U pravnoj i administrativnoj praksi često se pojavljuju nedoumice oko pravilnog navođenja dijelova zakona i drugih propisa. Jedno od najčešćih oblika neujednačenog izražavanja je citiranje članka određenog zakona ili propisa. Također, u praksi se često nailazi na neujednačenost u pisanju točaka nakon navođenja brojeva službenog glasila.
Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, broj: 74/15. - dalje u tekstu: Pravila) uređuju pravno-metodološka načela i jedinstvenu tehniku koja se primjenjuje pri izradi akata koje donosi Hrvatski sabor, osobito zakona i drugih propisa, uključujući njihovu strukturu, sistematiku, stil i način pisanja. U praksi se nailazi na brojne varijante navođenja odredbi propisa, no prema Pravilima pravilno i normativno ispravno navođenje uvijek se provodi u odgovarajućem padežu, ovisno o značenju rečenice. To znači da se u tekstu ne nabrajaju samo brojke, već se poštuje gramatička struktura hrvatskoga jezika.
Prema tome, ako se u tekstu upućuje na određeni stavak unutar članka, ispravan oblik onda glasi: „ u članku 1. stavku 1. Zakona propisano je…“ Pravila jasno propisuju da se pri pozivanju na odredbe istoga propisa koristi izraz „iz članka 1. ovoga propisa“, dok se za navođenje unutar istog članka upotrebljava oblik „iz stavka 2. ovoga članka“. Time se osigurava preciznost, jasnoća i jednoznačnost pravnog teksta. Također, Pravila upozoravaju da nije prihvatljivo koristiti neodređene izraze poput „prethodni stavak“, „sljedeći članak“ ili „naredna odredba“, jer takvi izrazi mogu dovesti do nejasnoća, osobito u slučajevima izmjena i dopune propisa. Osim toga, oblik „u članku 1. stavak 1.“ bez padežnih nastavaka smatra se nepravilnim načinom izražavanja i u pravnom i u službenom pisanju. Takav se zapis može pojaviti u neformalnoj komunikaciji, ali nema mjesta u zakonima, pravilnicima, službenim aktima ni stručnim tekstovima.
Također, prilikom pravog navođenja službenog lista, brojevi sadrže točku nakon godine jer se radi o standardiziranom zapisu skraćenog oblika godine, primjerice: "Narodne novine", broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24. Pisanje točke nakon godine označava skraćeni oblik godine (primjerice „11. umjesto 2011.“), što se u hrvatskom pravnom jeziku standardno piše s točkom kao kod rednih brojeva (primjerice: „7. rujna“). U navedenom se radi o jezičnoj i tipografskoj ustaljenoj praksi, a ne o specifičnoj pravnoj normi.
Precizno navođenje odredbi omogućuje lakše tumačenje propisa, smanjuje prostor za različita ili pogrešna tumačenja zakonskog teksta te doprinosi većoj pravnoj sigurnosti, dosljednosti u primjeni zakona i jasnoći službenih i stručnih dokumenata.
Ana Marija Đurić, univ. mag. iur.
