Predstečajni postupak nad koncesionarom luke posebne namjene – brodogradilišne luke

1. Uvod

Republika Hrvatska je pomorska zemlja u kojoj sektor brodogradnje zauzima važno mjesto. U tom smislu treba spomenuti i Zakon o uređenju prava i obveza brodogradilišta u postupku restrukturiranjaiz 2011., kojim se omogućuje samostalno nastupanje hrvatskih brodogradilišta na svjetskom tržištu brodogradnje (bez državne intervencije u tom sektoru). Jesu li i 15-ak godina nakon donošenja ovog Zakona hrvatska brodogradilišta spremna samostalno nastupati na svjetskom tržištu brodogradnje? Veliko tehnološko zaostajanje i niska produktivnost naših „škverova“ ozbiljne su prijetnje opstanku ove gospodarske djelatnosti na hrvatskoj obali.

Predstečajni postupak nad tvrtkom Brodograđevna industrija Split, d.d. iz Zagreba otvoren je 19. svibnja  2025. na Trgovačkom sudu u Zagrebu, pod posl. br. St-1035/2025. Sud je uvažio dužnikov prijedlog dostavljen 9. svibnja 2025. iz kojeg proizlazi da je prijeteća nesposobnost za plaćanje predstečajni razlog i to „(…) zbog činjenice utjecaja više sile uslijed ratnog stanja u Ukrajini te gospodarskih i ekonomskih sankcija određenih Rusiji.“ Važno je istaknuti da je u trenutku otvaranja predstečajnog postupka, predstečajni dužnik bio i koncesionar luke posebne namjene – brodogradilišne luke u Splitu.

U ovom se članku analizira kako predstečajni postupak otvoren nad dužnikom utječe na koncesiju na pomorskom dobru za obavljanje gospodarskih djelatnosti koju mu je dodijelila Vlada Republike Hrvatske.

2. Pojmovna razgraničenja

Postupak predstečajne nagodbe i predstečajni postupak su pravni pojmovi koji se vrlo često miješaju u praksi. To nisu sinonimi jer su regulirani različitim zakonima.

Postupak predstečajne nagodbe dio je Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, dok je predstečajni postupak dio Stečajnog zakona. Razlikuju se također i u odnosu na ciljeve postupka, osobu dužnika, razloge za otvaranje postupka, načelo dobrovoljnosti (potrebne većine o planu restrukturiranja) te druge odredbe.

Postupak predstečajne nagodbe može se provesti nad pravnom osobom i nad dužnikom pojedincem (trgovac pojedinac i obrtnik), dok se predstečajni postupak može provesti nad pravnom osobom i nad imovinom dužnika pojedinca (fizička osoba koja je obveznik poreza na dohodak prema Zakonu o porezu na dohodak i fizička osoba koja je obveznik poreza na dobit prema Zakonu o porezu na dobit). Postupak predstečajne nagodbe provodi se s ciljem da se: 1. dužniku koji je postao nelikvidan i/ili insolventan omogući financijsko restrukturiranje na temelju kojega će postati likvidan i solventan, 2. vjerovnicima omoguće povoljniji uvjeti namirenja njihovih tražbina od uvjeta koje bi vjerovnik ostvario da je protiv dužnika pokrenut stečajni postupak. S druge strane predstečajni postupak provodi se radi uređivanja pravnog položaja dužnika i njegova odnosa prema vjerovnicima, sprječavanja nesposobnosti plaćanja i održavanja njegove djelatnosti. Postupak predstečajne nagodbe provodi se zbog nelikvidnosti te insolventnosti (nesposobnost za plaćanje ili prezaduženost) poduzetnika, dok se predstečajni postupak može otvoriti ako sud utvrdi postojanje prijeteće nesposobnosti za plaćanje.

Plan financijskog i operativnog restrukturiranja u postupku predstečajne nagodbe je najvažniji financijski dokument koji sastavlja dužnik, a moraju ga prihvatiti vjerovnici potrebnom većinom¹, dok je plan restrukturiranja u predstečajnom postupku najvažniji  dokument koji sastavlja dužnik, a moraju ga prihvatiti vjerovnici s drugačijom potrebom većinom.²

U praksi se često miješaju i instituti predstečajni postupak i stečajni postupak. Najznačajnija razlika između predstečajnog i stečajnog postupka je u njihovim ciljevima. Cilj predstečajnog postupka već smo naveli, a stečajni postupak se provodi pak radi skupnog namirenja vjerovnika stečajnog dužnika unovčenjem njegove imovine i podjele prikupljenih sredstava vjerovnicima (čl. 2. st. 2. Stečajnog zakona³). Radi se o likvidacijskom stečajnom postupku kada nakon zaključenja stečaja, dužnik prestaje postojati i briše se iz odgovarajućih registara.

3. Koncesija za gospodarsko korištenje pomorskog dobra u luci posebne namjene – brodogradilišnoj luci 

Zakon o koncesijama⁴ je krovni zakon za sve koncesije u Republici Hrvatskoj, dok je Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama⁵ poseban zakon za koncesije na pomorskom dobru i morskim lukama. U čl. 2. st. 1. ZPDML-a izrijekom je propisano da na sva pitanja vezana za pripremne radnje, postupak davanja koncesije, ugovor o koncesiji, izmjene ugovora o koncesiji, prestanku koncesije, prijenosu koncesije, načinu izračuna vrijednosti koncesije i koncesijske naknade primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje koncesija, odnosno spomenuti ZoK. Prema čl. 70. ZoK-a načini prestanka koncesije su: 1) ispunjenjem zakonskih uvjeta, 2) raskidom ugovora o koncesiji zbog javnog interesa, 3) jednostranim raskidom ugovora, 4) pravomoćnošću sudske odluke kojom se ugovor o koncesiji utvrđuje ništetnim ili se poništava, 5) u slučajevima određenim ugovorom o koncesiji, te 6) u slučajevima određenim posebnim propisom.  

Davatelj koncesije može jednostrano odlukom raskinuti ugovor o koncesiji iz razloga koji su takstativno nabrojani u čl.73. ZoK-a. Jedan od razloga za jednostrani raskid ugovora je kada koncesionar nije platio naknadu za koncesiju više od dva puta uzastopno ili općenito neuredno plaća naknadu za koncesiju. Što se tiče prestanka koncesije u slučajevima određenim posebnim propisom kao razloga za prestanak koncesije, SZ nije propisao da koncesija na pomorskom dobru prestaje samim otvaranjem predstečajnog ili stečajnog postupka.

Pojmovi brodogradilište i brodogradilišna luka nisu istoznačice. Prema čl. 138. ZPDML-a brodogradilišna luka je luka koja je namjenjena obavljanju djelatnosti koje su u funkciji gradnje, popravka i održavanja pomorskih objekata, a koncesija za gospodarsko korištenje brodogradilišne luke može se dati samo gospodarskim subjektima koji su registrirani za obavljanje gradnje i/ili popravka i/ili održavanja pomorskih objekata.⁶ Argumentum a contrario, brodogradilišna luka nije u sustavu pomorskog dobra kada se u njoj ne obavljaju djelatnosti koje nisu u funkciji gradnje, popravka i održavanja pomorskih objekata. To znači da je brodogradilište širi pojam od brodograđevne luke jer pored zemljišta i objekata koji predstavljaju „brodogradilišnu luku“ obuhvaća i područje koje nije u neposrednoj vezi s morem pa nije pomorsko dobro. Nadalje, ako gospodarski subjekt nije registriran za obavljanje gradnje i/ili oporavka i/ili održavanja pomorskih objekata, tada po sili ZPDML-a ne može biti koncesionar za gospodarsko korištenje brodogradilišne luke.

4.  Analiza odluka koje je donijela Vlada Republike Hrvatske u svezi s brodograđevnom industrijom Split, a na temelju kojih su zaključeni ugovori o koncesiji

U predstečajnom postupku nad dužnikom Brodograđevna industrija Split d. d. iz Zagreba, vjerovnik MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE (dalje: MMPI), Prisavlje 14, Zagreb prijavilo je svoju tražbinu ovom dužniku, a na ime neplaćene koncesijske naknade  u iznosu od 2.067.764,35 eura, od čega je priznat iznos od 2.035.990,15 eura, a osporen iznos od 31.684,20 eura. Iz spisa je vidljivo da MMPI za svoju tražbinu nema ovršnu ispravu, a niti ima razlučno pravo na imovini dužnika, pa je „obični“ vjerovnik. Prijavom tražbine MMPI je formalnopravno postao vjerovnik ovog predstečajnog postupka, kao i svi drugi vjerovnici koji su  u roku prijavili svoju tražbinu prema ovom dužniku.

Vezano za predstečajnog dužnika Brodograđevnu industriju Split d.d. iz Zagreba (dalje: Ovlaštenik koncesije), Vlada Republike Hrvatske (dalje: Davatelj koncesije) je donijela ukupno 6 odluka u 20-ak godina, dok je MMPI s njime zaključio ugovor s dva dodatka tom ugovoru.

Redoslijed odluka Davatelja koncesije:

1. Odluku o koncesiji pomorskog dobra u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene brodogradilišta Split trgovačkom društvu „Brodosplit-Brodogradilište“ d.o.o. Split⁷. Ukupna površina kopnenog dijela pomorskog dobra iznosi 580.589 m², dok površina morskog dijela iznosi 222.319 m², odnosno ukupno iznosi 802.908 m². Koncesija se daje na vremensko razdoblje od 32 godine, računajući od dana sklapanja ugovora o koncesiji, a godišnja naknada koju Ovlaštenik plaća sastoji se od dva dijela: a) stalni dio u iznosu od 0,50 kuna po m² zauzete površine te b) promjenjivi dio naknade u iznosu od 1% od godišnje dobiti Ovlaštenika koncesije.
2. Odluku o izmjeni Odluke o koncesiji pomorskog dobra u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene – brodogradilišta Split⁸. Ovom se Odlukom mijenja obuhvat korištenja lučkog područja Brodogradilišta Split, te se iz posjeda Ovlaštenika koncesije izlaze parcele u ukupnoj površini od 13.805 m², pa je površina kopnenog dijela Brodogradlišta Split sada 566.784 m², a ukupna površina kopnenog i morskog dijela iznosi 789.103 m².
3. Odluka o izmjeni Odluke o koncesiji pomorskog dobra u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene – brodogradilišta Split⁹ kojom se mijenja obuhvat korištenja lučkog područja Brodogradilišta Split, pa iz posjeda Ovlaštenika koncesije izlaze parcele u površini 3.235m². Površina kopnenog dijela Brodogradilišta Split sada je 563.549 m², a ukupna površina kopnenog i morskog dijela iznosi 785.868 m².
4. Odluku o izmjeni Odluke o koncesiji pomorskog dobra u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene - brodogradilišta Split¹⁰ kojom ukupna kopnena površina pomorskog  dobra  iznosi 563549 m², a površina morskog dijela iznosi 222.319 m², odnosno sveukupno 785.868 m². Mijenja se i godišnja naknada koju Ovlaštenik koncesije plaća za korištenje pomorskog dobra koja se sastoji od: a) stalnog dijela u iznosu od 3,00 kuna po metru kvadratnom zauzete površine, b) promjenjivog dijela naknade u iznosu od 1% od godišnjeg prihoda.   
5. Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o koncesiji pomorskog dobra u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene – brodogradilišta Split¹¹. Ukupna površina lučkog područja  iznosi 765.265 m², od čega površina kopnenog dijela iznosi 542.256 m², a površina morskog dijela iznosi 223.009 m².  Osim toga: a) tvrtka Ovlaštenika koncesije po novom je „Brodograđevna industrija Split, dioničko društvo“, b) precizira se pojam „godišnji prihod“, c) Ovlaštenik koncesije dužan je davatelju koncesije dostaviti ovjerene zadužnice na iznos od dvije godišnje naknade za stalni dio koncesijske naknade u ukupnom iznosu od 4.591.590,00 kuna, kao instrument osiguranja naplate naknade za koncesiju te za naknadu štete koja može nastaviti zbog neispunjenja obveza iz ugovora, te d) zadužuje se Ovlaštenik koncesije izdati tabularne izjave kojima bezuvjetno pristaje da se u zemljišnim knjigama izvrši brisanje upisanog prava vlasništva društva Brodosplit-Brodogradilište d.o.o. i društva Brodograđevna industrija Split, dioničko društvo, koja su izvorno pomorsko dobro, bez prava naknade, uz istovremeni upis pomorskog dobra.
6. Odluka o davanju suglasnosti na davanje u potkoncesiju dijela pomorskog dobra u luci posebne namjene – brodogradilištu  Split, trgovačkom društvu BRODOSPLIT-BRODOGRADILIŠTE SPECIJALNIH OBJEKATA d.o.o. pod istim uvjetima pod kojim daje dana koncesija, a na rok od 10 godina. Područje koje se daje u potkoncesiju obuhvaća kopneni dio pomorskog dobra luke posebne namjene – Brodogradilištu Split s izgrađenim objektima u katastarskoj općini Split, ukupne površine 41.867 m².

Nakon toga, između Davatelja koncesije i Ovlaštenika koncesije zaključeni su: Ugovor o koncesiji pomorskog dobra u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene – brodogradilišta Split dana 19. travnja 2000., Dodatak br. 1. Ugovoru o koncesiji pomorskog dobra u svrhu  gospodarskog korištenja luke posebne namjene – brodogradilišta Split dana 11. veljače 2011., Dodatak br. 2. Ugovoru o koncesiji pomorskog dobra u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene – brodogradilišta Split dana 3. siječnja 2019.

Uvidom u Pregled uplata i dugovanja iz Registra koncesija (7. srpnja 2025.) proizlaze sljedeći zaključci: 1) od 3. lipnja 2000. do 30. travnja 2020. Ovlaštenik koncesije uredno je plaćao utvrđenu obvezu, 2) prvo veliko zakašnjenje u plaćanju utvrđene obveze evidentirano je 30. travnja 2021. u ukupnom iznosu od 432.744,16 eura (utvrđena obveza + iznos obračunate kamate), 3) velika zakašnjenja u plaćanju utvrđenih obveza trajala su  od 30. travnja 2021. do 30. travnja 2025., odnosno do dana otvaranja stečajnog postupka nad ovim predstečajnim dužnikom.

Prema tome, Davatelj koncesije je dulje od 4 kalendarske godine ostvarivao pravo na jednostrani raskid  ugovora koncesiji zbog toga što Ovlaštenik koncesije nije platio naknadu za koncesiju više od dva puta uzastopno ili je općenito neuredno plaćao naknadu za koncesiju.

5. Privremeno gospodarsko  korištenje pomorskog dobra

Privremeno gospodarsko korištenje pomorskog dobra potpuno je novi pravni institut u ZPDML-u. Vlada Republike Hrvatske može u slučaju izvanrednih okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti, izbjeći i otkloniti, neovisno o značaju zahvata sukladno dokumentima prostornog uređenja, radi brige o javnom interesu, brige o lučkom području luke posebne namjene ili radi spječavanja nastanka štete (npr. nije dovršen postupak dodjele nove koncesije, dosadašnji koncesionar je umro ili prestao postojati, istekao je rok za koncesiju, a nisu ispunjene pretpostavke da dodjelu nove koncesije, luka se nezakonito koristi) donijeti odluku o davanju na privremeno gospodarsko korištenje lučkog područja luke posebne namjene lučkoj upravi (čl. 75. st. 1. ZPDML-a). Odluka se donosi po službenoj dužnosti, na rok od jedne godine (čl. 75. st. 2. ZPDML-a). Ako se u tom roku ne ispune zakonski uvjeti za davanje koncesije, pomorsko dobro stavlja se u opću upotrebu (čl. 75. st. 3. ZPDML-a). I konačno, žalba protiv odluke nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor (čl. 75. st. 4. ZPDML-a).

To znači da Vlada Republike Hrvatske može, pozivom na čl. 75. ZPDML-a, kada za to postoji opravdani razlog, donijeti odluku o davanju na privremeno gospodarsko korištenje lučkog područja luke posebne namjene lučkoj upravi, i to najdulje na rok do jedne godine.

Zašto Vlada Republike Hrvatske nije iskoristila ovu opciju i za luku posebne namjene – brodograđevnu luku u Splitu? Za pretpostaviti je da je hrvatska Vlada znala da u rukama drži ubojito pravno oružje ali ga nije mogla upotrijebiti jer je nad Ovlaštenikom koncesije te luke pokrenut predstečajni postupak po SZ-u. Osim toga, u konkretnom slučaju nije postojao niti jedan opravdani razlog za upotrebu ove izvanredne mjere: a) nije dovršen postupak dodjele nove koncesije, b) dosadašnji koncesionar je umro ili prestao postojati, c) istekao je rok koncesije, d) luka se nezakonito koristi. 

6. Izuzimanje nekretnine koja je u pravnom režimu pomorskog dobra

Nekretnina gubi status pomorskog dobra ako se dio nekretnine prema točno određenim kriterijima iznimno treba izuzeti iz pomorskog dobra.

Izuzimanje nekretnine koja je u pravnom režimu pomorskog dobra postoji u hrvatskoj pomorskopravnoj povijesti već gotovo jedno stoljeće. Naime, prema § 3 Uredbe sa zakonskom snagom o pomorskom javnom dobru¹², nitko ne može steći državinu, vlasništvo ili druga stvarna prava na pomorskom javnom dobru, osim ako Ministarstvo saobraćaja, po saslušanju nadležne Kr. banske uprave kao i drugih eventualno zainteresiranih vlasti donese odluku, da se s odnosnog pomorskog javnog dobra skida ovo njegovo obilježje i odrede uvjeti stjecanja vlasništva ili drugih stvarnih prava na odnosnu površinu. (istaknuo autor). 

U ZPDML-u se nalazi nekoliko odredbi koje se tiču izuzimanja nekretnine koja je u pravnom režimu pomorskog dobra (čl. 25., čl. 209.). Nesporno je da dio nekretnine koji se izuzima iz režima pomorskog dobra postaje vlasništvo Republike Hrvatske. Logično je da u slučaju mijenjanja granica pomorskog dobra treba promijeniti dokumente prostornog uređenja te da ovlašteniku koncesije treba sukladno površini izuzete nekretnine umanjiti stalni i promjenjivi dio koncesijske naknade za gospodarsko korištenje pomorskog dobra. S obzirom na to da se granica pomorskog dobra sužava, a ne proširuje ne mogu se primijeniti odredbe o izvlaštenju.

Naprijed navedena pravila primjenjuju se i na postojećeg Ovlaštenika koncesije.

7. Zaključak     

Koncesija ne prestaje otvaranjem predstečajnog postupka kada je predstečajni dužnik koncesionar luke posebne namjene – brodogradilišne luke koji ima dospjele, a neplaćene koncesijske naknade za gospodarsko korištenje pomorskog dobra. U tom slučaju niti davatelj koncesije ne može jednostrano raskinuti ugovor o koncesiji, već kao i drugi vjerovnici prijaviti svoju tražbinu predstečajnom dužniku radi osiguranja ujednačenog namirenja vjerovnika pojedinih skupina (pravilo predstečajnog postupka). Konačno, može li hrvatska Vlada uvesti izvanrednu mjeru – privremeno gospodarsko korištenje pomorskog dobra (čl. 75. ZPDML-a)? Ne može jer ne postoji niti jedan opravdani razlog za upotrebu ovog ubojitog pravnog oružja.

dr. sc. Ante Vuković, znanstveni suradnik u polju prava