Prije pokretanja upravnog spora vezanog uz (ne)postupanje javnopravnog tijela, potrebno je iskoristiti redovit pravni lijek, tj. prigovor propisan Zakonom o općem upravnom postupku.
Upravni sudovi sve češće primaju tužbe kojima tužitelji – poslodavci predlažu brisanje tužitelja s Popisa poslodavaca kod kojih je tijekom inspekcijskog nazora zapisnikom utvrđeno postojanje neprijavljenog rada. Uvrštavanju poslodavca na Popis ne prethodi donošenje rješenja (upravnog akta), pa se tim tužbama sudska zaštita uglavnom traži po osnovi postupanja javnopravnog tijela.
Međutim, da bi po toj osnovi tužba upravnom sudu bila dopuštena, potrebno je najprije iscrpiti redovit pravni lijek, izjavljivanjem prigovora čelniku tijela. Upravni spor potom može biti pokrenut radi ocjene zakonitosti rješenja donesenog po prigovoru ili nakon nastupa šutnje uprave u odnosu na donošenje rješenja po prigovoru.
Ako je tužba u kontekstu postupanja podnesena bez prethodnog izjavljivanja prigovora, tužba se odbacuje na temelju članka 46. stavka 1. točke 3. Zakona o upravnim sporovima. Prema toj odredbi, sud će rješenjem odbaciti tužbu, jer ne postoje pretpostavke za vođenje spora, ako utvrdi da protiv – između ostalog – postupanja nije iskorišten redovit pravni lijek. U materiji uređenoj Zakonom o općem upravnom postupku koja se ne odnosi na upravni postupak, redovit pravni lijek je prigovor (članak 3. stavci 2. i 3., vezano uz članak 12. stavak 3. Zakona o općem upravnom postupku).
Kada na odgovor dobije tužbu u predmetu u kojem tužitelj nije iskoristio redovit pravni lijek (ovdje: prigovor), tuženik može predložiti odbacivanje tužbe. Na razloge za odbacivanje tužbe sud pazi i po službenoj dužnosti.
U spomenutim tužbama nerijetko se predlaže i izdavanje privremene mjere. No privremena mjera ne može biti izdana, kao što ni odgodni učinak tužbe ne može biti određen, u sporovima u kojima tužbu treba odbaciti. Također, predmet u kojem tužbu treba odbaciti ne može biti spojen na predmet kasnije pokrenutog spora u istoj stvari (nakon što tužitelj iskoristi redovit pravni lijek).
Povlačenje tužbe kada prethodno nije iskorišten redovit pravni lijek nije zapreka za pokretanje novog upravnog spora u konkretnoj stvari, kada za to budu ispunjene prethodno navedene postupovne pretpostavke. Pri povlačenju tužbe ne nastaje pristojbena obveza.
Tuženik, pak, na umu treba imati da su rokovi za donošenje rješenja po prigovoru u odnosu na većinu vrsta prigovora bitno kraći od rokova za odlučivanje o zahtjevu stranke odnosno o žalbi stranke u upravnom postupku. To naročito vrijedi kada se prigovor podnosi tijelu u odnosu na koje ne postoji drugostupanjsko tijelo, nego se o prigovoru odlučuje u jednostupanjskom postupku.
Dosad izneseno u ovome članku na odgovarajući je način primjenjivo i u ostalim slučajevima kada se upravni spor želi pokrenuti zbog (ne)postupanja javnopravnog tijela do kojeg jest ili nije došlo izvan upravnog postupka.
Ovaj tekst ni na koji način ne prejudicira, niti može prejudicirati kako će upravni sudovi odlučivati o tužbama podnesenima zbog uvrštavanja poslodavca na Popis u slučajevima u kojima je prethodno iskorišten redovit pravni lijek.
dr. sc. Alen Rajko
