Vodeći se citatom Kamila Idrisa: „Pravo intelektualnog vlasništva je ključ i glavno sredstvo u naporima da se svima adresira temeljni izazov razvitka, što na kraju dvadesetog stoljeća ostaje kao najuniverzalnija i najvažnija odgovornost pred čovječanstvom“1, ovaj rad analizira pravna pitanja u vezi primjenjivosti postojećih pravila za zaštitu žiga na virtualne proizvode i usluge, koja su se pojavila ulaskom na tržište nezamjenjivih tokena2, virtualnih dobara i/ili usluga.
Definicija i funkcija žiga
Žig se, po svojoj definiciji, može sastojati od bilo kakvih znakova, osobito riječi, uključujući osobna imena, ili od crteža, slova, brojki, boja, oblika proizvoda ili pakiranja proizvoda, ili zvukova, pod uvjetom da su takvi znakovi prikladni za razlikovanje proizvoda ili usluga jednog poduzeća od proizvoda ili usluga drugih poduzeća i prikazivanje u registru žigova Europske unije, na način koji omogućuje nadležnim tijelima i javnosti da odrede točan i jasan predmet zaštite koja je pružena njihovu nositelju.3 Žig, kao subjektivno pravo intelektualnog vlasništva, iz definicije i propisanih pravnih učinaka, crpi dvije temeljne funkcije - funkciju označavanja podrijetla proizvoda te funkciju jamstva kvalitete proizvoda,4 slijedom čega generira nositeljima prava ekonomsku korist i na određen način ostvaruje svoju gospodarsku bit.
Označavanje virtualnih proizvoda i/ili usluga prema Nicanskoj klasifikaciji
Razvoj tržišta virtualnih dobara i usluga5 aktualizirala je raspravu oko pravilnog označavanja proizvoda i/ili usluga prema Nicanskoj klasifikaciji, teritorijalnosti žiga, povredama prava na žig te potaknula ključne dionike na tumačenje primjenjive regulative i Nicanske klasifikacije. Prilikom prijave za registraciju žiga, podnositelj prijave obvezan je jasno označiti proizvode i/ili usluge u odnosu na koje se traži zaštita.6 Podnositelj prijave za registraciju žiga trebao bi biti upoznat s gospodarskom biti i svrhom proizvoda i usluga koje namjerava zaštiti u registracijskom postupku kako bi izbjegao proturječnosti u prijavi te rizik od neupotrebe žiga. Zahtjev jasnoće i preciznosti, koji je sadržan u točki 28. preambule Uredbe o žigu Europske unije, odnosi se i na virtualne proizvode i/ili usluge. Pravilnim označavanjem, u kontekstu europske sudske prakse i smjernica EUIPO-a, u pravilu smatra se određivanje proizvoda i usluga unutar razreda 9 Međunarodne klasifikacije proizvoda i usluga za registraciju žigova (dalje u tekstu: „Nicanska klasifikacija“). Sukladno smjernicama EUIPO-a, virtualna roba koja oponaša temeljna obilježja ili funkcije stvarnih inačica u biti predstavlja digitalni sadržaj te iz tog razloga ne može biti razvrstana u razred Nicanske klasifikacije koji bi odgovarao stvarnoj (fizičkoj inačici) proizvoda. Za bolje razumijevanje problematike, EUIPO kategorizira virtualna dobra čiji je cilj prikazati dobra iz stvarnog svijeta (npr. virtualni automobil), čija je svrha prikazati i simulirati funkcije dobara iz stvarnog svijeta ili virtualna dobra koja se ne mogu identificirati sa dobrima u stvarnom svijetu.7
Upravo iz tog razloga, EUIPO izražava stav „pojam virtualna dobra sam po sebi nije dovoljno jasan ni precizan te neće biti prihvaćen u svrhe klasifikacije ako nisu navedena dobra ili vrsta dobara“.8 U odnosu na virtualne usluge, pravilan odabir razreda Nicanske klasifikacije također ovisi o svrsi same usluge te se u određenom dijelu razlikuje od označavanja virtualnih dobara. Polazeći od činjenice da se određene usluge mogu pružati u virtualnom okruženju, pravilan odabir razreda Nicanske klasifikacije ovisit će o naravi usluge čija se zaštita traži. S druge strane, usluge čiji je cilj simulacija usluga iz stvarnog svijeta ili jedinstvene virtualne usluge, bit će svrstane u razred 41 (za potrebe zabave ili igre). Osim toga, posebni položaj u pravnoj praksi zauzima i NFT, čija svrha, u kontekstu žigovnog prava može biti dvojaka: digitalna imovina potvrđena NFT-om ili fizička imovina potvrđena NFT-om. U potonjem slučaju, razred Nicanske klasifikacije ovisit će o identifikaciji fizičke stvari (npr. ručni sat) koja je potvrđena tokenom.
Osvrt na razloge odbijanja prijave registracije žiga
Prilikom ispitivanja prijave na žig, nadležni ured pristupit će materijalnopravnom ispitivanju te procijeniti postoje li u odnosu na prijavljeni znak apsolutni razlozi za odbijanje registracije žiga. Europska sudska praksa zauzela je stav oko kriterija razlikovnosti koji mora biti zadovoljen da bi se priznala zaštita prava na žig za proizvode u virtualnom okruženju.9 Odlukom od 8. 2. 2022.g., EUIPO je djelomično odbio prijavu za registraciju figurativnog žiga Burberry (karirani Burberry uzorak) podnesenu za razrede Nicanske klasifikacije 25,41,9. EUIPO je zauzeo stav da Burberry uzorak, neovisno o tome što je prijavljen kao figurativni znak za proizvode i usluge u virtualnom okruženju, nema razlikovni karakter i djelomično odbio registraciju žiga za razred 35 i 41. EUIPO je naglasio da „percepcije koje roba iz stvarnog svijeta stvara kod potrošača mogu ocijeniti i primijeniti i na njihove virtualne ekvivalente, jer je ključna karakteristika virtualnih proizvoda upravo reproduciranje glavnih obilježja fizičkih“ te dao smjernice za buduće ispitivanje žigova.10
Stoga percepcija potrošača procjenjuje se ne samo u odnosu na proizvode i/ili usluge iz virtualnog okruženja, metaverzuma, već i u odnosu na stvarne proizvode. Polazeći od izraženih načela EUIPO-a, jasno je da su se postojeća pravna pravila prilagodila novim oblicima tržišta. Pored toga može se zaključiti da će se povrede prava na žig ocjenjivati na sličan način, odnosno da će povrede biti moguće komercijalnim iskorištavanjem virtualnog proizvoda.11
Željka Krolo Ivanov, odvjetnica
^ 1 Zlatović Dragan, Žigovno pravo - Zagreb : Vizura, 2008
^ 2 Po svojoj definiciji, NFT token je jedinstveni, nezamjenjivi kriptografski token podataka koji se pohranjuje na blockchain tehnologiji.
^ 3 Izvor: Članak 4. Uredbe (EU) 2017/1001 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o žigu Europske unije
^ 4 „Sud je već utvrdio da je isključivo pravo iz članka 5. stavka 1. točke (a) Direktive 89/104 dodijeljeno kako bi se nositelju žiga omogućilo zaštititi njegove posebne interese kao nositelja, to jest kako bi se osiguralo da žig može ispunjavati svoje funkcije, te da se stoga izvršavanje tog prava mora ograničiti na slučajeve u kojima uporaba znaka od strane treće osobe utječe ili bi mogla utjecati na funkcije žiga (presuda u predmetu C-206/01 Arsenal Football Club [2002] ECR I-10273, stavak 51.; predmet C-245/02 Anheuser-Busch [2004] ECR I-10989, stavak 59.; i predmet C-48/05 Adam Opel [2007] ECR I-1017, stavak 21.). Te funkcije uključuju ne samo bitnu funkciju žiga — jamčenje potrošačima podrijetla robe ili usluga — nego i njegove druge funkcije, osobito onu jamčenja kvalitete dotične robe ili usluga te funkcije komunikacije, ulaganja ili oglašavanja. Zaštita koju pruža članak 5. stavak 1. točka (a) Direktive 89/104 stoga je šira od one predviđene člankom 5. stavkom 1. točkom (b), čija primjena zahtijeva postojanje vjerojatnosti zabune i, sukladno tome, mogućnost da bude pogođena bitna funkcija žiga (vidjeti, u tom smislu, Davidoff, stavak 28., i O2 Holdings i O2 (UK), stavak 57.). Na temelju desete uvodne izjave u preambuli Direktive 89/104, zaštita koju pruža registrirani žig apsolutna je u slučaju istovjetnosti između žiga i znaka, kao i između roba ili usluga, dok u slučaju sličnosti između žiga i znaka te između roba ili usluga, vjerojatnost zabune predstavlja posebni uvjet za takvu zaštitu.“ Izvor: presuda Suda (prvo vijeće) od 18. lipnja 2009. – L'Oréal SA, Lancôme parfums et beauté & Cie SNC, Laboratoire Garnier & Cie protiv Bellure NV, Malaika Investments Ltd, koja posluje pod nazivom "Honey Pot Cosmetic & Perfumery Sales", Starion International Ltd (predmet C-487/07) 1 )
^ 5 Gucci Garden primjer je virtualnog okruženja u kojem je modna kuća Gucci na platformi Roblox prikazala svoju digitalnu robu. Izvor: Limongelli, Rocco & Sposini, Ludovica. (2025). The (virtual) battle for intellectual property rights in the metaverse: The case of copyright, trademarks and the NFT technology. Metaverse. 6. 3056. 10.54517/m3056.
^ 6 „Zaštita žiga EU-a dodjeljuje se za određene proizvode ili usluge čija narav i broj određuju opseg zaštite koja se pruža nositelju žiga. Stoga je ključno utvrditi pravila za označivanje i klasifikaciju proizvoda i usluga u ovoj Uredbi te osigurati pravnu sigurnost i dobro upravljanje zahtijevajući da podnositelj prijave dovoljno jasno i precizno naznači proizvode i usluge za koje se traži zaštita žiga kako bi se nadležnim tijelima i gospodarskim subjektima omogućilo da na temelju same prijave odrede opseg zaštite za koju je podnesena prijava.“ Izvor: Uredba (EU) 2017/1001 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o žigu Europske unije
^ 7 Izvor: https://guidelines.euipo.europa.eu/
^ 8 Vidi 7.
^ 9 Neće se registrirati sljedeće:(b) žigovi koji nemaju nikakav razlikovni karakter; Izvor: Članak 7. Uredbe (EU) 2017/1001 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o žigu Europske unije
^ 10 Izvor: https://intellectual-property-helpdesk.ec.europa.eu/news-events/news/burberry-frida-kahlo-2023-03-14_en
^ 11 Primjerice, utvrđeno je da MetaBirkins, virtualne torbe u metaverzumu povrjeđuju žig BIRKIN. Izvor: https://www.theguardian.com/fashion/2023/feb/08/hermes-metabirkins-trademark-court-case-mason-rothschild?utm_source=chatgpt.com
