Priznanja pravne struke Zaklade dr. sc. Jadranko Crnić za 2024. godinu

Svečanost je okupila brojne istaknute članove pravne zajednice – suce, odvjetnike, profesore, znanstvenike i predstavnike institucija koje čuvaju vladavinu prava i dostojanstvo pravne profesije. Domaćin je bila Hrvatska odvjetnička komora, a program su vodili dr. sc. Zoran Pičuljan i mr. sc. Sanja Nola.

I ove je godine partner Zaklade u organizaciji svečanosti dodjele priznanja i predstavljanja događanja pravničkoj javnosti bio IUS-INFO, čime je osigurana široka dostupnost informacija o nagrađenim djelima i doprinosima struci.

Zaklada u duhu nasljeđa Jadranka Crnića

Prisutnima se, na početku svečanosti, obratio predsjednik Zakladne uprave dr. sc. Zoran Pičuljan, koji je u svojem govoru evocirao sjećanje na Jadranka Crnića, prvog predsjednika Ustavnog suda u samostalnoj i suverenoj Republici Hrvatskoj, te podsjetio na vrijednosti na kojima je Zaklada utemeljena.

„Zaklada je sazdana na legatu nezaboravnog prvog predsjednika Ustavnog suda, blagog i mudrog čovjeka, blistavog pravnog uma, neraskidive spojnice često nepomirljivih pravnih svjetova“, rekao je dr. Pičuljan, istaknuvši kako je kultura sjećanja na Jadranka Crnića smjerokaz i nadahnuće u traganju za njegovim poimanjem prava i čovjeka u suvremenom hrvatskom društvu.

Predsjednik Zaklade podsjetio je i na dosadašnje dobitnike najvišeg priznanja Zaklade – Nagrade dr. sc. Jadranko Crnić za cjeloživotni doprinos pravnoj struci i vladavini prava, istaknuvši kako su oni „blistave kaplje u slapu našeg prava“:

Mladen Žuvela, akademik Vladimir Ibler, prof. dr. sc. Petar Novoselec, prof. dr. sc. Mirjan Damaška, mr. sc. Hrvoje Momčinović, dr. sc. Ivo Grbin, Ana Garačić, prof. dr. sc. Nikola Gavella, prof. dr. sc. Nina Vajić, Ratko Žurić, prof. dr. sc. Mihajlo Dika, prof. dr. sc. Ksenija Turković, akademik Jakša Barbić i prof. dr. sc. Aldo Radolović.

Govoreći o odgovornosti Zaklade, dr. Pičuljan je istaknuo kako svaka odluka o dodjeli priznanja mora biti nepristrana, profesionalno utemeljena i dostojna povjerenja pravne zajednice, dodavši da laureati moraju predstavljati istinske uzore pravničkog integriteta, stručnosti i služenja javnom dobru.

U nadahnutom završetku govora podsjetio je na riječi Miroslava Krleže iz 1938. godine – „Ljudska je glupost mračna snaga“ – te poručio da je poziv pravnika upravo to: biti na drugoj strani mraka i boriti se protiv nepravde i ravnodušnosti. „Pravo treba hrabre ljude, ono vapi za besjedom koju su pravnici dužni viknuti“, naglasio je.

U dirljivom dijelu svečanosti, dr. Pičuljan je pozvao okupljene na minutu šutnje u spomen na trojicu velikana hrvatskog prava koji su nas napustili tijekom godine – profesora Petra Novoselca, akademika Jakšu Barbića i mr. sc. Hrvoja Momčinovića.

„Tiho su otišli, ali ostaju velikim slovima upisani u hrvatskoj pravnoj povjesnici. Pravni neimari i vizionari, ali prije svega i iznad svega – čestiti i dobri ljudi“, rekao je dr. Pičuljan. „Duboko smo im zahvalni na svemu što su podarili pravnoj struci i pozivu kojem su bili predani. Ostaju biserjem u kolajni hrvatskog prava.“

U nastavku svečanosti uslijedila je dodjela ovogodišnjih priznanja Zaklade koja su pripala knjizi “Poredbeno ustavno pravo – Ustavno sudovanje” urednice Biljane Kostadinov i grupe autora, biblioteci Pravo, savjetovanju “Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i prakse” te za dugogodišnji uspješan uređivački rad profesoru Siniši Zrinščaku, prepoznajući njihov izuzetan doprinos pravnoj struci. Dobitnici su se istaknuli profesionalnom stručnošću, dugogodišnjim radom i utjecajem na razvoj prava u Hrvatskoj i šire.

Priznanje Zaklade za knjige od značaja za unapređenje pravne struke

„Poredbeno ustavno pravo – Ustavno sudovanje“

Dobitnici priznanja: prof. dr. sc. Biljana Kostadinov, prof. dr. sc. Robert Podolnjak, prof. dr. sc. Đorđe Gardašević, izv. prof. dr. sc. Ana Horvat Vuković i Dora Pavković

Odluku Zakladne uprave obrazložio je mr. sc. Dražen Jakovina, član Zakladne uprave, istaknuvši kako je ovogodišnje priznanje za knjigu „Poredbeno ustavno pravo – Ustavno sudovanje“ dodijeljeno djelu koje na iznimno promišljen i znanstveno utemeljen način obrađuje temu od osobite važnosti za suvremenu pravnu struku – ulogu i značenje ustavnog sudovanja u zaštiti temeljnih vrijednosti demokratskog društva.

„Od prava kao društvenog instrumentarija zaštite vrijednosti na kojima je svijet sazdan, traže se odgovori na sve složenija pitanja, na brojne izazove s mogućim dalekosežnim posljedicama“, istaknuo je Jakovina, podsjetivši da u takvoj strukturi pravnih sustava ustavnom sudovanju pripada osobito važno mjesto.

Zaštita ustavnih vrijednosti, naglasio je, nije samo pitanje institucionalne odgovornosti, već i temelj povjerenja građana u vladavinu prava. Pisati o toj temi zahtjevno je, no kada se to učini znalački, pravnički i odgovorno – rezultat je djelo koje ostavlja trajan trag u pravnoj literaturi. Upravo takvo djelo, dodao je, predstavlja knjiga „Poredbeno ustavno pravo – Ustavno sudovanje“.

Knjiga okuplja autore s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – profesore Roberta Podolnjaka, Đorđa Gardaševića, Anu Horvat Vuković i Doru Pavković, a urednički ju je i autorski vodila prof. dr. sc. Biljana Kostadinov. Riječ je o sveobuhvatnom prikazu djelovanja ustavnih sudova u različitim pravnim sustavima, koji omogućuje uvid u ustavno pravo i njegovu primjenu kroz različite pravne i kulturne kontekste.

Kako je istaknuto u prijedlogu Pravnog fakulteta, autori su proveli „istraživanje vrednota ustavnih poredaka kao lakmus testa njihova legitimiteta“. Uspoređujući prakse ustavnih sudova u zaštiti prava pojedinaca i njihov odnos prema moći državnog aparata, knjiga prikazuje stupanj demokratičnosti i neovisnosti sudova, ali i kvalitetu institucionalnih odgovora na suvremene globalne izazove.

Struktura djela zaslužuje posebnu pohvalu – poglavlja su raspoređena prema vrijednostima koje se Ustavom štite i promiču: vladavina prava, ljudsko dostojanstvo, sloboda, demokratski višestranački sustav, jednakost i ravnopravnost. Takva koncepcija čitatelju omogućuje jasnoću, logičnost i usmjerenost na temu, a istodobno odražava uređivačko umijeće i sustavnost profesorice Kostadinov.

Djelo je, po ocjeni Zakladne uprave, očekivana i vrijedna nadogradnja prve knjige iz istog niza – „Poredbeno ustavno pravo – Dioba vlasti“, čime se nastavlja popunjavanje hrvatske ustavnopravne literature djelima koja su joj u novije vrijeme nedostajala.

Knjiga je udžbeničkog karaktera, ali istodobno zadržava visoku znanstvenu razinu i metodološku ozbiljnost. „Napisati udžbenik u vremenu u kojem ‘samo mijena stalna jest’ zahtjevna je zadaća, no ovim djelom autori su je nesumnjivo uspješno obavili“, rekao je Jakovina. Djelo je lišeno prekomjernog pravnog pozitivizma, a time postaje pristupačnije široj stručnoj i akademskoj javnosti.

Konačno, ovo djelo svojim pristupom razbija određenu predrasudu o ustavnom pravu kao gotovo isključivo teorijskoj disciplini. „Upravo ustavno sudovanje, koje je po ocjeni jednog od recenzenata ‘u centru političke’, a dodao bih ‘i pravne i najšire javnosti’, daje mu životnost, praktičnu i općekorisnu svrhu. I u tome je vrijednost ove lijepe knjige“ - zaključio je mr. sc. Dražen Jakovina, čestitajući svim autorima i urednici na njihovom doprinosu hrvatskoj pravnoj struci.  

Nakon što je primila priznanje Zaklade, urednica i koautorica Biljana Kostadinov zahvalila je kolegama prof. Robertu Podoljnaku, prof. Đorđu Gardaševiću, prof. Ani Horvat Vuković i asistentici Dori Pavković na zajedničkom radu, istaknuvši važnost međusobnog poštovanja, povjerenja i dijaloga u akademskoj zajednici.

Naglasila je kako priznanje ima posebnu osobnu vrijednost, podsjetivši da je njezin rad „Referendum građanske inicijative“ (Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 2001.) citiran u Komentaru Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske dr. Jadranka Crnića (2002.), u poglavlju o nadzoru ustavnosti izbora i referenduma. Taj citat, kako je rekla, bio je za nju „poziv i putokaz“ koji je usmjerio i učvrstio njezin znanstveni i stručni interes. Dr. Jadranko Crnić je ukazivao da je potrebno i na Ustavnome sudu dosegnuti razinu demokratske zrelosti i argumentirane otvorene stručne rasprave u kojoj se uvažava mišljenje struke i profesora prava. Dodala je - onako kao što to bespogovorno čine na Ustavnom sudu SR Njemačke.    

Govoreći o monografiji, Kostadinov je istaknula da „Ustavno sudovanje i dioba vlasti predstavljaju najznačajnije i najviše određenje vladavine prava kao temelja modernog konstitucionalizma nastalog nakon Drugog svjetskog rata i poraza sustava koji preziru čovjeka. Vladavina prava je antropocentrična te priznaje čovjeka i građanina kao centar prava i pokazuje da je krajnji cilj prava, posebice ustavnog prava, zaštita i očuvanje osobe, pojedinca.“

Navodi kako su u monografiji „ustavne studije fokusirali na ustavne vrednote u odlukama ustavnih sudova. Riječ je o unutarnjem kompasu za tumačenje ustavnog prava u ustavnom sudovanju. Ustavnost zakona ključni je zahtjev koji potječe iz temeljnog elementa suvremene vladavine prava – iz primata Ustava. Ustavnom sucu dodjeljuje kontrolu pravde, ako ne i prirodnog prava. Suci su sve bliže čuvarima objektivnog sustava etičkih vrijednosti koje je oduzeto demokratskom zakonodavcu, parlamentu. Ustavno sudovanje postaje vrhunac vladavine prava, non plus ultra, najviša točka koja se može dosegnuti.“

Prof. Kostadinov nadalje ističe: „Vladavina prava je u neraskidivom funkcionalnom jedinstvu s demokracijom, slobodom i ljudskim dostojanstvom. Oslabi li se jedna ustavna vrednota i druge slabe, propadaju i nestaju. Sve vrednote, osim ljudskog dostojanstva, možemo odvagivati.

Profesor Maurice Duverger slikovito tumači 1986. godine, na početku prve kohabitacije u Francuskoj: Teška je pogreška rezati Ustav na komadiće kao kobasicu, ignorirati da se ni jedan ustavni dio ne može izolirati od cjeline teksta. Ustav se uvijek odnosi na određeni politički poredak čija načela određuju tumačenje svake njegove odredbe.

Zaključno, ustavno tumačenje nije politička djelatnost, već je traženje objektivne volje Ustava. Nije aktivnost stvaranja, već eksplikacije. Široko i dinamično tumačenje smisla ustavnih norma može doprinijeti razvitku prava, ali tumačenje po prirodi stvari nije politički čin.

Ustavno tumačenje ograničava se na ustavno pravo i ono ne može procjenjivati odluke politike. Širina diskrecije političkih sudionika, posebno zakonodavne (ustavotvorne) vlasti, mora biti strogo poštovana. Tumač Ustava obvezan je braniti Ustav, ali mora ostaviti netaknuto područje i djelokrug politike. Ako je ustavni sudac svjestan komplementarnosti politike i Ustava, neće se transformirati u suustavotvorca ili suzakonodavca. Činjenica da Ustav usvaja neku ustavnu instituciju implicira da ni zakonodavac ne bi mogao izgraditi prepreke koje bi naštetile dobrom djelovanju te institucije. Izabrane ustavne odluke iz naše monografije potvrđuju rečeno.“

Zaključila je govor pozivom okupljenima: „Poštovani uzvanici, knjiga je ovdje – pozivam vas da ju pročitate.”

Priznanje za dugogodišnje uspješno izdavanje pravnih publikacija

30 godina biblioteke „Pravo“

Dobitnik priznanja: Organizator d.o.o.

Obrazloženje odluke Zakladne uprave predstavio je Robert Travaš, član Zakladne uprave, koji je podsjetio na bogatu povijest izdavačke kuće Organizator, osnovane 1991. godine zahvaljujući entuzijazmu i viziji Alfonsa Šunjare.

„Organizator je mali, ali pouzdan dom hrvatske pravne knjige“, rekao je gospodin Travaš, naglasivši kako nakladnička kuća već više od tri desetljeća uspješno povezuje pravnu znanost i praksu, a njena Biblioteka „Pravo“ postala je trajna vrijednost hrvatske pravne kulture.

Od samih početaka, biblioteka obuhvaća širok spektar područja – građansko procesno, obvezno, stvarno, nasljedno, upravno, radno, europsko, obiteljsko i kazneno pravo – te okuplja autore koji predstavljaju sam vrh hrvatske pravne struke. Među njima su i brojni dobitnici nagrada Zaklade, uključujući Mladena Žuvelu, Ivu Grbina, Anu Garačić i Mihajla Diku, dok je u novije vrijeme priznanje za djela iz Biblioteke „Pravo“ dobila i Iris Gović Penić. Kuća je to kojoj je akademik Jakša Barbić poklonio puno povjerenje za izdavanje njegovog kapitalnog djela i danas već legendarne trilogije „Pravo društava“.

U vremenu kada je knjiga izgubila primat u javnosti, Organizator je ostao vjeran misiji trajnog izdavačkog doprinosa pravnoj zajednici, a iza njegova uspjeha stoje Ivica Crnić, glavni urednik svih izdanja, i Ana Šunjara, čija je pedantnost i posvećenost kvaliteti ostavila neizbrisiv trag.

Zaklada je ovo priznanje dodijelila povodom 30 godina kontinuiranog izlaženja Biblioteke „Pravo“, koja je do sada objavila 97 naslova i ostala prepoznata po kvaliteti, aktualnosti i visokoj profesionalnosti.

Ana Šunjara, primivši priznanje, zahvalila je Zakladi, svim autorima Biblioteke „Pravo“ te se emotivno prisjetila samih početaka Organizatora i entuzijazma osnivača Alfonsa Šunjare. Istaknula je kako, unatoč promjenama u izdavačkom i medijskom okruženju, misija kuće ostala jasna – kontinuirano pružati pravnoj zajednici kvalitetna i relevantna izdanja.

Priznanje Zaklade za dugogodišnju uspješnu organizaciju pravnog skupa

„Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i prakse“

Dobitnik priznanja: Hrvatsko društvo za građanskopravne znanosti i praksu

U ime Zakladne uprave, obrazloženje odluke iznio je prof. dr. sc. Petar Miladin, član Zakladne uprave. Podsjetio je da su „Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i prakse“, koje se održavaju već četiri desetljeća, postale nezaobilazan događaj u kalendaru hrvatske pravne struke.

Hrvatsko društvo za građanskopravne znanosti i praksu osnovano je 1988. godine, a prvi predsjednik bio je Jadranko Crnić, uz potpredsjednika Mladena Žuvelu. Tijekom godina, Društvom su predsjedali ugledni pravnici – Hrvoje Momčinović, Darko Milković i danas Dražen Jakovina – a savjetovanje je zadržalo izvorni cilj: promicati stručnost i dijalog unutar pravne zajednice.

Prof. Miladin je istaknuo da „Aktualnosti“ svoj ugled duguju trajnoj orijentaciji na praktična pitanja primjene prava, osobito sudsku praksu. Skup redovito okuplja suce Vrhovnog suda, profesore pravnih fakulteta, odvjetnike i suce drugih instanci, a uz teorijska izlaganja uključuje i radionice, priopćenja te otvorene rasprave.

„Već 40 godina ‘Aktualnosti’ ostaju simbol profesionalne izvrsnosti i mjesta susreta generacija pravnika. Njihova rasprodanost i interes struke potvrđuju da su njihove teme relevantne i prijeko potrebne“, rekao je profesor Miladin, dodavši kako savjetovanje kontinuirano afirmira stručnjake iz područja građanskog prava i daje snažan doprinos obrazovanju i profesionalnom razvoju pravnika.

Priznanje je u ime Društva primila dr. sc. Sandra Marković, potpredsjednica Društva i predsjednica Organizacijskog odbora savjetovanja, zahvalivši Zakladi na prepoznavanju višedesetljetnog doprinosa Društva hrvatskoj pravnoj kulturi.

Priznanje Zaklade za dugogodišnji uspješan uređivački rad u području prava

Dobitnik priznanja: prof. dr. sc. Siniša Zrinščak

Obrazloženje odluke o dodjeli priznanja iznio je dr. sc. Zoran Pičuljan, predsjednik Zakladne uprave, naglasivši kako je ovogodišnja jubilarna svečanost logično zaokružena priznanjem za profesiju koja često djeluje iz pozadine – uređivački rad.

„Knjiga, biblioteka i savjetovanje kojima smo danas odali priznanje skrivaju u sebi i tihi, ali ključni dio posla koji ne smijemo uzimati zdravo za gotovo – uređivanje pravne literature“, rekao je dr. Pičuljan.

Profesor Siniša Zrinščak, predstojnik Katedre za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu, već desetljećima uspješno spaja znanstveni i urednički rad. Već 1992. bio je glavni urednik znanstvenog časopisa Društvena istraživanja, od 2004. član je Povjerenstva za izdavačku djelatnost (tri godine i njegov predsjednik) Ministarstva znanosti i obrazovanja, a od 2019. vodi Odjel za izdavačku djelatnost Pravnog fakulteta.

Pod njegovim uredničkim vodstvom, fakultetska izdavačka djelatnost doživjela je izniman napredak – od 2020. do 2024. izdano je čak 59 naslova, uz modernizaciju i veću dostupnost izdanja studentima i stručnoj javnosti.

Zakladna uprava je zaključila da profesor Zrinščak svojim sustavnim, metodičnim i modernim pristupom značajno doprinosi kvaliteti pravne literature u Hrvatskoj, kao i promicanju prava u društvenom kontekstu.

„Cijeneći sveukupni profesorov uređivački rad, a osobito visoke dosege pravne dionice, Zakladna uprava je ocijenila da njegov doprinos cjelokupnoj pravnoj struci zaslužuje priznanje“, naglasio je dr. Pičuljan, uručivši profesoru Zrinščaku priznanje Zaklade za dugogodišnji uspješan uređivački rad.

Profesor je zahvalio Zakladi na priznanju, naglasivši da mu priznanje posebno znači jer potvrđuje vrijednost njegovog dugogodišnjeg i sustavnog uredničkog doprinosa. Posebno je zahvalio svojoj Katedri za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu, kolegama i suradnicima, naglasivši kako je njihov zajednički trud i podrška omogućio kvalitetu i kontinuitet fakultetske izdavačke djelatnosti.

Uz druženje s dobitnicima priznanja, ovogodišnja dodjela nagrada je završila u ozračju ponosa, zajedništva i prisjećanja na vrijednosti koje je u nasljeđe ostavio dr. sc. Jadranko Crnić – predanost pravu, vjeru u pravdu i odgovornost prema društvu.

Lucija Prkačin, mag. iur.