Spor između švedskog društva Astrid Lindgren AB, koje upravlja portfeljem prava intelektualnog vlasništva slavne spisateljice Astrid Lindgren i hrvatskog proizvođača bezalkoholnih pića Oštrc d.o.o., otvara niz pitanja o dosegu zaštite uglednih žigova1, granicama kulturnog nasljeđa i komercijalnog brendiranja.
Prema navodima švedskih i njemačkih medija, postupak se vodi pred švedskim Patentnim i tržišnim sudom (Patent - och marknadsdomstolen), a nasljednici Astrid Lindgren tvrde da uporaba naziva „Pipi“ za hrvatsku limunadu nepošteno iskorištava reputaciju književnog lika Pippi Longstocking (Pippi Duga Čarapa).
Na prvi pogled, riječ je o anegdotalnom sukobu između švedske književne ikone i dalmatinskog brenda. Međutim, slučaj postavlja važno pravno pitanje: može li lokalni proizvod, s vlastitim identitetom i tradicijom, opstati uz globalni simbol koji uživa status uglednog žiga?
Hrvatska “Pipi” – brend s tradicijom i lokalnim identitetom
Brend „Pipi“ pojavio se u Splitu 1971. godine u sklopu tadašnjeg poduzeća Dalmacijavino i ubrzo postao sinonim za ljeto, jug i opuštenost. Pod sloganom „Sunce, more, Pipi“, piće je ušlo u kolektivno sjećanje generacija kao simbol mediteranske bezbrižnosti.
Danas je nositelj prava intelektualnog vlasništva nad brendom Oštrc d.o.o., koji posjeduje više registriranih žigova „PIPI“ i izvedenica poput „PIPI KOKOLA“ i „PIPI NARANČADA“, registriranih u razredima 32, 21 i 43 Nicanske klasifikacije proizvoda i usluga.
Tužba nasljednika Astrid Lindgren
Švedsko trgovačko društvo Astrid Lindgren AB pokrenulo je postupak protiv hrvatskog društva Oštrc d.o.o. pred švedskim sudom. Tužitelj tvrdi da uporaba naziva „Pipi“ i „Pipi Kokola“ stvara veliku opasnost dovođenja u zabludu s imenom književne junakinje Pippi Longstocking.
U tužbi se navodi kako upotreba imena „Pipi“ u komercijalnom kontekstu „očito referira“ na književni lik, pri čemu se poziva na marketinške izjave hrvatskog proizvođača koji je, prema medijima, sam istaknuo da je piće „nazvano po poznatoj djevojčici s dugim čarapama“.
Dodatno, tužba problematizira vizualni prikaz djevojke s pletenicama na etiketama napitaka, čije su grudi prekrivene voćem, tvrdeći da takav prikaz „vrijeđa simboliku lika Pippi kao dječje buntovnice“ i time šteti ugledu žiga.
Astrid Lindgren AB u svojem nastupu naglašava da im je cilj „očuvati integritet djela i likova koji su dio svjetske kulturne baštine“, podsjećajući na slične ranije slučajeve, poput spora protiv pizzerije Snickerboa u Vimmerbyju.
Obrana hrvatskog proizvođača
S druge strane, Oštrc d.o.o. ističe da brend „Pipi“ postoji više od pola stoljeća, da ima autentično lokalno porijeklo te da se nikada nije referirao na književni lik. Tvrtka naglašava kako je piće „dio dalmatinske kulturne tradicije“, a njegovo ime potrošači povezuju s morem, suncem i Splitom, a ne sa Švedskom ili književnim svijetom Astrid Lindgren.
U priopćenju za njemačku agenciju DPA, predstavnici Oštrca izrazili su „iznenađenje i šok“ zbog tužbe, istaknuvši kako ne postoji konkurencija ni tržišna povezanost između njihove djelatnosti i proizvoda Astrid Lindgren AB.
Pravni okvir: ugledni žig i šira zaštita
Prema pravu Europske unije, žig koji ima reputaciju uživa proširenu zaštitu u skladu s člankom 10. stavkom 2. točkom (c) Uredbe (EU) 2017/1001. Takav žig može biti zaštićen i u odnosu na neslične proizvode, ako se dokaže da korištenje drugog znaka nepošteno iskorištava ili šteti ugledu poznatog žiga.
Sud Europske unije u predmetima Intel v CPM i L’Oréal v Bellure naglasio je da je za ostvarenje takve zaštite dovoljna mentalna poveznica između znakova, dakle nije potrebna i stvarna vjerojatnost zabune.
U tom svjetlu, Astrid Lindgren AB nastoji dokazati da „Pipi“ u svijesti prosječnog europskog potrošača priziva lik Pippi Longstocking te time razvodnjava i iskorištava reputaciju uglednog žiga.
Hrvatski proizvođač, pak, može isticati načelo dobre vjere i povijesni kontinuitet uporabe, argumentirajući da je riječ o zasebnom i odavno etabliranom brendu koji nije imao stvarnu tržišnu interakciju sa švedskim proizvodima.
Između prava i identiteta
U konačnici, švedski će sud morati odgovoriti na pitanje - gdje prestaje dopuštena inspiracija, a počinje pravno relevantna asocijacija?
Slučaj „Pippi Longstocking protiv Pipi“ ilustrira kako se pravo žigova sve češće susreće s pitanjima identiteta, kulturnog konteksta i reputacije.
Ako sud prihvati tužbene zahtjeve Astrid Lindgren AB, odluka bi mogla postati presedan za zaštitu kulturnih simbola u kontekstu žigova, osobito kada je riječ o moralnom integritetu lika.
Ako, pak, prevlada argument hrvatske strane o autentičnom lokalnom nasljeđu, to bi bila potvrda da tradicija i autentičnost lokalnog identiteta mogu predstavljati legitimnu obranu i pred globalnim ikonama.
Maja Bilić Paulić, odvjetnica
____________________________________________________________
^ 1 Ugledni žig (reputed trademark) je žig koji je poznat bitnom dijelu javnosti na koju se odnose proizvodi i/ili usluge koje njime obilježava nositelj prava, u skladu s kriterijima utvrđenima u presudi Europskog suda pravde u predmetu C-375/97, General Motors v. Yplon SA.
Da bi se žig smatrao uglednim, potrebno je da:
Procjena ugleda provodi se u odnosu na proizvode i usluge za koje se ugled dokazuje, pod uvjetom da su isti obuhvaćeni registracijom žiga.
Pri utvrđivanju ugleda ispituju se sve relevantne činjenice, uključujući:
Ukratko, ugledni žig je onaj koji je stekao široku prepoznatljivost i povjerenje javnosti te uživa proširenu pravnu zaštitu i u odnosu na proizvode i usluge koji nisu slični onima za koje je registriran, ako bi korištenje kasnijeg znaka neopravdano iskorištavalo ili štetilo razlikovnom karakteru ili ugledu ranijeg žiga.
