U ovom se članku analiziraju rokovi za prijavu tražbina u predstečajnom i stečajnom postupku iz Stečajnog zakona te se daje odgovor na pitanje jesu li u njemu rokovi instruktivni ili prekluzivni. Osim toga, zanimljivo je i kako prijavu tražbina stranih vjerovnika regulira europska Uredba o insolvencijskim postupcima br. 2015/848.
1. Uvod
U pravu su rokovi vrlo važni. To je vrijeme dogovoreno, ugovoreno, zakonski ili odlukom nekog tijela ili osobe određeno za izvršenje neke radnje ili ponašanje, odnosno njihova nepoduzimanja. U stečajnom postupku, koji je hitan i vrlo složen sudski postupak postoji nekoliko vrsta rokova. Zakonski su rokovi oni čije je trajanje određeno zakonom i u pravilu se ne mogu produžiti. Sudski su rokovi oni čije trajanje, na temelju zakonske ovlasti određuje sud u konkretnom slučaju i koji se njegovom odlukom mogu produljiti. Prekluzivni su oni rokovi čije propuštanje dovodi do gubitka prava na poduzimanje postupovne radnje. Instruktivni su rokovi predviđeni samo radi poticanja na poštivanje postupovne discipline, odnosno ubrzanja postupka, pa se postupovna radnja može obaviti i nakon njihova isteka.
Stečajni postupak posebna je vrsta izvanparničnog postupka s osobitostima koje ga razlikuju od parničnog postupka, ali i od izvanparničnog postupka. Stečaj je generalna ovrha, otvoren radi skupnog i istodobnog namirenja svih vjerovnika iz dužnikove cjelokupne imovine. Među skupinom vjerovnika koji se mogu namiriti isključivo kroz stečajni postupak su stečajni vjerovnici na temelju prijavljene tražbine stečajnom upravitelju.
O rokovima za prijavu tražbina u insolvencijskim postupcima više u nastavku članka.
2. Rokovi za prijavu tražbina u hrvatskim povijesnopravnim izvorima
Zanimljivo je kako su rokove za prijavu tražbina regulirali propisi koji su se primjenjivali na području današnje Republike Hrvatske prije 100-tinjak godina. Radi se o Stečajnom zakonu i Zakonu o prinudnom poravnanju van stečaja koji su Zakonom o uvođenju u život stečajnog zakona i zakona o prinudnom poravnanju van stečaja, „zadobili obveznu snagu“ 1. svibnja 1930.
Prema § 79. Stečajnog zakona, proglasom (ediktom) stečajni sud poziva stečajne vjerovnike da svoje tražbine prijave u određenom roku. Posljedica, ako se propusti rok za prijavu tražbine nije bilo ako je stečajni vjerovnik prijavu dostavio prije općeg ročišta za ispitivanje tražbina i ako se ona na tom ročištu mogla ispitati. U slučaju kada se propusti rok za prijavu tražbina za opće ispitno ročište, ona će se ispitati na posebnom ispitnom ročištu o trošku vjerovnika. Takvi vjerovnici neće moći prigovoriti tražbinama ispitanim na ranijim ispitnim ročištima.
Stečajni zakon dopuštao je, pod određenim pretpostavkama i nagodbu između vjerovnika i dužnika unutar već pokrenutog stečajnog postupka (VIII. Odsjek, Prinudno poravnanje). Umjesto unovčenja cjelokupne dužnikove imovine i diobe tako unovčene stečajne mase, vjerovnici su mogli zaključiti nagodbu pred sudom na posebnom ročištu. Za dužnikov prijedlog za sklapanje nagodbe potrebna je nadpolovična većina prisutnih stečajnih vjerovnika i barem tročetvrtinska većina svih njihovih tražbina.
Zakon o prinudnom poravnanju van stečaja je propis koji je dužniku koji je postao nesposoban za plaćanje omogućavao prinudno poravnanje (nagodbu) prije i izvan stečajnog postupka. Tražbine protiv dužnika koji je predložio otvaranje postupka za poravnanje moraju se prijaviti sucu poravnanja pet dana prije ročišta za poravnanje. Svrha postupka poravnanja bila je pružiti priliku dužniku da insolventnost odnosno prezaduženost riješi bez uništavanja ekonomske egzistencije poduzeća u dogovoru s vjerovnicima.
Prava reforma hrvatskog stečajnog prava, nakon razdoblja vladavine prava socijalističke Jugoslavije, povedena je donošenjem Stečajnog zakona1 koji je stupio na snagu 1. siječnja 1997. Rješenjem o otvaranju stečajnog postupka vjerovnicima je određen rok za podnošenje prijava tražbina stečajnom upravitelju, s tim da rok ne može biti kraći od 15 dana niti dulji od mjesec dana. Postojalo je pravo i na naknadnu prijavu tražbine nakon isteka roka za prijavljivanje u kojem je slučaju trošak snosio vjerovnik koji je zakasnio s prijavljivanjem tražbine prema rješenju o otvaranju stečajnog postupka. Rok nije bio prekluzivan.
Prilično fleksibilna pravila o rokovima za prijavu tražbina potpuno je izmijenio u dijelu koji se odnosi na naknade prijave Zakon o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona2 iz 2000. Naknadne prijave mogu se svrstati u tri skupine: a) prijave podnesene nakon isteka roka od tri mjeseca računajući od dana održavanja ispitnog ročišta nepravodobne su, te ih rješenjem odbacuje stečajni sudac jer je rok od tri mjeseca prekluzivni rok; b) prijave podnesene nakon objavljivanja poziva za završno ročište nepravodobne su i stečajni sudac će ih odbaciti rješenjem; c) prijave podnesene nakon isteka roka za podnošenje prijava, a prije isteka roka od tri mjeseca računajući od dana održavanja ispitnog ročišta mogu, ali ne moraju biti ispitane na jednom ili više posebnih ročišta.
3. Rokovi za prijavu tražbina u važećem Stečajnom zakonu
Iz dosadašnjeg dijela ovog članka proizlaze sljedeći zaključci o učincima i domašajima instruktivnih rokova za prijavu tražbina: a) neodgovorno ponašanje stečajnih vjerovnika, b) odugovlačenje stečajnog postupka; c) povećanje troškova stečajnog postupka; d) niži stupanj namirenja vjerovnika, e) povećani opseg poslova svih tijela stečajnog postupka (stečajni sudac, stečajni upravitelj, skupština vjerovnika, te odbor vjerovnika), te f) negativna percepcija javnosti o funkcionalnosti pravosudnog sustava.
Zbog toga je u novom Stečajnom zakonu3 napravljen potpun zaokret u odnosu na rokove za prijavu tražbina u predstečajnom i stečajnom postupku.
Aktualnim SZ-om, među ostalim uređuju se: 1. pretpostavke za otvaranje predstečajnog postupka, predstečajni postupak, pravne posljedice njegova otvaranja i provedbe te 2. pretpostavke za otvaranje stečajnog postupka, stečajni postupak, pravne posljedice njegova otvaranja i provedbe.
Načela, koja vrijede za oba spomenuta insolvencijska postupka, nalaze se među osnovnim postupovnim odredbama SZ-a (Glava I. čl. 1.-20.).
Načela postupka su: (1) predstečajni i stečajni postupak pokreću se na prijedlog ovlaštene osobe (načela dispozicije), (2) predstečajni i stečajni postupci su hitni (načelo hitnosti), (3) sud po službenoj dužnosti utvrđuje sve činjenice koje su važne za predstečajni i stečajni postupak te radi toga može izvoditi sve potrebne dokaze (načelo inkvizitornosti), (6) prijedlozi, izjave i prigovori ne mogu se davati, odnosno podnositi ako se propusti rok, odnosno izostane s ročišta na kojem ih je trebalo dati ili podnijeti, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, te u predstečajnom i stečajnom postupku ne može se tražiti povrat u prijašnje stanje (načelo prekluzivnosti) (čl. 11. SZ-a).
3.1. Predstečajni postupak
Rješenje o otvaranju predstečajnog postupka osobito mora sadržavati (čl. 34. st.1. SZ-a):
- podatke za identifikaciju dužnika i povjerenika ako je imenovan, - poziv vjerovnicima da nadležnoj jedinici Financijske agencije u roku od 21 dana od dana dostave toga rješenja, prijave svoje tražbine i da u roku od 15 dana od dana dostave očitovanja o prijavljenim tražbinama dužnika i povjerenika ako je imenovan, ospore prijavljene tražbine koje smatraju nepostojećim, uz obveznu naznaku iznosa za koji se tražbina osporava i razloge osporavanja, - poziv dužniku i povjereniku ako je imenovan da nadležnoj jedinici Financijske agencije, u roku od 30 dana od dostave tablice prijavljenih tražbina, dostavi pisano očitovanje o svakoj prijavljenoj tražbini priznaje li je ili osporava, uz obveznu naznaku iznosa za koji se tražbina osporava i razloga osporavanja, - poziv dužnika da vjerovnicima i povjereniku ako je imenovan omogući uvid u isprave iz kojih proizlaze tražbine navedene u popisu imovine i obveza, - poziv dužnikovim dužnicima da svoje dospjele obveze bez odgode ispunjavaju dužniku, te – poziv na ročište radi ispitivanja tražbina4.
Sadržaj prijave u predstečajnom postupku je propisan, a priju tražbine podnesenu nakon isteka roka za prijavljivanje sud će odbaciti rješenjem (čl. 36. st. 6. SZ-a).
Rok za prijavljivanje tražbina, koji iznosi 21 dan (čl. 34. st. 1. al. 2. SZ-a) je prekluzivan (čl. 11. st. 6., čl. 36. st. 6. SZ-a)5. To znači da njegovo propuštanje dovodi do gubitka prava na poduzimanje postupovne radnje.
3.2. Stečajni postupak
Rješenje o otvaranju stečajnog postupka mora sadržavati (čl. 129. st. 1. SZ-a):
podatke za identifikaciju dužnika, podatke za identifikaciju stečajnog upravitelja, dan, sat i minutu otvaranja stečajnog postupka, poziv vjerovnicima da stečajnom upravitelju u roku od 60 dana od dana objave toga rješenja u skladu o prijavi tražbina prijave svoje tražbine, poziv razlučnim i izlučnim vjerovnicima da stečajnog upravitelja u roku od 60 dana obavijeste o svojim pravima u skladu s odredbama čl. 258. ovog Zakona, poziv dužnikovim dužnicima da svoje obveze bez odgode ispunjavaju stečajnom upravitelju za stečajnog dužnika, poziv za ispitno i izvještajno ročište.
Nadalje, rješenjem o otvaranju stečajnog postupka sud će odrediti da se otvaranje stečajnog postupka upiše u registre, javne knjige, upisnike i očevidnike.
Rješenje o otvaranju stečajnog postupka objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova istoga dana kad je doneseno.
Sadržaj prijave tražbina stečajnih vjerovnika precizno je uređen u čl. 257. SZ-a, dok je u njegovu st. 7. izrijekom propisano da će prijavu tražbine podnesenu nakon isteka roka za prijavljivanje sud odbaciti.
Rok za prijavljivanje tražbina, koji iznosi 60 dana (čl. 129. st. 1. SZ-a) je prekluzivan (čl. 11. st. 6., čl. 257. st. 7. SZ-a), pa njegovo propuštanje dovodi do gubitka prava na poduzimanje postupovne radnje.
4. Pravo na prijavu tražbina prema europskoj Uredbi o insolvencijskim postupcima br. 2015/848
Europska Uredba o insolvencijskim postupcima br. 2015/848 (dalje: Uredba) također je pozitivno pravo kao i SZ, pa je na jednak način treba primjenjivati6. Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima. Uredba ne obvezuje niti se primjenjuje u Danskoj, a kako Velika Britanija više nije članica Unije, Uredba se ne primjenjuje niti u toj državi.
Područje primjene Uredbe7 na području zakonodavstva Republike Hrvatske odnosi se na: a) stečajni postupak, b) predstečajni postupak, c) postupak stečaja potrošača, te d) postupak izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku.
Uredba definira, među ostalim, i pojam „strani vjerovnik“. To je vjerovnik koji ima stalno boravište, domicil ili statutarno sjedište u državi članici koja nije država u kojoj je pokrenut postupak, uključujući porezna tijela i tijela socijalne skrbi država članica.
U poglavlju IV. Uredbe (DAVANJE INFORMACIJA VJEROVNICIMA I PRIJAVA NJIHOVIH TRAŽBINA) važne su sljedeće odredbe: svaki strani vjerovnik može prijaviti tražbinu u slučaju nesolventnosti bilo kojim sredstvom komunikacije koje je prihvaćeno u pravu države članice u kojoj je pokrenut ili putem elektroničke komunikacije (čl. 53. st. 1.); čim se u državi članici pokrene postupak u slučaju nesolventnosti, nadležni sud te države ili upravitelj u slučaju nesolventnosti kojeg je imenovao taj sud odmah obavještavaju strane vjerovnike upotrebom standardnog obrasca koji nosi naslov „Obavijest o postupku u slučaju nesolventnosti“ (čl.54.); svaki strani vjerovnik može prijaviti svoju tražbinu upotrebom standardnog obrasca za prijavu tražbina koji nosi naslov „Prijava tražbine“ (čl. 55.).
U predstečajnom postupku nad dužnikom BRODOGRAĐEVNA INDUSTRIJA SPLIT, d.d., Zagreb, koji se provodi na Trgovačkom sudu u Zagrebu pod br. St-1035/2025 prijave su podnijeli i strani vjerovnici. Među stranim vjerovnicima je i vjerovnik GLAS TRUST CORPORATION LIMITED iz Velike Britanije koji je prijavio tražbinu u iznosu od 140.673.434,90 EUR, a koju je rješenjem sud odbacio kao nepravovremenu prijavu.
Naime, u predstečajnom postupku nad ovim dužnikom rješenje o otvaranju predstečajnog postupka doneseno je i objavljeno na e-Oglasna ploča suda 19. svibnja 2025. (javna objava rješenja), to je zadnji rok za prijavu tražbine istekao 17. lipnja 2025.
Gore navedeni vjerovnik prijavio je svoju tražbinu 10. rujna 2025. U svojoj se prijavi poziva kako nije uredno ili učinkovito obavješten o otvaranju stečajnog postupka suglasno čl. 54. Uredbe i čl. 177. SZ-a. Dužnik je sudu predložio odbacivanje prijavljene tražbine jer je Fina na e-oglasnoj ploči objavila vjerovnikovu prijavu 11. rujna 2025. Kako je navedeni vjerovnik podnio prijavu tražbine Fini izvan roka od 21 dana računajući od dana dostave (8 dana) rješenja o otvaranju predstečajnog postupka na e-Oglasnoj ploči sudova (čl. 34. st. 1. podst. 2. i st.4. istog članka SZ-a), tu je prijavu tražbine temeljem odredbi čl. 36. st. 6. SZ-a trebalo odbaciti kao nepravovremenu. O žalbi vjerovnika na prvostupanjsko rješenje od 24. listopada 2025. odlučivat će Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.
5. Zaključak
Svaki vjerovnik kojem duguje predstečajni/stečajni dužnik sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ako želi sudjelovati u predstečajnom/stečajnom postupku kao predstečajni/stečajni vjerovnik mora voditi računa o rokovima za prijavu svojih tražbina. Po važećem SZ-u rokovi za prijavu tražbina u oba insolvencijska postupka su vrlo strogi – prekluzivni rokovi čije propuštanje dovodi do gubitka prava na poduzimanje postupovne radnje.
Tako se: a) pojačava odgovorno ponašanje predstečajnih/stečajnih vjerovnika, b) skraćuje trajanje predstečajnog/stečajnog postupka, c) smanjuju troškovi predstečajnog/stečajnog postupka, d) povećava stupanj namirenja vjerovnika, e) jača povjerenje u funkcionalnost pravosudnog sustava.
Dr. sc. Ante Vuković, znanstveni suradnik u polju prava
^ 1 “Narodne novine“, br. 44/96., 29/99. 129/00., 123/03., 82/06., 116/10., 25/12., 133/12.
^ 2 “Narodne novine“, br. 129/00.
^ 3 “Narodne novine“, br. 71/15., 104/17., 36/22., 27/24. – dalje: SZ.
^ 4 Dostavu sudskih pismena regulira čl. 12. SZ-a.
^ 5 Visoko trgovački sud Republike Hrvatske, poslovni broj: Pž-7806/16 od 23. studenoga 2016.
^ 6 Tako Garašić Jasna, Najznačajnije novine Stečajnog zakona iz 2015. godine, Zb. Prav. fak. Sveuč. Rij. (1991) v.38, br.1, 131-186 (2017).
^ 7 Bitno je naglasiti da je sadržaj Uredbe podložan izmjenama i dopunama, tako da je zadnja izmjena objavljena u Službenom listu Europske unije 2025/2073.
