U Republici Hrvatskoj minimalna plaća uređena je Zakonom o minimalnoj plaći (NN, br. 118/18., 120/21., 152/24., u nastavku teksta: Zakon), a kojim se propisuje način utvrđivanja iznosa minimalne plaće i rokovi njezina utvrđivanja, način određivanja minimalne plaće radnika i utvrđivanja minimalnih povećanja plaće po pojedinim zakonskim osnovama te provedba nadzora nad primjenom Zakona.
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 24. listopada 2025. godine donijela Uredbu o visini minimalne plaće za 2026. godinu,1 a koja je objavljena u „Narodnim novinama“ i stupila je na snagu 1. siječnja 2026. godine.
Stoga će u nastavku teksta na sažeti način biti riječi o pravu na minimalnu plaću i načinu određivanja i visini minimalne plaće za 2026. godinu.
Pravo na minimalnu plaću
Pravo na minimalnu plaću imaju svi radnici koji su zaposleni u Republici Hrvatskoj, neovisno o sjedištu ili registraciji poslodavca (pravne i fizičke osobe, tijela državne uprave, neprofitne organizacije…).
Prema članku 3. Zakona minimalna plaća definirana je kao najniži mjesečni iznos brutoplaće koja se radniku isplaćuje za rad u punom radnom vremenu. Iznimno, minimalnom plaćom smatra se najmanji iznos mjesečne brutoplaće prema složenosti poslova za puno radno vrijeme ugovoren kolektivnim ugovorom čija je primjena proširena sukladno općem propisu o radu, primjerice za graditeljstvo, ugostiteljstvo ili trgovinu.
Minimalna plaća radnika koji radi u nepunom radnom vremenu utvrđuje se i isplaćuje razmjerno ugovorenom radnom vremenu.
Treba istaknuti da se u iznos minimalne plaće ne ubrajaju povećanja plaće s osnove prekovremenog rada, otežanih uvjeta rada, noćnog rada i rada nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Pod otežanim uvjetima rada smatraju se oni uvjeti koji su određeni zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili drugim propisom koji poslodavca obvezuje.
Način utvrđivanja minimalne plaće
Visina minimalne plaće utvrđuje se jednom godišnje, najkasnije do 31. listopada tekuće godine za sljedeću kalendarsku godinu. Naime, visinu minimalne plaće za svaku kalendarsku godinu uredbom utvrđuje Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra nadležnog za rad, a koji taj prijedlog daje nakon konzultacija sa socijalnim partnerima, odnosno poslodavcima i sindikatima. Minimalna plaća se ne može utvrditi u iznosu manjem od iznosa koji je bio utvrđen za prethodnu godinu.
Tako je donesena već spomenuta Uredba prema kojoj se visina minimalne plaće za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2026. godine utvrđuje u bruto iznosu od 1.050,00 eura, a što predstavlja povećanje u odnosu na još tekuću 2025. godinu (970,00 eura) za 80 eura, odnosno 8,25%. Povećanje visine minimalne plaće direktno će utjecati i na povećanje studentske satnice u 2026. godini i to sa 6,06 eura na 6,56 eura.
Nova svota minimalne plaće primjenjuje se na plaću zarađenu u mjesecu siječnju 2026. godine, a koja se uobičajeno isplaćuje u veljači 2026. godine.
Evidentno je da se svake godine povećava visina minimalne plaće, s tim da je intencija zakonodavca da minimalna plaća u Republici Hrvatskoj do 2028. godine iznosi najmanje 1.250,00 eura.
Puno prijepora je kod poslodavaca izazvalo povećanje visine minimalne plaće u 2026. godini, i to posebice u radno intenzivnim industrijama kao što su tekstilna i kožna industrija, metalna industrija, drvna i papirna industrija. Naime, poslodavci smatraju da će se novo povećanje minimalne plaće negativno odraziti na njihovo poslovanje ugrožavajući čak i radna mjesta, utjecati na smanjenje konkurentnosti itd. Međutim, tu tezu zakonodavac nije prihvatio kao opravdanu, te je donio odluku o povećanju minimalne plaće za 2026. godinu.
S druge strane, daljnje povećanje minimalne plaće pozitivno će se odraziti na materijalan položaj radnika, a što je značajno u trenutnim ekonomskim okolnostima s visokom stopom inflacije. To će imati i direktan utjecaj na povećanje potrošnje, a što bi trebalo pridonijeti daljnjem razvoju gospodarstva.
Značajno je spomenuti da će Hrvatski zavod za zapošljavanje nastaviti provoditi kompenzacijske mjere, čija je svrha nadoknaditi poslodavcima koji isplaćuju minimalnu plaću razliku u plaći između sadašnje minimalne plaće (970,00 eura) i nove minimalne plaće (1.050,00 eura), kako bi lakše podnijeli teret troškova rada. Dakle, razliku od 80 eura država će sufinancirati poslodavcima uz ispunjavanje određenih uvjeta. Kompenzacijske mjere provoditi će se za prva tri mjeseca 2026. godine, odnosno od siječnja do ožujka 2026. godine, a više informacija o uvjetima za korištenje mjera biti će dostupno na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Zanimljiv je podatak da poslodavci u 2025. godini nisu koristili kompenzacijske mjere u onolikom opsegu kako se očekivalo, odnosno mjere je koristio manji broj poslodavaca. To se može tumačiti na način da se poslodavci ipak mogu nositi s kontinuiranim porastom minimalne plaće.
Novčane kazne
U praksi su i dalje prisutne situacije kada poslodavci ne isplaćuju niti minimalne plaće. Za takva negativna postupanja propisane su visoke novčane kazne. Tako će se poslodavac pravna osoba kaznit novčanom kaznom u iznosu od7960,00 do 13.270,00 eura ako ne isplati minimalnu plaću na način propisan Zakonom, ako minimalnu plaću ne ugovori ili ne utvrdi u bruto iznosu, ako ne isplati minimalnu plaću u visini utvrđenoj uredbom Vlade Republike Hrvatske, ako s radnikom sklopi sporazum o odricanju od prava na isplatu minimalne plaće.
Za navedeni prekršaj, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 920,00 do 1320,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi poslodavca te fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kada je prekršaj počinila u vezi s obavljanjem svog obrta ili samostalne djelatnosti. Također, za navedeni prekršaj, poslodavac fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 920,00 do 1320,00 eura.
Zaključno
Svrha minimalne plaće je da bude socijalni instrument održavanja egzistencijalnog minimuma radnika. Iako se svake godine povećava visina minimalne plaće „za pravo“ rasterećenje poslodavaca neophodno je smanjenje davanja na plaću koja idu državi, odnosno uplaćuju se u državni proračun. Tako bi se smanjili visoki troškovi rada, a ujedno bi i porasle plaće radnika na onu razinu koja će im omogućiti primjeren životni standard. Ne može se očekivati da će se „umjetnim“ povećanjem minimalne plaće stvoriti preduvjeti za gospodarski razvoj, povećanje produktivnosti, otvaranje novih radnih mjesta. Za to prije svega treba imati dobre ekonomske temelje, a tek onda sve ostalo.
Bernard Iljazović
