Nedavni potresi i poplave, svjetska pandemija, ratna stanja te potencijalne ekonomske krize potaknuli su pitanje strateških robnih zaliha koje država ima u svom posjedu. Trenutno važeći Zakon o strateškim robnim zalihama („Narodne novine“, br. 87/02. i 14/14; u daljnjem tekstu: Zakon), donesen je prije 20 godina. Ovim Zakonom je, kao i prijašnjim zakonima koji su uređivali to pitanje (Zakon o državnim robnim zalihama iz 1998. i Zakon o državnim robnim zalihama iz 1994.), istaknuto da se strateške robne zalihe stvaraju za osiguranje osnovne opskrbe i to u sljedeća dva scenarija: u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske te u slučaju velikih prirodnih nepogoda (kao i tehničko-tehnoloških i ekoloških katastrofa).
U osnovi, robnim zalihama je primarna uloga osiguranje određenih roba samo za izvanredne i to zakonom točno propisane slučajeve kada se drugim mjerama gospodarske politike ne bi mogli spriječiti ili izbjeći nastali poremećaji. Po kriteriju, koji je i danas aktualan, u robnim zalihama su se nalazile one robe kojima bi se mogla osigurati osnovna opskrba za oko 50.000 građana i to u vremenu od 15 do 60 dana. Također je bilo predviđeno osiguranje osnovne opreme i materijala za zbrinjavanje građana u slučaju velikih prirodnih nepogoda kao što su poplave, potresi, požari i slično.
S obzirom na to da je trenutno važeći Zakon o strateškim robnim zalihama pomalo zastario u nekim dijelovima bilo ga je potrebno prilagoditi u skladu sa novim izazovima koji se odnose na humanitarne krize te učestale katastrofe. Nakon e-Savjetovanja u saborsku proceduru upućen je Prijedlog zakona o strateškim robnim zalihama, a 17. studenoga 2022. Hrvatski sabor je zaključio raspravu o Konačnom prijedlogu Zakona o strateškim robnim zalihama (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog zakona).
Konačnim prijedlogom zakona predlaže se potpuno novi Zakon čijim stupanjem na snagu bi prestao važiti dosadašnji Zakon. Novi Zakon bi imao nešto manje članaka nego trenutno važeći, odnosno 27 članaka naspram 34 članka. Kroz nove zakonske odredbe planiraju se riješiti neka pitanja koja su se pokazala ključnima u dosadašnjim izvanrednim situacijama. Tako se planira na funkcionalan, operativan i racionalan način odrediti namjena i razina formiranja robnih zaliha i vrsta roba koje čine stalne robne zalihe. Planira se omogućiti Vladi Republike Hrvatske da može brzo i učinkovito djelovati ako se pokaže potreba izmjene Bilance roba strateških robnih zaliha. Ovo se pokazalo prijeko potrebnim na primjeru nedavnih potresa u Zagrebu i Banovini.
Bilancom strateških robnih zaliha određuje se popis robe koja čini robne zalihe pod čime mislimo na vrstu, naziv, količinu robe u zalihama te njihov teritorijalni razmještaj. U Konačnom prijedlogu Zakona uvodi se novost u popisu robe koja može činiti strateške robne zalihe pa se osim poljoprivrednih, prehrambenih i neprehrambenih proizvoda uvode nove skupine proizvoda, a to su lijekovi, cjepiva, medicinski proizvodi i medicinski materijal, zaštitna oprema i protuotrovi. Zbog uočene potrebe i efikasnosti, Vlada Republike Hrvatske će odsada revidirati Bilancu svake godine. Prema trenutno važećem Zakonu, Vlada je tu obvezu imala jednom u tri godine.
Cilj Konačnog prijedloga zakona je i da se odredi procedura u kojoj su jasno navedena tijela koja mogu tražiti upotrebu robnih zaliha u slučaju potrebe kao i da se osiguraju stabilni i stalni izvori financiranja za robne zalihe te učinkovito praćenje i kontrola poslovanja s robnim zalihama.
Propisano je da se robne zalihe skladište u skladištima u vlasništvu Republike Hrvatske te se mogu čuvati u skladištima za koje je sklopljen ugovor o zakupu skladišta s pravnim i/ili fizičkim osobama te jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Međutim, produženo je razdoblje u kojem se poslovi skladištenja zaliha ne mogu povjeriti tvrtkama ili pojedincima kojima je izrečena zaštitna odnosno sigurnosna mjera obavljanja određenih djelatnosti. Umjesto dosadašnje dvije godine, sada se takvi poslovi ne mogu povjeriti pravnim ili fizičkim osobama kojima je u posljednjih pet godina pravomoćnom sudskom odlukom ili rješenjem o prekršaju izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja određenih djelatnosti kao niti skladištarima koji su zbog nemara prouzročili pad kvalitete robe i umanjenje tržišne vrijednosti robe kojom raspolaže Ravnateljstvo za robne zalihe (članak 15. Konačnog prijedloga Zakona).
Važno je istaknuti da će se ubuduće robne zalihe držati samo u robi pa se sukladno tome ukida čuvanje robe u novcu jer se taj način čuvanja robe kroz praksu pokazao nepotrebnim i nefunkcionalnim, pogotovo kada se u slučaju elementarnih nepogoda i humanitarnih katastrofa mora brzo djelovati.
Ukratko, predloženim rješenjima planira se omogućiti bolje funkcioniranje robnih zaliha u slučajevima propisanim zakonom. Isto tako, kroz nove zakonske odredbe omogućit će se Vladi Republike Hrvatske mogućnost bržeg djelovanja u slučaju velikih nesreća i katastrofa i to putem Ravnateljstva za robne zalihe, civilne zaštite i ostalih tijela i organizacija koje su uključene u sprječavanje i saniranje ratnih, klimatskih, humanitarnih i ekoloških katastrofa i nesreća.
Marina Turković
