Ovaj je Zakon odredio i novčane sankcije odvjetnicima i javnim bilježnicima ako odbiju, bez važnih razloga imenovanje za upravitelja stečajne mase u konkretnom stečajnom postupku. Zaključak je da su kriteriji za izbor bili vrlo strogi, jer je upravitelj stečajne mase kao glavno operativno tijelo stečajnog postupka morao imati visoke moralne i stručne kvalifikacije.
1. Uvod
Stečajni zakon za Kraljevinu Jugoslaviju donesen je 22. studenoga 1929., objavljen je u „Službenim Novinama“ br. 228. od 1. prosinca 1929., dok je, na temelju Zakona o uvođenju u život Stečajnog zakona i Zakona o prinudnom poravnanju van stečaja, stupio na snagu 1. svibnja 1930. Stupanjem na snagu novog Stečajnog zakona (dalje: SZ/1930) prestaju važiti svi stečajni zakoni koji su važili u pojedinim pravnim područjima Kraljevine, osim propisa tih zakona, koji se odnose na stečaj privrednih i gospodarskih zadruga.
Model zakon za izradu ovog Zakona bio je austrijski Stečajni zakon i Zakon o prinudnom poravnanju od 10. prosinca 1914.1
2. Organi stečajnog postupka
Stečaj se može otvoriti nad imovinom svakog dužnika fizičke i pravne osobe, a temeljem prijedloga dužnika ili vjerovnika. Razlozi za otvaranje stečaja su: a) dužnikova nesposobnost za plaćanje (insolventnost) koja postoji kad dužnik obustavi svoja plaćanja (glavni stečajni razlog), te b) dužnikova prezaduženost koja postoji kada su dužnikove obveze veće od njegove imovine (pomoćni stečajni razlog).
Organi stečajnog postupka su: a) stečajni sudac, b) vjerovnički odbor, c) vjerovnički zbor, te d) upravitelj stečajne mase.
Stečajni sud određuje stečajnog suca (sudac pojedinac) u čijoj je nadležnosti vođenje stečajnog postupka i nadzor rada svih drugih organa stečajnog postupka, o čemu donosi naredbe i odluke (čl. 85. SZ/1930.). Vjerovnički odbor nije nužni nego fakultativni organ u stečajnom postupku. Kada je osnovan, dužnost mu je nadzirati rad stečajnog upravitelja, davati mu upute te mu odobravati poduzimanje radnji bez koje one neće važiti (čl.95.-99. SZ/1930.). Vjerovnički zbor je organ stečajnog postupka koji ima šira ovlaštenja od vjerovničkog odbora: bira vjerovnički odbor, predlaže smjenu stečajnog upravitelja i izbor novog stečajnog upravitelja te obavlja druge poslove iz svoje nadležnosti (čl.100.-104.SZ/1930.). Vrlo je važno naglasiti da stečajni sud može odbiti izvršenje zaključka vjerovničkog odbora ili vjerovničkog zbora, ako je zaključak u suprotnosti sa zajedničkim interesima svih stečajnih vjerovnika, a u hitnim slučajevima može zaključak zamijeniti svojom naredbom, u cilju otklanjanja štete, koja bi inače nastala (čl. 105. SZ/1930.). Na taj se način ograničava autonomija stečajnih vjerovnika, vjerovničkog odbora, vjerovničkog zbora i upravitelja stečajne mase.
3. Upravitelj stečajne mase
Upravitelj stečajne mase ima vrlo široka prava i obveze (čl. 86. - 94. SZ/1930.).
U fokusu ovog rada su odredbe koje se tiču postavljanja (imenovanja) upravitelja stečajne mase, a nalaze se u čl. 86. SZ/1930, koji glasi:
§ 86.
Stečajni sud po službenoj dužnosti postavlja upravitelja stečajne mase prilikom otvaranja stečaja i kad god se uprazni mjesto upravitelja.
Za upravitelja stečajne mase postavljaće se neporočno, pouzdano lice, koje je stručno s obzirom na osobenost ili vrstu stečajne mase. Na pitanje suda u pogledu označenih svojstava lica moraju vlasti i dotične staleške organizacije bez odlaganja odgovoriti.
Za upravitelja stečajne mase ne mogu biti postavljena lica pomenuta u § 34., a tako isto ni ona lica, koja su ranije, kao upravitelji, bila smjenjena sa dužnosti zbog neurednosti.
Ako je postavljen za upravitelja advokat ili javni bilježnik, onda on može odbiti primanje dužnosti samo iz važnih razloga, kojih opravdanost cijeni stečajni sud.
Stečajni sud izdaće upravitelju stečajne mase dekret o postavljanju, a stečajni sudac uzeće od njega svečano obećanje, da će savjesno vršiti svoju dužnost.
Bliža naređenja o izboru upravitelja stečajne mase može propisati Ministar pravde.
Dakle, upravitelja stečajne mase imenuje stečajni sud u samom zaključku o otvaranju stečajnog postupka i objavljuje njegove ime javnim oglasom. 2 Tijekom stečajnog postupka, umjesto stečajnog upravitelja određenog tim javnim oglasom, stečajni sud imenuje novog upravitelja stečajne mase zbog smjene upravitelja i izbora novog upravitelja stečajne mase sukladno odluci vjerovničkog zbora. 3
Da bi bio izabran na dužnost upravitelja stečajne mase on mora udovoljavati određenim zahtjevima. Svoj moralni integritet (neporočnost i pouzdanost) upravitelj stečajne mase dokazuje potvrdom od staleške organizacije čiji je član, dok stručni integritet potvrđuje odgovarajućim stupnjem formalnog obrazovanja (stručnom spremom) koji mu omogućuje zahtjevno vođenje poslovanja stečajnog dužnika.
Za upravitelja stečajne mase ne mogu biti postavljene bliske osobe. Bliske osobe su bračni drug i osobe koje su u srodstvu sa stečajnim dužnikom ili njegovim bračnim drugom. Ako je pak stečajni postupak otvoren nad pravnom osobom, odnosno nad društvom s ograničenom odgovornošću, tada se članovi toga društva i njihovi bliski rođaci smatraju bliskim osobama (§ 34. SZ/1930.). Također, za upravitelja stečajne mase ne može biti imenovan raniji upravitelj stečajne mase koji je smijenjen sa dužnosti zbog neurednosti.
SZ/1930. postavio je vrlo stroge kriterije za imenovanje odvjetnika i javnih bilježnika za dužnost upravitelja stečajne mase.
Pored općih zahtjeva (neporočnost, pouzdanost i stručnost), koji vrijede za sve upravitelje stečajne mase, od odvjetnika i javnih bilježnika još se traži podvrgavanje odluci stečajnog suda o imenovanju na dužnost upravitelja stečajne mase.
Naime, fizičke osobe koje su imenovane za upravitelja stečajne mase mogu odbiti imenovanje ne navodeći razloge odbijanja (znači, bez obrazloženja), dok odvjetnici i javni bilježnici mogu odbiti imenovanje samo ako stečajni sud uvaži važne razloge zbog kojih odbijaju ponuđenu im dužnost. Dok stečajni sud kumulativno ne ispita te razloge i ne donese rješenje, odvjetnici i javni bilježnici moraju voditi poslovanje stečajnog dužnika. Ako pak stečajni sud odbije njihovo opravdanje, prisilit će ih na vršenje dužnosti novčanom kaznom do 5000 dinara (§ 91/3 SZ 1930.).
Nadalje, stečajni sud izdat će upravitelju stečajne mase odluku o imenovanju, dok će stečajni sudac od njega tražiti svečano obećanje da će savjesno vršiti svoju dužnost.
Konačno, SZ/1930. otvara mogućnost da Ministar pravde posebno odlukom donese pravila o izboru upravitelja stečajne mase.
4. Zaključak
Upravitelj stečaje mase je fizička osoba koju imenuje stečajni sud odlukom o otvaranju stečajnog postupka nad fizičkom ili pravnom osobom. Svoj pristanak na obavljanje dužnosti upravitelja stečajne mase, imenovani upravitelj stečajne mase potvrđuje svečanim obećanjem da će savjesno vršiti svoju dužnost.
SZ/1930. regulira pravo svakog upravitelja stečajne mase da, bez navođenja razloga, odbije imenovanje. Od toga pravila postoje izuzeci. Odvjetnici i javni bilježnici imenovani za upravitelja mogli su odbiti imenovanje samo iz važnih razloga, kojih opravdanost ocjenjuje stečajni sud. Sve dok stečajni sud ne ispita te važne razloge i o tome ne donese rješenje, odvjetnici i javni bilježnici moraju voditi naloženu im upravu stečajne mase. Ako pak stečajni sud odbije njihove zahtjeve odnosno obrazloženja, dužni su pod prijetnjom novčanih sankcija vršiti dužnost upravitelja stečajne mase. Dakle, SZ/1930. niti jednom svojom odredbom nije osigurao odvjetnicima i javnim bilježnicima privilegirani (povlašteni) položaju u odnosu na sve druge fizičke osobe koje mogu, sukladno svojim moralnim i stručnim kvalifikacijama, biti upravitelji stečajne mase.
Ako se pak odredbe iz čl. 86. SZ/1930 usporede s odgovarajućim odredbama iz čl. 77. važećeg Stečajnog zakona („Narodne novine“, br. 71/15., 104/17., 36/22.), lako je utvrditi da ne postoje bitne razlike o tome tko može biti imenovan za stečajnog upravitelja.
dr. sc. Ante Vuković, znanstveni suradnik u polju prava
^ 1 Tekst Stečajnog zakona za Kraljevinu Jugoslaviju s interpretativnim i komentatorskim bilješkama, te sudskim rješenjima pripremili su istaknuti hrvatski pravnici prof. dr. Antun Verona i prof. dr. Strećko Zuglia, a objavljen je u 1930. godine u nakladi Obnove d.d. iz Zagreba.
^ 2 Prema čl.79 SZ/1930. oglas mora sadržavati: 1. naziv suda koji je otvorio stečajni postupak, 2. ime i prezime, zanimanje i dužnikovo boravište kao i sjedište njegova poduzeća, 3. ime i službeno sjedište stečajnog suca, 4. ime i prezime, te adresu upravitelja stečajne mase, 5. mjesto, dan, sat i svrhu prvog zbora vjerovnika s pozivom da podnesu prijave tražbina, s kojima će iste učiniti vjerojatnim, 6. poziv stečajnim vjerovnicima da svoje tražbine prijave u određenom roku ako o njima teče parnica, 7. mjesto, dan i sat općeg ročišta za ispitivanje tražbina, 8. opomenu osobama koje imaju predmete stečajne mase ili su dužnici stečajnog dužnika, da te predmete odnosno dug i svoja izlučna i razlučna prava odmah prijave uspravitelju stečajne mase, te 9. službene novine za javnu objavu oglasa.
^ 3 Ostali razlozi za imenovanje novog stečajnog upravitelja su: a) smrt upravitelja, b) gubitak djelatne sposobnosti upravitelja, te c) ostavke upravitelja.
