane godine. Pritom je važno istaknuti da je broj osuđenih žena u 2025. bio viši nego na samom početku razdoblja, čime je ova kategorija, unatoč početnom smanjenju, ipak zabilježila ukupan porast promatran kroz cijelo četverogodišnje razdoblje.

Zajedno s kaznenim djelima protiv imovine, braka, obitelji i djece te osobne slobode, kaznena djela protiv sigurnosti prometa tijekom cijelog razdoblja ostaju među najzastupljenijim kategorijama u strukturi ženskog kriminaliteta, čime dodatno potvrđuju svoje mjesto među ključnim skupinama kaznenih djela koje oblikuju ukupnu sliku promatranog kriminaliteta žena.

6.     Izražen porast kaznenih djela protiv života i tijela

Iako je njihov apsolutni broj znatno manji u odnosu na kaznena djela protiv imovine, dinamika kretanja kaznenih djela protiv života i tijela izrazito je uočljiva i predstavlja jednu od najizraženijih promjena u cijelom promatranom razdoblju, budući da broj osuđenih žena raste iz godine u godinu bez ikakvog prekida. Naime, u 2022. godini evidentirano je 47 osuđenih žena, u 2023. godini taj broj raste na 59, u 2024. godini na 74, a u 2025. godini dosegnuo je 90 osuđenih žena, što predstavlja povećanje od čak 91,49 %. Takav neprekinut uzlazni trend, u kojem svaka godina donosi veći broj osuđenih od prethodne, svrstava ovu kategoriju među one s najdosljednjom tendencijom rasta u cijeloj promatranoj strukturi.

Riječ je o povećanju prema kojem se broj osuđenih žena za ova kaznena djela gotovo udvostručio u razdoblju od samo četiri godine. Iako ova kategorija po brojnosti i dalje znatno zaostaje za imovinskim kaznenim djelima, upravo joj tako izražena i dosljedna dinamika rasta daje poseban značaj u analizi ženskog kriminaliteta, budući da upućuje na promjenu koju vrijedi pratiti, bez obzira na manji broj osuđenih žena u odnosu na najzastupljenije kategorije.

7.     Kaznena djela krivotvorenja

Kaznena djela krivotvorenja pripadaju skupini kod koje su tijekom promatranog razdoblja vidljive znatno izraženije oscilacije nego kod prethodno analiziranih kategorija. U 2022. godini evidentirano je 138 osuđenih žena, nakon čega slijedi pad na 109 u 2023., a zatim i daljnje smanjenje na 104 osuđene žene u 2024. godini. U 2025., međutim, dolazi do ponovnog rasta, kada broj osuđenih iznosi 122.

Za razliku od kaznenih djela protiv osobne slobode te protiv života i tijela, kod ove skupine nije riječ o kontinuiranom trendu, s obzirom na to da je pad zabilježen tijekom dvije uzastopne godine praćen naknadnim, djelomičnim oporavkom u posljednjoj promatranoj godini. Takvo kretanje upućuje na to da je riječ o kategoriji čija je dinamika promjenjivija i manje predvidljiva u odnosu na skupine s jasno izraženim uzlaznim trendom.

Unatoč tim oscilacijama, riječ je o kategoriji koja tijekom cijelog razdoblja zadržava relativno visoko mjesto u ukupnoj strukturi, s troznamenkastim brojem osuđenih žena u svakoj promatranoj godini. Ta postojanost, bez obzira na godišnje varijacije, potvrđuje da kaznena djela krivotvorenja ostaju jedna od stalno prisutnih i značajnijih sastavnica ženskog kriminaliteta u promatranom razdoblju.

8.     Kaznena djela protiv javnog reda i gospodarstva

Kaznena djela protiv javnog reda pokazuju kretanje koje započinje sa 70 osuđenih žena u 2022. godini, nakon čega slijedi pad na njih 61 u 2023. Potom dolazi do izraženijeg rasta na 85 osuđenih u 2024., a ta vrijednost ostaje nepromijenjena i u 2025. godini. Time ova kategorija dostiže i zadržava najvišu razinu u promatranom razdoblju.

Sličan, iako umjereniji, obrazac vidljiv je i kod kaznenih djela protiv gospodarstva. U 2022. godini evidentirano je 76 osuđenih žena, nakon čega broj pada na 60 u 2023. U sljedećim godinama zabilježen je blagi porast, na 62 osuđene žene u 2024. te na 67 u 2025. godini te ove vrijednosti ostaju znatno niže od one zabilježene na početku razdoblja.

Obje skupine kaznenih djela tijekom promatranog razdoblja mijenjaju broj osuđenih žena iz godine u godinu, no nijednu od njih ne obilježava kontinuirani uzlazni trend kakav obilježava kaznena djela protiv osobne slobode te kaznena djela protiv života i tijela. Njihovo kretanje, naprotiv, obilježavaju povremeni porasti i padovi koji se izmjenjuju bez jasnog i dosljednog smjera.

9.     Kaznena djela protiv zdravlja ljudi i pravosuđa

Kaznena djela protiv zdravlja ljudi pokazuju promjenjivo, no u konačnici silazno kretanje tijekom promatranog razdoblja. U 2022. godini evidentirana je 61 osuđena žena, nakon čega broj pada na 53 u 2023. U 2024. dolazi do ponovnog rasta, kada su zabilježene 63 osuđene žene, no već u 2025. godini slijedi izraženiji pad na 48 osuđenih, čime je zabilježena najniža vrijednost u cijelom promatranom razdoblju.

Kaznena djela protiv pravosuđa kreću se u nešto užem rasponu, ali pokazuju slično kretanje. U 2022. godini evidentirane su 52 osuđene žene, u 2023. taj broj raste na 54, a u 2024. na 58 osuđenih. Nakon tog postupnog povećanja tijekom prve tri godine, u 2025. godini slijedi pad na 49 osuđenih žena.

Nijedna od ovih dviju skupina ne bilježi kontinuirani trend rasta ili pada tijekom cijelog razdoblja. Obje kategorije dijele sličan obrazac, u kojem je postupno povećanje zabilježeno tijekom prve tri godine u posljednjoj promatranoj godini zamijenjeno smanjenjem, što upućuje na to da se radi o skupinama čija je dinamika, unatoč djelomičnoj sličnosti u kretanju, ipak obilježena promjenjivošću, a ne jasno usmjerenim trendom.

 10.  Kaznena djela protiv službene dužnosti

Posebno zanimljivo kretanje tijekom promatranog razdoblja bilježe kaznena djela protiv službene dužnosti, kod kojih je uočena jedna od najizraženijih pojedinačnih promjena u cijeloj analiziranoj strukturi. Naime, u 2022. godini evidentirano je 29 osuđenih žena, a u 2023. godini taj broj raste na 35. U 2024., međutim, dolazi do naglog i znatnog skoka, kada se broj osuđenih penje na 82, što višestruko premašuje vrijednosti zabilježene u prethodnim godinama.

Taj se porast, ipak, pokazao isključivo privremenim, budući da broj već u 2025. godini pada na 33 osuđene žene, odnosno na vrijednost vrlo blisku onima iz 2022. i 2023. godine. Ovakav povratak na razinu s početka razdoblja jasno pokazuje da nagli rast zabilježen u 2024. godini nije predstavljao početak novog, dugotrajnijeg trenda, nego prije izoliranu pojavu ograničenu na jednu godinu.

Ovu kategoriju stoga prije svega obilježava izražena jednogodišnja oscilacija, a ne stabilan i kontinuiran trend rasta, kakav je karakterističan za neke druge skupine kaznenih djela u promatranoj strukturi ženskog kriminaliteta.

 11.  Kaznena djela protiv okoliša

Još izraženija promjena, u odnosu na sve prethodno analizirane kategorije, vidljiva je kod kaznenih djela protiv okoliša. Tijekom prve tri promatrane godine broj osuđenih žena ostaje izrazito nizak pa su tako u 2022. godini evidentirane samo 4 osuđene žene, u 2023. taj broj pada na 2, dok u 2024. blago raste na 6 osuđenih.

U 2025. godini, međutim, dolazi do naglog i neočekivanog rasta, kada broj osuđenih žena doseže 29, što je više nego u bilo kojoj od prethodnih godina promatranog razdoblja. Takav skok, koji u samo godinu dana broj osuđenih povećava nekoliko puta, izrazito se izdvaja u odnosu na dotad stabilne i brojčano niske vrijednosti zabilježene kod ove kategorije.

Iako je riječ o skupini koja je tijekom cijelog razdoblja brojčano znatno manje zastupljena od najvećih kategorija kaznenih djela, promjena zabilježena između 2024. i 2025. predstavlja jednu od najuočljivijih godišnjih oscilacija u promatranom skupu podataka, čime kaznena djela protiv okoliša, unatoč svojoj inače maloj brojnosti, zaslužuju posebnu pozornost u analizi dinamike ženskog kriminaliteta.

12.  Ostale skupine kaznenih djela

Preostale kategorije kaznenih djela uglavnom karakterizira znatno manji broj osuđenih ženskih osoba u odnosu na prethodno analizirane skupine, uz pojedinačne, manje izražene promjene tijekom promatranog razdoblja. Kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja kretala su se od 10 osuđenih žena u 2022. godini, preko blagog rasta na 12 u 2023., do pada na 8 osuđenih u 2024., a ista je vrijednost zadržana i u 2025.

Kaznena djela protiv privatnosti bilježe postupan rast s 10 osuđenih žena u 2022. godini na 18 u 2024., nakon čega slijedi blagi pad na 12 osuđenih u 2025.

Nasuprot tomu, kaznena djela protiv časti i ugleda pokazuju postupan i kontinuiran porast tijekom cijelog razdoblja, s 10 osuđenih žena u 2022. na 24 osuđene u 2025. godini.

Kaznena djela protiv opće sigurnosti kretala su se između 6 i 15 osuđenih žena godišnje, dok je kod kaznenih djela protiv računalnih sustava, programa i podataka zabilježen broj koji je varirao između 27 i 34 osuđene žene tijekom promatranih godina. Kaznena djela protiv spolne slobode, kao i kaznena djela protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, ostaju tijekom cijelog razdoblja brojčano vrlo malo zastupljena, s tek pojedinačnim slučajevima zabilježenim po godini.

Naposljetku, kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, kao i kaznena djela protiv intelektualnog vlasništva, evidentirana su samo jednom i to u 2023., dok u svim ostalim promatranim godinama nije zabilježen nijedan slučaj, čime ove dvije kategorije predstavljaju rijetke oblike ženskog kriminaliteta u okviru promatrane strukture.

13.  Ukupna struktura i najvažnije promjene

Sagledavanje svih kategorija zajedno omogućuje jasniju i cjelovitiju sliku strukture ženskog kriminaliteta u razdoblju od 2022. do 2025. godine, budući da se tek usporedbom pojedinih skupina može u potpunosti razumjeti njihov međusobni odnos i relativan značaj. Na vrhu se tijekom cijelog razdoblja nedvojbeno nalaze kaznena djela protiv imovine, čiji broj višestruko nadmašuje broj osuđenih žena u većini ostalih kategorija te time zadržava svoj dominantan položaj. Iza njih se prema brojnosti izdvajaju kaznena djela protiv braka, obitelji i djece, kaznena djela protiv sigurnosti prometa, kaznena djela protiv osobne slobode te kaznena djela krivotvorenja, koja zajedno čine najizraženiji i najzastupljeniji dio promatrane strukture ženskog kriminaliteta.

Analiza vremenskog kretanja, međutim, pokazuje da najveća brojnost nije nužno povezana s najvećom stopom promjene, što predstavlja jedan od ključnih nalaza ove analize. Kaznena djela protiv imovine ostaju daleko najzastupljenija tijekom cijelog razdoblja, no njihov broj iz godine u godinu oscilira, bez jasnog smjera kretanja. Nasuprot tomu, kaznena djela protiv osobne slobode te protiv života i tijela, premda brojčano znatno manje zastupljena u odnosu na imovinski kriminalitet, pokazuju kontinuiran i nezaustavljiv rast u svakoj promatranoj godini pa tako potonja kategorija gotovo udvostručuje svoj broj u odnosu na početnu, 2022. godinu.

Takva razlika između apsolutne zastupljenosti pojedine kategorije i dinamike njezina kretanja od ključne je važnosti za razumijevanje promatrane strukture ženskog kriminaliteta. Dok kaznena djela protiv imovine ostaju neupitno dominantna po ukupnoj brojnosti, pojedine druge skupine, unatoč manjem apsolutnom udjelu, pokazuju znatno izraženiju i dosljedniju dinamiku promjene, što upućuje na zaključak da se ozbiljnost i značaj određene kategorije ne mogu procjenjivati isključivo na temelju njezine brojčane zastupljenosti.

14.  Pregled podataka po godinama

U tablici koja slijedi prikazan je broj osuđenih žena prema pravnoj kvalifikaciji kaznenog djela u razdoblju od 2022. do 2025., prema podacima DZS-a:

Podaci DZS-a za razdoblje od 2022. do 2025. pružaju uvid u strukturu i dinamiku ženskog kriminaliteta prema pravnoj kvalifikaciji kaznenih djela. Oni potvrđuju da je za ženski kriminalitet karakteristična izrazita koncentracija u određenim skupinama kaznenih djela. Kaznena djela protiv imovine tijekom cijelog razdoblja ostaju uvjerljivo najzastupljenija, s brojem osuđenih koji se kreće od 498 do 613, a svoj vrhunac dosežu upravo u 2025. godini. Uz imovinski kriminal, značajno mjesto u ukupnoj strukturi zauzimaju kaznena djela protiv braka, obitelji i djece te kaznena djela protiv sigurnosti prometa, koja unatoč godišnjim oscilacijama ostaju među najzastupljenijim kategorijama tijekom cijelog promatranog razdoblja. Posebnu pozornost, međutim, zaslužuju upravo one kategorije kod kojih je zabilježen kontinuiran porast, a to su kaznena djela protiv osobne slobode, kod kojih broj osuđenih raste sa 126 na 199 osuđenih žena, odnosno za 57,94 %, te osobito kaznena djela protiv života i tijela, kod kojih rast s 47 na 90 osuđenih, odnosno za 91,49 %, gotovo udvostručuje njihovu brojnost u samo četiri godine.

S druge strane, kod pojedinih skupina zabilježene su izrazite, no naizgled jednokratne oscilacije bez jasnog i dosljednog trenda. To se osobito odnosi na kaznena djela protiv službene dužnosti, koja u 2024. godini naglo rastu na 82 osuđene ženske osobe, da bi se već sljedeće godine broj vratio na 33, kao i na kaznena djela protiv okoliša, kod kojih broj osuđenih raste sa samo 6 u 2024. na 29 u 2025. godini.

Cjelokupna analiza pokazuje da ženski kriminalitet u promatranom razdoblju odlikuju i stabilne i promjenjive značajke. Stabilnost se ogleda ponajprije u dugotrajnoj dominaciji imovinskih kaznenih djela te u značajnoj i postojanoj zastupljenosti kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece, dok su promjenjivi elementi vidljivi u kontinuiranom porastu kaznenih djela protiv osobne slobode i kaznenih djela protiv života i tijela, kao i u izraženim, često naglim oscilacijama kod pojedinih drugih skupina.

Ovakvi nalazi upućuju na potrebu da se struktura ženskog kriminaliteta ne promatra isključivo kroz ukupan broj osuđenih osoba, nego i kroz promjene koje se odvijaju unutar pojedinih pravnih kategorija. Takav pristup omogućuje potpunije razumijevanje kretanja ženskog kriminaliteta te jasnije razlikovanje kategorija koje su dugotrajno zastupljene od onih koje obilježavaju kratkoročne, ali izrazite promjene.

Prevlast imovinskog kriminaliteta ostaje temeljno i najstabilnije obilježje promatrane strukture, dok porast kaznenih djela protiv života i tijela te protiv osobne slobode predstavlja jednu od najvažnijih i najznačajnijih promjena u razdoblju od 2022. do 2025. godine. Riječ je o kretanju kojemu je potrebno posvetiti posebnu pozornost u daljnjem praćenju ženskog kriminaliteta, kao i u oblikovanju odgovarajućih preventivnih i resocijalizacijskih programa usmjerenih na ove specifične kategorije kaznenih djela.

Tena Tomljanović, mag. iur.