Predstečajni i stečajni postupak provode se u situaciji kada dužnik (u pravilu poduzetnik) više nije u mogućnosti redovito obavljati svoju gospodarsku funkciju. Nemogućnost za redovito obavljanje tih djelatnosti najčešće se ogleda u njegovoj nesposobnosti u ispunjavanju novčanih obveza prema vjerovnicima u ugovorenim rokovima i ugovorenim iznosima.
Stečajni zakon je lex generalis za predstečajno i stečajno pravo u Republici Hrvatskoj. Njime je taksativno propisan krug pravnih osoba koje su apsolutno i relativno izuzete od provođenja predstečajnog ili stečajnog postupka u slučaju postojanja predstečajnog razloga ili stečajnih razloga. Treba istaknuti da postoje i lex specialis koji isključuju provedbu predstečajnog ili stečajnog postupka nad vrlo uskim krugom pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
1. Uvod
U Stečajnom zakonu nalazi se katalog pravnih osoba nad kojima se ne može provesti predstečajni/stečajni postupak, kao i katalog pravnih osoba nad kojima se ne može provesti predstečajni postupak. U ovom Zakonu također postoji i odredba po kojoj, ako je isključena mogućnost provedbe predstečajnog i stečajnog postupka nad pravnom osobom, za njezine obveze solidarno odgovaraju njezini osnivači odnosno članovi. Ova se odredba ne odnosi na trgovačka društva kapitala kod kojih imatelji dionica odnosno udjela ne odgovaraju za obveze društva, a društvo odgovara za obveze vjerovnicima svom svojom imovinom.
U Republici Hrvatskoj jednako tako, postoje i posebni zakoni koji reguliraju izuzimanja od pokretanja predstečajnog/stečajnog postupka za vrlo uzak krug pravnih osoba od posebnog interesa za hrvatsku državu.
U ovom se članku analiziraju apsolutna i relativna izuzeća u hrvatskom predstečajnom/stečajnom pravu, kao i izuzeća od provođenja predstečajnog/stečajnog postupka po posebnim zakonima. Postoji li kolizija odredbi iz posebnih zakona s odredbama općeg Stečajnog zakona?
2. Apsolutna i relativna izuzeća u Stečajnom zakonu
Stečajnim zakonom1 se uređuje: 1. pretpostavke za otvaranje predstečajnog postupka, predstečajni postupak, pravne posljedice njegova otvaranja i provedbe, 2. pretpostavke za otvaranje stečajnog postupka, stečajni postupak, pravne posljedice njegova otvaranja i provedbe, 3. stečajni plan, 4. osobna uprava dužnika nesposobnog za plaćanje te 5. pretpostavke i učinci oslobađanja dužnika od preostalih obveza.
U glavi I. – opće odredbe SZ-a propisan je: a) predmet Zakona (čl. 1.), b) ciljevi predstečajnog i stečajnog postupka (čl. 2.), c) predstečajni i stečajni dužnik (čl. 3.), d) predstečajni razlog (čl. 4.), e) stečajni razlozi (čl. 5.), f) nesposobnost za plaćanje (čl. 6.) te g) prezaduženost (čl. 7.).
Predstečajni i stečajni postupak mogu se provesti nad pravnom osobom i nad imovinom dužnika pojedinca, ako zakonom nije drugačije određeno. Dužnikom pojedincem u smislu ovoga Zakona smatra se fizička osoba obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema odredbama Zakona o porezu na dohodak i fizička osoba obveznik poreza na dobit prema odredbama Zakona o porezu na dobit. Prema tome, dužnik pojedinac nije više samo trgovac pojedinac i obrtnik kao u prethodnom Stečajnom zakonu iz 1996., već svaka fizička osoba koja obavlja neku gospodarsku, profesionalnu ili drugu djelatnost i koja je obveznik plaćanja poreza na dohodak odnosno poreza na dobit. Dužnik pojedinac nije fizička osoba potrošač koji je obuhvaćen Zakonom o stečaju potrošača2.
Da bi se predstečajni i stečajni postupak mogli otvoriti potrebno je utvrditi i postojanje predstečajnog razloga te stečajnih razloga. To su prijeteća nesposobnost za plaćanje za predstečajni postupak, a nesposobnost za plaćanje (insolventnost) i prezaduženost za stečajni postupak.
Apsolutno su izuzete od provođenja predstečajnog/stečajnog postupka:
- Republika Hrvatska i fondovi koji se financiraju iz proračuna Republike Hrvatske
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i
- jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (čl. 3. st. 2. SZ-a).
Apsolutno su izuzete od provedbe predstečajnog postupka:
- financijska institucija
- kreditna unija
- investicijsko društvo i društvo za upravljanje investicijskim fondovima
- kreditna institucija
- društvo za osiguranje i reosiguranje
- leasing društvo
- institucija za platni promet i
- institucija za elektronički novac (čl. 3. st. 6. SZ-a).
3. Relativna izuzeća u Stečajnom zakonu
Relativno su izuzete od provođenja predstečajnog/stečajnog postupka pravne osobe čija je glavna djelatnost: a) proizvodnja oružja i vojne opreme odnosno b) pružanje usluga Oružanim snagama Republike Hrvatske za potrebe obrane i sigurnosti. Nad tim se pravnim osobama predstečajni i stečajni postupak ne mogu otvoriti bez prethodne suglasnosti ministra nadležnog za poslove obrane. Ako ministar nadležan za poslove obrane ne uskrati suglasnost za otvaranje predstečajnog i stečajnog postupka u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti suda o pokretanju postupka, smatrat će se da je suglasnost dana. Ako ministar nadležan za poslove obrane uskrati suglasnost, za obveze dužnika solidarno odgovara Republika Hrvatska (čl. 3. st. 3. SZ-a). Ako je potrebna suglasnost ministra nadležnog za poslove obrane, rokovi za poduzimanje radnji u postupku propisani ovim Zakonom počinju teći istekom roka za davanje suglasnosti iz st. 3. ovoga članka (čl. 3. st. 4. SZ-a).
Primjerice, u krugu pravnih osoba kod kojih je glavna djelatnost pružanje usluga Oružanim snagama Republike Hrvatske za potrebe obrane i vojne opreme nalazi se Agencija ALAN d.o.o. iz Zagreba, koja je ujedno i u katalogu od 36 pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku temeljem Odluke o pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku3. Osnovna djelatnost ovog trgovačkog društva kapitala, a kojem je jedini osnivač Republika Hrvatska je uvoz i izvoz naoružanja i specijalne vojne opreme za potrebe Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Vrlo je važno naglasiti odredbu čl. 3. st. 5. Stečajnog zakona. Naime, ako je zakonom isključena mogućnost provedbe predstečajnog i stečajnog postupka nad pravnom osobom, za njezine obveze solidarno odgovaraju njezini osnivači odnosno članovi, a ova se odredba ne odnosi se na trgovačka društva kapitala.
4. Izuzeća u posebnim zakonima na temelju kojih je Republika Hrvatska osnivač pravnih osoba
U čl. 12. Zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske4, nalazi se osnovna podjela pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske po određenim kriterijima.
Pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske dijele se u dvije osnovne skupine: a) pravne osobe od posebnog interesa i b) ostala trgovačka društva. Pravne osobe od posebnog interesa su trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima je Republika Hrvatska a) imatelj dionica ili poslovnih udjela odnosno b) nositelj osnivačkih prava, a koje odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske. Ostala trgovačka društva su trgovačka društva koja nisu pravne osobe od posebnog interesa, u kojima je Republika Hrvatska imatelj dionica ili poslovnih udjela.
Opravdanim razlozima za vlasništvo u pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske smatraju se: 1. gospodarenje općim i javnim dobrima i dobrima od interesa za Republiku Hrvatsku, 2. upravljanje infrastrukturom i distribucijskim mrežama u kojima fizička infrastruktura predstavlja prirodni monopol u smislu propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, 3. predmet poslovanja koji uključuje djelatnost pružanja javnih usluga, 4. učinak na državni proračun, 5. obavljanje tržišnih djelatnosti koje doprinose stabilnosti i razvoju gospodarstva. Opravdani razlozi za vlasništvo u pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske uzimaju se u obzir prilikom utvrđivanja pravnih osoba od posebnog interesa.
S obzirom na djelatnost koju obavljaju, pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske dijele se u tri skupine: a) na pravne osobe koje obavljaju isključivo tržišne djelatnosti, b) pravne osobe koje obavljaju isključivo djelatnosti pružanja javnih usluga, te c) pravne osobe koje obavljaju i tržišne djelatnosti i djelatnosti pružanja javnih usluga.
Vlada Republike Hrvatske odlukom utvrđuje pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, a do stupanja na snagu te odluke ostaje na snazi prethodno istaknuta Odluka.
U Republici Hrvatskoj postoje 36 pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, od kojih je čak 30 trgovačkih društava kapitala (d.d. ili d.o.o.), 2 javne ustanove5 te 4 pravne osobe osnovane na temelju posebnih zakona.
U fokusu ovog dijela članka su pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, a koje su osnovane na temelju posebnih zakona: 1) Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP), 2) Financijska agencija (FINA), 3) Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), te 4) JADROLINIJA.
Postoji li u tim posebnim zakonima odredbe o izuzimanja od provedbe predstečajnog/stečajnog postupka kada se utvrdi postojanje predstečajnog razloga ili stečajnih razloga u njihovu poslovanju? Jednako je važno znati tko sve odgovara za njihove obveze? Vrijedi li spomenuto pravilo iz čl. 3. st. 5. SZ-a prema kojem ako je zakonom isključena mogućnost provedbe predstečajnog i stečajnog postupka nad pravnom osobom, za njezine obveze solidarno odgovaraju njezini osnivači odnosno članovi? Ili su odredbe iz posebnih zakona u sukobi s odredbama općeg Stečajnog zakona?
4.1. CERP
CERP je pravna osoba s javnim ovlastima osnovana Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske6. Osnivač CERP-a je Republika Hrvatska, a osnivačka prava u njemu izvršava Vlada Republike Hrvatske.
Poslovi CERP-a propisani su već spomenutim Zakonom te Zakonom o Centru za restrukturiranje i prodaju7.
Prema članku 19. Zakona, poslovi CERP-a su: 1. izvršava u ime Republike Hrvatske njezina članska prava u ostalim trgovačkim društvima, 2. donosi i provodi odluku o raspolaganju dionicama i poslovnim udjelima ostalih trgovačkih društava iz čl. 23. st. 3. ovoga Zakona, 3. sudjeluje u postupku izbora kandidata za članove nadzornih odnosno upravnih odbora u ostalim trgovačkim društvima u skladu s ovim Zakonom, 4. s nadležnim ministarstvom predlaže financijske i nefinancijske ciljeve, uključujući ciljeve povezane s čimbenicima održivosti za ostala trgovačka društva, u skladu s člankom 27. stavkom 3. ovoga Zakona, 5. izvještava Ministarstvo financija o provedbi vlasničke politike u odnosu na ostala trgovačka društva.
CERP također obavlja djelatnosti i poslove sukladno članku 17. Zakona o CERP-u te ima javne ovlasti propisane čl.18. ovoga Zakona.
Članak 5. Zakona o CERP-u izrijekom propisuje da se nad CERP-om ne može provesti stečajni niti predstečajni postupak.
Zaštita vjerovnika osigurana je člankom 15. stavkom 6. ovoga Zakona na način da za obveze CERP-a jamči Republika Hrvatska solidarno i neograničeno. To je pravno vrlo moćna vrsta osiguranja jer je u solidarnoj obvezi odnos između više vjerovnika ili između više dužnika uređen po načelu svi za jednoga, jedan za sve. Osim toga, u državnom proračunu Republike Hrvatske mogu se osigurati dodatna sredstva za potrebe poslovanja CERP-a sukladno fiskalnim mogućnostima.
Drugim riječima, CERP je apsolutno izuzet iz provođenja predstečajnog/stečajnog postupka na temelju posebnog propisa – Zakona o CERP-u, pri čemu su interesi vjerovnika u cijelosti zaštićeni- osigurani jer za njegove obveze jamči Republika Hrvatska solidarno i neograničeno.
4.2. FINA
FINA je pravna osoba čije su ustrojstvo i način rada uređeni Zakonom o financijskoj agenciji8 i propisima donesenim na temelju njega. Osnivač FINA-e je Republika Hrvatska.
Nad FINA-om se, kako smo prethodno naglasili ne može provesti predstečajni postupak jer se radi o instituciji za platni promet (čl. 3. t. 6. SZ-a), ali se, što je vrlo zanimljivo, može provesti stečajni postupak, i to po posebnom propisu. U tom je smislu vrlo interesantna odredba članka 19. Zakona o FINA-i koja glasi: “Ako Vlada Republike Hrvatske u roku od 90 dana ne pokrije gubitke, ili ne donese odluku na koji će način pokriti gubitke, mora se otvoriti stečaj.“
Smatramo da je otvaranje stečajnog postupka nad FINA-om tek mogućnost propisana Zakonom o FINA-i, jer je u praksi vrlo teško zamisliti da Vlada Republike Hrvatske neće iz državnog proračuna pokriti FINA-ine gubitke i uspostaviti njeno redovno i uredno poslovanje.
Dakle, FINA je apsolutno izuzeta iz provedbe predstečajnog postupka sukladno članku 5. stavku 6. SZ-a, ali je relativno izuzeta iz provedbe stečajnog postupka prema čl. 19. Zakona o FINA-i.
4.3. HBOR
Osnivač Hrvatske kreditne banke za obnovu je Republika Hrvatska9, a u prosincu 1995. Banka mijenja naziv u Hrvatsku banku za obnovu i razvitak (HBOR). Prema članku 4. važećeg Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak10, nad HBOR-om se ne može provesti stečaj niti likvidacija, a može prestati s radom samo na temelju posebnog zakona.
Što se tiče odgovornosti za obveze, sukladno članku 8. Zakona o HBOR-u, HBOR odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom. Vrlo je važno naglasiti i to da Republika Hrvatska jamči za obveze HBOR-a bezuvjetno, neopozivo i na prvi poziv, te bez izdavanja posebne jamstvene isprave. Odgovornost Republike Hrvatske kao jamca za obveze HBOR-a je solidarna i neograničena.
S obzirom na to da je HBOR prvenstveno razvojna i izvozna banka Republike Hrvatske, ali koja ne posluje s ciljem ostvarivanja dobiti, nalazi se u krugu pravnih osoba iz sektora financijske industrije nad kojima se predstečajni postupak ne može provesti.
Zaključno, HBOR je apsolutno izuzet iz provedbe stečajnog postupka na temelju posebnog propisa - Zakona o HBOR-u, a apsolutno je izuzet iz provedbe predstečajnog postupka kao posebna financijska institucija sukladno članku 3. stavku 6. SZ-a.
4.4. JADROLINIJA
Javno poduzeće Jadrolinija p.o. Rijeka osnovano je na temelju Zakona o osnivanju Javnog poduzeća "Jadrolinija" p.o. Rijeka11. Danom stupanja na snagu Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu12 prestaju važiti članci 3.-6. te članak 19. Zakona o JADROLINIJI. Na JADROLINIJU se, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano, primjenjuju propisi koji vrijede za društva s ograničenom odgovornošću.
Jedini osnivač/član JADROLINIJE je Republika Hrvatska.
Bitna obilježja društva s ograničenom odgovornošću su: - pravna osoba, - društvo kapitala, - članovi društva ne odgovaraju za obveze društva.
U Zakonu o JADROLINIJI nije propisano da se nad JADROLINIJOM ne može provesti stečajni niti predstečajni postupak, pa se na istu primjenjuju odredbe općeg SZ-a.
5. Zaključak
U ovom je članku fokus istraživanja bio na analizi Stečajnog zakona i četiri posebna zakona na temelju kojih su osnovane četiri velike pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, a vezano za apsolutna i relativna izuzeća od provedbe predstečajnog/stečajnog postupka.
U članku 3. stavku 2. SZ-a, određen je krug pravnih osoba nad kojima se ne može provesti predstečajni i stečajni postupak, što znači da su te pravne osobe apsolutno izuzete od provedbe predstečajnog i stečajnog postupka. Nad pravnim osobama čija je glavna djelatnost proizvodnja oružja i vojne opreme odnosno pružanja usluga Oružanim snagama Republike Hrvatske za potrebe obrane i sigurnosti predstečajni i stečajni postupak ne mogu se otvoriti bez prethodne suglasnosti ministra nadležnog za poslove obrane (čl. 3. st. 3. i 4. SZ-a), pa su te pravne osobe relativno izuzete iz provedbe predstečajnog/stečajnog postupka. I konačno, prema čl. 3. st. 6. SZ-a, određen je krug pravnih osoba iz financijske industrije nad kojima se ne može provesti predstečajni postupak, pa su te pravne osobe apsolutno izuzete od provedbe predstečajnog postupka.
Pravne osobe FINA i HBOR su apsolutno izuzete od provođenja predstečajnog postupka na temelju Stečajnog zakona. FINA je na temelju Zakona o FINA-i relativno izuzeta od provedbe stečajnog postupka, dok je HBOR na temelju Zakona o HBOR-u apsolutno izuzet od provedbe stečajnog postupka. CERP je na temelju Zakona o CERP-u apsolutno izuzet iz provedbe predstečajnog i stečajnog postupka. U Zakonu o JADROLINIJI ništa ne piše o predstečajnom ili stečajnom postupku, pa se za JADROLINIJU podredno primjenjuju propisi koji vrijede za društva s ograničenom odgovornošću.
Zaključno, između odredbi općeg Stečajnog zakona koje se tiču isključenja provedbe predstečajnog i stečajnog postupka nad određenim pravnim osobama s jedne te odredbi posebnih zakona temeljem kojih su osnovane pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (CERP, FINA, HBOR) s druge strane, ne postoji kolizija (sukob) jer posebni zakoni slijede logiku članka 3. stavka 5. Stečajnog zakona po kojoj osnivači odnosno članovi (konkretno Republika Hrvatska) solidarno odgovaraju vjerovnicima za obveze pravne osobe za koje je zakonom isključena mogućnost provedbe predstečajnog i stečajnog postupka. JADROLINIJA nije obuhvaćena apsolutnim odnosno relativnim izuzećima nad provedbom predstečajnog odnosno stečajnog postupka, pa se, u slučaju postojanja predstečajnog razloga ili stečajnih razloga oni mogu otvoriti u skladu s odredbama Stečajnog zakona.
dr. sc. Ante Vuković, znanstveni suradnik u polju prava
^ 1 “Narodne novine“, br. 71/15., 104/17., 36/22, 27/24. – dalje: SZ ili Stečajni zakon.
^ 2 “Narodne novine“, br. 100/15., 67/18., 36/22.
^ 3 “Narodne novine“, br. 147/21., 78/23. – dalje: Odluka.
^ 4 “Narodne novine“, br. 102/25.- dalje: Zakon.
^ 5 HRT je po pravnom obliku javna ustanova kojoj je osnivač Republika Hrvatska. Osnivački akt je Odluka Vlade Republike Hrvatske o podjeli Javne ustanove Hrvatska radiotelevizija na Javnu ustanovu Hrvatska radiotelevizija i trgovačko društvo Odašiljači i veze, d.o.o. od 4. travnja 2000. godine. Hrvatske vode su po pravnom obliku ustanova, a osnivač je Republika Hrvatska, dok je osnivački akt Zakon o vodama, Narodne novine, br.107/95 od 27. prosinca 1995. Prema čl.72. Zakona o ustanovama („Narodne novine“, br. 76/93., 29/97., 47/99., 35/08., 127/19.), nad ustanovom se može provesti stečaj u skladu s propisima o stečaju, dok je člankom 73. istog Zakona propisano da se ostatak stečajne mase predaje osnivaču. Važan je i čl. 59. st. 2. Zakona o ustanovama, po kojem osnivač ustanove solidarno i neograničeno odgovara za njene obveze.
^ 6 „Narodne novine“, br. 94/13., 18/16. i 89/17. – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske.
^ 7 „Narodne novine“, br. 102/25. – dalje: Zakon o CERP-u.
^ 8 „Narodne novine“, br. 117/01., 60/04., 42/05.- dalje: Zakon o FINA-i.
^ 9 „Narodne novine“, br. 33/92.
^ 10 „Narodne novine“, br. 138/06, 25/13. – dalje: Zakon o HBOR-u.
^ 11 „Narodne novine“, br. 27/91.- dalje: Zakon o JADROLINIJI.
^ 12 „Narodne novine“, br. 33/06.
