U stečajnim postupcima često se prijavljuju tražbine kreditora, među kojima su najčešće banke. U ovom članku razmatra se pravni položaj jamca i jamca platca u slučaju kada je nad glavnim dužnikom otvoren stečajni postupak. Zakon o obveznim odnosima razlikuje pravni položaj jamca od pravnog položaja jamca platca. Jamac platac odgovara vjerovniku za cjelokupnu obvezu glavnog dužnika, dok se odgovornost jamca može ograničiti na dio dužnikove obveze. U praksi se prilikom sklapanja ugovora o kreditu jamac najčešće obvezuje kao jamac platac.
Rješenjem o otvaranju stečajnog postupka pozivaju se vjerovnici na prijavu svojih tražbina. U slučaju da je društvo nad kojim je otvoren stečajni postupak imalo kreditnu obvezu, kreditori – najčešće banke – prijavljuju svoje tražbine u stečajni postupak. Sukladno članku 114. Zakona o obveznim odnosima, u slučaju stečaja dužnika vjerovnik je dužan prijaviti svoju tražbinu u stečajni postupak te o tome obavijestiti jamca. Ugovorom o kreditu redovito je ugovoren i otplatni plan prema kojem je dužnik dužan ispunjavati svoje obveze prema kreditoru, a koji predstavlja sastavni dio ugovora o kreditu. Prema članku 140. Stečajnog zakona, otvaranjem stečajnog postupka dospijevaju i nedospjele tražbine. Iz navedenog proizlazi da, ako kreditor nije otkazao kreditni ugovor prije otvaranja stečajnog postupka, obveza po kreditu najkasnije dospijeva danom otvaranja stečajnog postupka.
Rješenjem o utvrđenim i osporenim tražbinama utvrđuje se visina obveze stečajnog dužnika prema njegovim vjerovnicima. Visina utvrđene tražbine glavnog dužnika prema kreditoru bitna je i za jamce odnosno jamce platce, jer se tim rješenjem ujedno utvrđuje i visina njihove obveze.
Prilikom otvaranja stečajnog postupka nad glavnim dužnikom potrebno je razlikovati dvije situacije, ovisno o tome je li jamac ili jamac platac podmirio dio obveze glavnog dužnika prije otvaranja stečajnog postupka ili tijekom njegova trajanja.
Ako je jamac ili jamac platac prije otvaranja stečajnog postupka djelomično ispunio dužnikovu obvezu, dužan je prijaviti svoju tražbinu u stečajni postupak. Sukladno članku 120. Zakona o obveznim odnosima, ispunjenjem dijela obveze glavnog dužnika jamac ili jamac platac stječe pravo zahtijevati od glavnog dužnika naknadu za ono što je isplatio vjerovniku. U toj situaciji jamac ima imovinskopravnu tražbinu prema stečajnom dužniku. Prema članku 137. Stečajnog zakona, stečajni vjerovnici su osobni vjerovnici dužnika koji u vrijeme otvaranja stečajnog postupka imaju imovinskopravnu tražbinu prema dužniku. Ako jamac koji je prije otvaranja stečajnog postupka platio dio dužnikove obveze ne prijavi svoju tražbinu u stečajni postupak, ne može ostvariti regresni zahtjev u stečaju. Ako jamac ili jamac platac pravodobno prijavi svoju tražbinu, ona može biti utvrđena u iznosu koji je isplatio umjesto glavnog dužnika, i to u istom isplatnom redu kao i tražbina kreditnog vjerovnika.
Ako jamac ili jamac platac nije podmirio dužnikovu obvezu prije otvaranja stečajnog postupka, tada ne prijavljuje svoju tražbinu u stečajni postupak. Ako se takva prijava tražbine ipak podnese, stečajni upravitelj je ne bi trebao ispitivati, već bi sudu trebao predložiti da se prijava tražbine odbaci. U toj situaciji jamac nema imovinskopravnu tražbinu prema dužniku, jer nije ispunio obvezu umjesto njega.
Međutim, kreditni vjerovnik prema rješenju o utvrđenim i osporenim tražbinama ima pravo zahtijevati isplatu bilo od glavnog dužnika, od jamca odnosno jamca platca. Ako jamac ili jamac platac nakon utvrđivanja tražbina u stečajnom postupku podmiri dio ili cjelokupnu obvezu prema stečajnom vjerovniku, dolazi do zakonske subrogacije sukladno članku 91. Zakona o obveznim odnosima. Slijedom navedenog, jamac ili jamac platac ispunjenjem obveze stečajnog dužnika nakon otvaranja stečajnog postupka, u cijelosti ili djelomično, stupa u procesni položaj stečajnog vjerovnika čiju je tražbinu ispunio, u istom isplatnom redu i razmjerno visini izvršenog ispunjenja.
Daniel Deković dipl. iur.
