U ovom članku ćemo kroz jednu noviju odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske pokušati odgovoriti na pitanje o računanju žalbenog roka u situaciji kada je okrivljenik angažirao branitelja za vrijeme trajanja žalbenog roka.
U općoj odredbi članka 191. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22. – dalje: PZ) propisano je da ako ovim Zakonom nije određeno drukčije, protiv presude prvostupanjskog suda ovlaštene osobe1 mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude.
Dakle, uz ostalo, ova odredba pretpostavlja određene iznimke od prava na žalbu, pa je u tom smislu potrebno podsjetiti da je pravo na žalbu isključeno, prije svega, protiv presude suda prvog stupnja, donesene nakon provedenog žurnog postupka po prigovoru okrivljenika na obavezni prekršajni nalog, a zbog poricanja prekršaja, sukladno članku 244. stavku 1. PZ-a, te isto tako, protiv presude suda prvog stupnja, donesene izvan rasprave ili žurnog postupka po prigovoru okrivljenika na obavezni prekršajni nalog, a zbog izrečene sankcije iz članka 239. stavka 4. Zakona, sukladno članku 244. stavku 3. PZ-a. Također, ako sud prihvati sporazum stranaka donijet će odgovarajuću odluku o prekršaju na temelju sporazuma stranaka (u pravilu presudu, koja u svemu odgovara presudi kojom se okrivljenik proglašava krivim iz odredbe članka 183. PZ-a), s tim da takva odluka mora u cijelosti odgovarati postignutom sporazumu, te protiv takve odluke o prekršaju, isto tako, žalba nije dopuštena, sukladno članku 109.e stavku 9. PZ-a.
Međutim, kako je u fokusu našeg zanimanja računanje žalbenog roka, posebno u situaciji kada je presuda dostavljena i okrivljeniku i njegovu branitelju i to u različite dane, posebno nas zanima odgovor na pitanje glede modaliteta računanja žalbenog roka u takvim konkretnim situacijama.
Relevantna odredba za odgovor na ovo pitanje sadržana je u članku 191. stavku 2. PZ-a koji propisuje da ako je presuda dostavljena i okrivljeniku i njegovu branitelju, ali u različite dane, žalbeni rok računat će se od kasnijeg dana.
Prema tome, navedena odredba sadrži pravilo o početku žalbenog roka koje je sukladno općem načelu u kaznenom sustavu in favorem okrivljenika, uz napomenu da je ovo pravilo relevantno i za početak roka za žalbu protiv rješenja, a sukladno članku 211. stavku 3. PZ-a, koji propisuje da se na postupak o žalbi protiv rješenja odgovarajuće primjenjuju odredbe o žalbi protiv odluke o prekršaju.
Međutim, u praksi je moguća situacija u kojoj će okrivljenik tek za vrijeme trajanja žalbenog roka angažirati branitelja za obranu u prekršajnom postupku i o tome prije isteka toga roka obavijestiti sud, pa se postavlja daljnje pitanje – kako postupiti u takvoj postupovnoj situaciji?
Odgovor na ovo pitanje možemo naći u jednoj novijoj presudi Vrhovnog suda RH (dalje: VSRH) od 28. kolovoza 2025., broj: Kzz-12/2025-3.
Naime, u konkretnoj situaciji pravomoćnim rješenjem odbačena je kao nepravodobna žalba okrivljenika protiv rješenja o provođenju istrage zbog određenog kaznenog djela, protiv kojeg državni odvjetnik podiže zahtjev za zaštitu zakonitosti u korist okrivljenika s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet dostavi na odlučivanje povodom žalbe okrivljenika protiv rješenja o provođenju istrage.
U obrazloženju svoje presude VSRH daje za pravo državnom odvjetniku da je odbacivanjem žalbe okrivljenika kao nepravodobne povrijeđen zakon te nadalje konstatira da je prije isteka žalbenog roka okrivljenik preporučenom pošiljkom obavijestio sud da je kao braniteljicu opunomoćio odvjetnicu ... kojoj u nastavku treba dostavljati sva pismena, te je sudac istrage dostavio rješenje o provođenju istrage braniteljici okrivljenika dana 18. siječnja 2023., a preporučeno poslana žalba protiv tog rješenja uložena je 23. siječnja., tj. u okviru zakonskog roka primjenom članka 90. stavak 6. ZKP/22 i članka 89. stavak 3. ZKP/22.
Međutim, vijeće Županijskog suda ... odbacuje žalbu okrivljenika podnesenu po braniteljici kao nepravovremenu smatrajući da je zakonski rok za žalbu, računajući od dana dostave okrivljeniku, istekao 9. siječnja 2023., a obrana po zakonu nije bila obavezna.
Suprotno tome, VSRH naglašava da „neovisno o tome je li obrana po zakonu obavezna ili nije, sud je dužan akceptirati promjene na strani branitelja okrivljenika ukoliko je o njima obaviješten za vrijeme trajanja žalbenog roka. Sukladno tome, sud je dužan uredno dostaviti odluku s poukom o pravnom lijeku osobama koje po zakonu imaju pravo žalbe, a ako je dostava okrivljeniku i njegovom branitelju izvršena u različite dane, rok se računa od kasnijeg dana, ovdje konkretno od dana dostave braniteljici 18. siječnja 2023., a ne od dana dostave okrivljeniku 4. siječnja 2023., kako pogrešno utvrđuje Županijski sud u...“
Konačno, VSRH zaključuje da postupanje suprotno navedenom, osim povrede zakona u članku 463. stavak 3. u vezi člankom 495. ZKP/22, predstavlja i kršenje prava zajamčenog u članku 18. stavak 1. Ustava Republike kao i povredu članka 13. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, jer računanje žalbenih rokova suprotno članku 463. stavak 3. ZKP/22 predstavlja uskratu temeljnog prava obrane na žalbu, pa je, s obzirom na to da je povreda istaknuta u zahtjevu državnog odvjetnika počinjena na štetu okrivljenika, trebalo, na temelju članka 513. stavak 1. ZKP/25, ukinuti pobijano rješenje te predmet vratiti Županijskom sudu u... na odlučivanje povodom žalbe okrivljenika protiv rješenja o provođenju istrage.
Željko Kudrić, dipl. iur.
^ 1 Glede ovlaštenika prava na žalbu protiv prvostupanjske odluke o prekršaju mjerodavne su odredbe članka 192. PZ-a, prema kojima žalbu protiv prvostupanjske presude mogu podnijeti stranke, dakle, okrivljenik i ovlašteni tužitelj, te branitelj i oštećenik. Osim samog okrivljenika, odnosno njegovog branitelja, u njegovu korist žalbu mogu podnijeti i njegov bračni i izvanbračni drug, srodnik u uspravnoj liniji (u uspravnu liniju krvnog srodstva ulaze roditelji i djeca, djedovi (bake) i unuci, pradjedovi(prabake) i praunuci itd.), zakonski zastupnik, posvojitelj, posvojenik, brat, sestra i udomljenik, sukladno članku 192. stavku 2. PZ-a, a u kojem slučaju je također važeći rok od osam dana od dana dostave prijepisa presude. Valja napomenuti da branitelj i prethodno navedeni krug osoba mogu podnijeti žalbu i bez posebne ovlasti okrivljenika, ali ne i protiv njegove volje.
