Od 1. siječnja 2024. godine smanjuje se broj matičnih ureda

Trenutno važeća Uredba o područjima matičnih ureda donesena je 1998. godine („Narodne novine“ br. 2/98.) i od tada se nije mijenjala, a prema istoj su matična područja određena odlukama bivših općinskih skupština.

Reorganizacija matičnih ureda osobito je bilo potrebna jer se od 1998. godine mijenjao opseg poslova pojedinih matičnih ureda, županije su preuzele obavljanje povjerenih poslova državne uprave, a među kojima su i poslovi vezani uz osobna stanja građana te je uvođenjem digitalizacije usluga iz područja osobnih stanja građana (e-Matične knjige, e-Novorođenče, e-Prijava vjenčanja i e-Prijava životnog partnerstva), bilo potrebno optimizirati raspored i broj matičnih ureda.

Pri izradi nove Uredbe uzimali su se u obzir prijedlozi županija i Grada Zagreba, statistički podaci dobiveni obradom podataka iz informacijskog sustava u kojem se vode državne matice i opseg poslova i broj stanovnika koji administrativno gravitiraju pojedinom matičnom uredu.

Državne matice i područja matičnih ureda

Državne matice definirane su člankom 1. Zakona o državnim maticama– dalje u tekstu ZDM („Narodne novine“ br. 96/93., 76/13., 98/19. i 133/22.) kao evidencije o osobnim stanjima građana u koje se upisuju činjenice rođenja, sklapanja braka i smrti i drugi podaci o tim činjenicama utvrđeni zakonom.

Državne matice vode se za svako naseljeno mjesto po matičnim područjima, dok matična područja određuje Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog tijela državne uprave nadležnog za poslove opće uprave (članak 3. ZDM-a).

ZDM nadležnost matičnog područja za upis rođenja ili činjenice smrti, propisuje na sljedeći način:

- upis rođenja djeteta u maticu rođenih, obavlja se na temelju usmene ili pisane prijave matičaru onog matičnog područja kojem pripada mjesto gdje se dijete rodilo;

- rođenje djeteta u prometnom sredstvu prijavljuje se matičaru matičnog područja mjesta gdje se putovanje završilo;

- činjenica smrti prijavljuje se usmeno ili pismeno matičaru matičnog područja kojem pripada mjesto gdje je smrt nastupila ili gdje je umrli nađen;

- činjenica smrti u prometnom sredstvu u kretanju kao i smrt koja je nastupila na mjestu prometne ili druge nesreće za koje je matično područje neodredivo, prijavljuje se matičaru matičnog područja kojem pripada mjesto gdje se umrli sahranjuje;

- proglašenje nestale osobe umrlom i smrt dokazana u sudskom postupku, upisuje se u maticu umrlih na temelju pravomoćnog sudskog rješenja, a činjenica smrti prijavljuje se matičaru matičnog područja gdje je nestala osoba imala posljednje prebivalište, a ako nije imala prebivalište onda matičaru matičnog područja gdje je imala posljednje boravište, no ako posljednje prebivalište ili boravište nije poznato ili je bilo u inozemstvu, činjenica smrti prijavljuje se matičaru matičnog područja kojem pripada mjesto rođenja te osobe, a ako je mjesto rođenja bilo u inozemstvu, činjenica smrti prijavljuje se matičaru matičnog područja na kojem je sjedište suda koji je donio rješenje.

Vlada Republike Hrvatske je dana 24. kolovoza 2023. donijela novu Uredbu o područjima matičnih ureda – dalje u tekstu: Uredba („Narodne novine“ br. 97/23.), a koja će stupiti na snagu 1. siječnja 2024. godine.

Uredbom o područjima matičnih ureda (dalje u tekstu: Uredba) određuju se matični uredi i njihova matična područja te održavanje uredovnih dana. Za svaki matični ured određuju se matična područja za koja se vode državne matice, a matični ured može voditi državne matice za više matičnih područja.

Matična područja nazivom i ustrojstvom odgovaraju ustrojstvu općina i gradova sukladno zakonu kojim se određuju područja županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Matičnom području pripadaju sva naselja koja ulaze u sastav općine ili grada te iznimno matičnim područjima u Gradu Zagrebu pripadaju naselja gradskih četvrti, odnosno mjesnih odbora.

Kako je već ranije navedeno, novom Uredbom optimiziran je raspored i broj matičnih ureda i to na način da se broj matičnih ureda smanjio s dosadašnjih 245 na 205, odnosno u deset županija broj matičnih ureda se smanjio, dok je u jednoj županiji broj ureda povećan, a u ostalim županijama broj matičnih ureda ostao je ne izmijenjen. Smanjenje broja matičnih ureda neće negativno djelovati na pružanje usluga građanima jer su to uredi koji su već bili zatvoreni zbog nedostatka matičara ili smanjenog opsega posla ili su imali uredovne dane tek jednom ili dvaput mjesečno.

U članku 3. stavku 1. Uredbe, tablično su po županijama i Gradu Zagrebu prikazani matični uredi s pripadajućim matičnim područjima, dok su stavkom 2. u Gradu Zagrebu određena dva posebna matična ureda za hrvatske državljane bez prebivališta u Republici Hrvatskoj za koje nisu nadležni drugi matični uredi u Republici Hrvatskoj:

1. Matični ured Zagreb I koji obavlja poslove upisa činjenica rođenja, sklapanja braka, smrti i životnog partnerstva koje su se dogodile u inozemstvu za hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj
2. Matični ured Zagreb II koji obavlja poslove upisa u evidenciju o državljanstvu hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj te poslove vođenja evidencije o državljanstvu za upise u Gradu Zagrebu koji su se dogodili do 1992. godine.

Također, u slučaju promjene matičnog područja tijekom godine, državne matice nastavit će se voditi prema stanju prije promjene do kraja godine u kojoj je promjena nastala, a po novom matičnom području od početka sljedeće godine.

Vezano uz uredovne dane, Uredba propisuje da matičari obavljaju poslove u matičnom uredu, u pravilu, svaki radni dan sukladno aktu županije odnosno Grada Zagreba kojim se uređuje njihovo radno vrijeme s tim da matični ured s manjim brojem upisa u godini od prosjeka ostalih matičnih ureda u županiji ili Gradu Zagrebu može obavljati poslove u uredovne dane u kojem slučaju broj uredovnih dana određuje župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba no broj uredovnih dana ne može biti manji od jedan tjedno.

Mirta Brkić-Gverieri, dipl. iur.