Može li zahtjev koji u sebi sadrži neostvareno imovinsko potraživanje i kada se odnosi na pravo strogo osobne naravi biti razlog za nastavak postupka s nasljednicima preminule stranke?
Prema Zakonu o inkluzivnom dodatku1 inkluzivni dodatak je zamišljen kao novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprečavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Pravo se priznaje u postotku od osnovice koja iznosi 120,00 eur, te je Zakonom propisano pet razina potpore, kao i kojim kategorijama osoba se različite razine potpore mogu priznati2.
Zakon o upravnim sporovima3 koji je na snazi od 1. srpnja 2024. sadrži odredbe u odnosu na procesnu situaciju smrti stranke za vrijeme trajanja upravnog spora, na način da će sud rješenjem prekinuti spor kada tužitelj umre ili prestane postojati, a spor se s obzirom na narav upravne stvari može nastaviti4 ili će spor obustaviti ako se s obzirom na narav upravne stvari spor ne može nastaviti5.
Zakon o općem upravnom postupku6 sadrži odredbu prema kojoj ako u tijeku postupka stranka umre ili pravna osoba prestane postojati, postupak se može obustaviti ili nastaviti, ovisno o naravi upravne stvari koja je predmet postupka7.
Nadalje, ZUP sadrži odredbu da će se rješenje o obustavi postupka donijeti kada stranka odustane od zahtjeva8, ali i po službenoj dužnosti u slučaju kada se iz postupanja stranke ili iz drugih okolnosti postupka može zaključiti da je stranka odustala od zahtjeva9, te nastavno odredbu da će se postupak nastaviti, ako je nastavak postupka u javnom interesu ili to zahtijeva protivna stranka10.
U za sada nepravomoćnoj presudi Upravnog suda u Zagrebu11 od 23. siječnja 2026. poništeno je drugostupanjsko rješenje Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i prvostupanjsko rješenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, s obrazloženjem da se kod inkluzivnog dodatka radi o pravu strogo osobne naravi, ali koje u sebi sadrži i neostvareno imovinsko potraživanje, zbog čega se postupak može nastaviti s nasljednicima preminule stranke.
Naime, radi se o pravu kod kojega se pravo sukladno članku 20. ZID-a priznaje unatrag od trenutka podnošenja urednog zahtjeva, pa posljedično stranka koja ispunjava propisane pretpostavke može osnovano očekivati da će joj samo pravo, kao i pojedini mjesečni iznosi dodatka koji proizlaze iz tog prava, biti priznati od trenutka podnošenja urednog zahtjeva, jer bi se u suprotnom onemogućilo priznavanje onih iznosa dodataka koji se odnose na razdoblje od podnošenja zahtjeva do smrti stranke.
U presudi se posebno ističe da kod ovakve situacije obustave postupka uslijed smrti stranke, a koja je nastupila nakon proteka roka iz članka 19. ZID-a12, dolazi do koristi za javnopravno tijelo zbog vlastitog nepoštivanja propisa, te da time nasljednik ostaje lišen mogućnosti da se ispita je li njegov prednik ispunjavao sve propisane pretpostavke za priznavanje prava na inkluzivni dodatak i ima li tužitelj kao nasljednik pravo na pojedine iznose dodatka koji pokrivaju razdoblje od dana podnošenja zahtjeva do dana smrti prednika.
Smatramo važnim naglasiti da se kod prethodno navedene nepravomoćne prvostupanjske presude ne radi o promjeni sudske prakse upravnog sudovanja, a s obzirom na to da je Upravni sud Republike Hrvatske na sjednici Mirovinsko-invalidsko-zdravstvenog odjela održanoj 31. ožujka 2011. donio zaključak prema kojem ako tijekom postupka stranka umre, postupak se može nastaviti, iako se radi o osobnom pravu kad zahtjev sadrži – po prirodi stvari – i neostvareno imovinsko potraživanje (mirovinu, osobnu invalidninu, doplatak za njegu i pomoć, pravo iz zdravstvenog osiguranja i sl.)13.
Ako prethodno navedena presuda Upravnog suda u Zagrebu postane pravomoćna, prema osobnom mišljenju autorice, takva presuda otvorila bi put da i oni nasljednici koji nisu podnijeli pravne lijekove u odnosu na obustavljene upravne postupke zbog smrti stranke u upravnoj stvari priznavanja prava na inkluzivni dodatak, nadležnom javnopravnom tijelu podnesu zahtjeve za nastavak upravnog postupka sukladno prethodno citiranoj odredbi članka 46. stavka 4. ZUP-a.
Tamara Bogdanović, univ. spec. iur., sutkinja Upravnog suda u Zagrebu, specijalistica europskog javnog prava
^ 1 Zakon o inkluzivnom dodatku, NN br. 156/23., u nastavku teksta ZID.
^ 2 e-Građani https://gov.hr
^ 3 Zakon o upravnim sporovima, NN br. 36/24., u nastavku teksta ZUS.
^ 6 Zakon o općem upravnom postupku, NN br. 47/09 i 110/21., u nastavku teksta ZUP.
^ 7 V. članak 39. stavak 1. ZUP-a.
^ 8 V. članak 46. stavak 2. ZUP-a.
^ 9 V. članak 46. stavak 3. ZUP-a.
^ 10 V. članak 46. stavak 4. ZUP-a.
^ 11 Broj UsI-3006/2025-8
^ 12 Sukladno članku 19. ZID-a uredno podnesen zahtjev stranke trebao je biti riješen u roku od petnaest dana ili najduže trideset dana
^ 13 V. opširnije u radu T. Bogdanović "Imovinsko potraživanje kao razlog za nastavak upravnog postupka i upravnog spora nakon smrti stranke", https://hrcak.srce.hr
