Globalna baza podataka registriranih dizajna1 (engl. Global Design Database)2 koju vodi Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (engl. World Intellectual Property Organization, skr. WIPO)3 od 10. listopada 2025. uključuje i podatke o trenutno 11 400 industrijskih dizajna registriranih u nacionalnim postupcima za teritorij Hrvatske. Time se broj nacionalnih/regionalnih ureda za intelektualno vlasništvo iz kojih su podaci dostupni u Global Design Database povećao na ukupno 41.
Što je i kako funkcionira globalna baza podataka registriranih dizajna?
Global Design Database besplatni je korisnički alat WIPO-a koji omogućuje pretraživanje industrijskih dizajna registriranih odnosno zaštićenih pravom intelektualnog vlasništva širom svijeta. Ovaj alat omogućuje korisnicima pristup podacima više od 15 milijuna registriranih industrijskih dizajna na jednom mjestu, štedeći im tako vrijeme u odnosu na pojedinačno pretraživanje nacionalnih baza podataka.
Ova baza podataka o dizajnu služi kao globalni izvor informacija o industrijskom dizajnu, pružajući korisnicima pristup velikoj zbirci međunarodnih evidencija dizajna promičući transparentnost, učinkovitost i dostupnost u sustavu zaštite dizajna. Baza podataka nudi brojne alate i mogućnosti pretraživanja koji pomažu dizajnerima, istraživačima, stručnjacima za intelektualno vlasništvo i kreatorima politika u istraživanju industrijskih dizajna diljem svijeta, praćenju registracija te u analizi podataka o dizajnu za potrebe istraživanja i razvoja javnih politika.
Globalna baza podataka o dizajnu službeno je pokrenuta 2015. godine s ciljem uspostave centralizirane platforme za pretraživanje evidencija dizajna iz različitih nacionalnih i međunarodnih izvora. Tijekom narednih godina sustav se kontinuirano razvijao i nadograđivao kako bi zadovoljio rastuće potrebe korisnika, a do prosinca 2023. godine sadržavao je više od 15,5 milijuna zapisa.
Baza omogućuje pristup velikoj zbirci zapisa o dizajnu iz nacionalnih i međunarodnih ureda za dizajn, uključujući industrijske dizajne registrirane prema Haškom sustavu za međunarodnu registraciju industrijskih dizajna te zapise iz brojnih nacionalnih baza. Time korisnicima omogućuje pretraživanje dizajna registriranih u više jurisdikcija, što ju čini vrijednim alatom za globalnu zaštitu i praćenje industrijskog dizajna.
Jedna od njezinih ključnih prednosti je višejezično sučelje koje omogućuje pretraživanje pomoću ključnih riječi, naziva dizajna, imena podnositelja zahtjeva i drugih kriterija na jeziku po izboru korisnika. Ova višejezičnost povećava pristupačnost i učinkovitost baze, omogućujući pretraživanje i usporedbu dizajna pomoću lokalne ili međunarodne terminologije.
Osim osnovnog pretraživanja, sustav nudi i napredne opcije koje korisnicima omogućuju precizno filtriranje rezultata prema različitim kriterijima, poput klasifikacije dizajna, statusa, imena podnositelja ili datuma podnošenja zahtjeva. Time se pretraživanje čini učinkovitijim i prilagođenijim potrebama stručnih korisnika. Svaki zapis u bazi sadrži detaljne informacije o dizajnu, uključujući naziv, podatke o podnositelju zahtjeva, datume registracije i isteka, klasifikaciju, pravni status te pridružene dokumente. Korisnici mogu pregledati i preuzeti relevantne dokumente za daljnju analizu, čime baza predstavlja vrijedan alat ne samo za pravnu i poslovnu praksu, već i za istraživačke i akademske svrhe.
Značaj pridruživanja globalnoj bazi podataka registriranih dizajna
Pridruživanjem Global Design Database Državni zavod za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske povećava globalnu vidljivost nacionalno registriranih industrijskih dizajna za Hrvatsku, čineći ih dostupnima za pretraživanje korisnicima diljem svijeta.
Uz vidljivost podataka o nacionalno registriranim industrijskim dizajnima u europskoj bazi podataka DesignView4 od 2015. godine, uključivanje hrvatskih dizajna i u ovu međunarodnu bazu dodatno jača njihovu prisutnost u globalnom sustavu zaštite industrijskog dizajna. Ova vidljivost može značajno doprinijeti prepoznatljivosti domaćih dizajnera, poduzetnika i proizvođača na međunarodnoj sceni, olakšavajući im pristup potencijalnim poslovnim partnerima, investitorima i tržištima izvan Hrvatske.
Ujedno, dostupnost hrvatskih dizajna u Global Design Database povećava transparentnost i pravnu sigurnost na tržištu, budući da omogućuje jednostavnije provjere postojećih prava i potencijalnih sličnosti pri razvoju novih proizvoda. Time se smanjuje rizik od povreda prava i potiče inovativno, ali i pravno usklađeno poslovanje.
Dugoročno, uključivanje Hrvatske u ovu svjetsku platformu doprinosi jačanju nacionalnog inovacijskog ekosustava te pozicionira hrvatski dizajn kao konkurentan i vidljiv segment europskog i globalnog tržišta, čime se otvara prostor za gospodarski rast, međunarodnu suradnju i razvoj kreativne industrije.
Maja Bilić Paulić, odvjetnica
Izvori:
^ 1 Industrijskim dizajnom kao jednim od oblika intelektualnog vlasništva štite se prostorna ili plošna obilježja proizvoda (industrijski ili zanatski proizvedenog predmeta) koja su vidljiva pri njegovoj normalnoj, odnosno namjenskoj uporabi. Prostorna obilježja su oblik i obris proizvoda, a plošna obilježja su šare, crte, boje, tekstura te kombinacije navedenih obilježja.
Industrijski dizajn kao pravo industrijskog vlasništva se u većini zemalja stječe registracijom na temelju rezultata provedenog postupka ispitivanja prijave za zaštitu dizajna koje obavlja za to ovlašteno tijelo, a u Republici Hrvatskoj je to Državni zavod za intelektualno vlasništvo. Pristupanjem Europskoj uniji u Hrvatskoj je uvedeno i jedno novo pravo intelektualnog vlasništva – neregistrirani dizajn Zajednice - koje se stječe bez formalnog postupka registracije, odgovarajućim otkrivanjem dizajna javnosti na području Europske unije, što od 1. srpnja 2013. uključuje i Hrvatsku. Prava koja proizlaze temeljem neregistriranog dizajna odnose se na zabranu zlouporabe kroz umnožavanje zaštićenog dizajna.
Temeljni uvjeti koje neki dizajn mora zadovoljiti za priznanje zaštite kao intelektualnog vlasništva su novost i individualni karakter dizajna, te da njegova obilježja nisu isključivo uvjetovana tehničkom funkcijom.
Zaštićeni (registrirani) industrijski dizajn osigurava nositelju (vlasniku) isključivo pravo korištenja, odnosno izrade, ponude, stavljanja u promet, te uvoza ili izvoza proizvoda u kojem je industrijski dizajn sadržan ili na kojeg je industrijski dizajn primijenjen.
Zaštićeni dizajn predstavlja intelektualno vlasništvo čiju uporabu vlasnik može odobriti drugim osobama za vrijeme trajanja zaštite davanjem licence, ili ga može u potpunosti prenijeti na drugu osobu.
Zaštita industrijskog dizajna predstavlja učinkovito tržišno sredstvo kojim proizvođač može zaštititi vlastita ulaganja u razvoj i proizvodnju proizvoda.
^ 2 Globalna baza podataka registriranih dizajna dostupna je na sljedećoj poveznici: https://designdb.wipo.int/designdb/en/?gad_source=1&gad_campaignid=23071929336&gclid=CjwKCAjwmNLHBhA4EiwA3ts3mUUKA020VADtjSzvf6WtB_9vlq28rQs_g6HxQMotJjaLTrzVMyHtjBoChyIQAvD_BwE
^ 3 Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo je specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda osnovana 1967. godine s ciljem promicanja kreativne aktivnosti i zaštite intelektualnog vlasništva diljem svijeta. Sjedište joj je u Ženevi, Švicarska, a trenutno ima 194 zemalja članica.
Službeno mrežno mjesto ove organizacije je https://www.wipo.int/,
^ 4 Design View je alat i baza podataka za pretraživanje industrijskih dizajna registriranih pri uredima za industrijski dizajn Europske unije te drugih ureda koji sudjeluju u tom sustavu. Pretraživanje ove baze podataka moguće je na sljedećoj poveznici: https://www.tmdn.org/tmdsview-web/#/dsview
