Regres i ovrha: može li se regres ovršiti i kako se isplaćuje?

1. Pravo na regres

Odredbama Zakona o radu¹ propisano je da radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu od najmanje četiri tjedna, a maloljetnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja u trajanju od najmanje pet tjedana. Kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu može se utvrditi duže trajanje godišnjeg odmora.

Također je propisano da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna 3 mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

No odredbama Zakona o radu nije propisana obveza poslodavca na isplatu prigodne nagrade kao pomoći pri korištenju godišnjeg odmora odnosno regresa. Obvezu na isplatu regresa uređuje drugi izvor radnog prava (npr. kolektivni ugovor, pravilnik o radu, ugovor o radu). U slučaju kada je obveza na isplatu regresa propisana nekim drugim izvorom radnog prava tada je poslodavac dužan osim naknade plaće radniku isplatiti i regres. Ako niti jednim naprijed navedenim izvorom radnog prava nije propisana obveza isplate regresa tada ga poslodavac niti ne mora isplatiti radniku. Isto tako, ako je pravo na regres propisano izvorom radnog prava koji obvezuje poslodavca i ako u tom izvoru prava isplata regresa nije uvjetovana radom u punom radnom vremenu, onda i radnici koji rade u nepunom radnom vremenu mogu ostvariti regres u punom iznosu. Znači, ako nisu propisani posebni uvjeti za isplatu regresa u izvoru radnog prava, tada pravo na regres ostvaruju svi radnici poslodavca. U slučaju da je pravo na regres različito uređeno odredbama kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugim izvorima radnog prava, tada se kod ostvarenja prava radnika na regres primjenjuje načelo najpovoljnijeg prava².

Razlika između radnika koji rade u punom radnom vremenu i onih koji rade u nepunom ili skraćenom radnom vremenu osjetit će se u naknadi plaće za vrijeme godišnjeg odmora, jer prema odredbama Zakona o radu za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

Inače, kako pravo na isplatu regresa nije određeno odredbama Zakona o radu već je regres definiran drugim izvorima radnog prava kao materijalno pravo, u praksi regres znači jednokratnu novčanu isplatu poslodavca prije korištenja godišnjeg odmora radnika.

2. Isplata regresa

Sukladno članku 21. stavak 1. točki 1. Zakona o porezu na dohodak³, primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se svi primici koje poslodavac u novcu ili naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos. Stavkom 1. točkom 1. b tog članka propisano je da se primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju primici po osnovi naknada, potpora, nagrada i drugog, koje poslodavac isplaćuje ili daje radnicima iznad propisanih iznosa.

Također je odredbom članka 9 stavak 1. Zakona o porezu na dohodak propisano da se porez na dohodak, među ostalim, ne plaća na:

- primitke radnika po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, do propisanih iznosa, te primitke bivših radnika i nasljednika bivših radnika po osnovi naknada, potpora i nagrada koje isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, a koje su dospjele na isplatu za vrijeme trajanja radnog odnosa ili je pravo na isplatu nastalo za vrijeme trajanja radnog odnosa do propisanih iznosa

- primitke po osnovi naknada, potpora i nagrada osoba koje obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 29. ovoga Zakona i drugih djelatnosti koje se oporezuju na način propisan za samostalnu djelatnost, do propisanih iznosa.

Člankom 86. Zakona o porezu na dohodak, propisano je da tijela državne uprave i sudbene vlasti i druga državna tijela, tijela i službe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici - pravne i fizičke osobe, obavljaju isplate primitaka koji se smatraju dohotkom obveznicima poreza na dohodak te isplate primitaka koji se ne smatraju dohotkom, odnosno na koje se ne plaća porez na dohodak fizičkim osobama na njihov račun kod banke, a iznimno u gotovom novcu na propisan način.

Člankom 92. stavkom 1. Pravilnika o porezu na dohodak⁴, propisano je da tijela državne uprave i sudbene vlasti te druga državna tijela i službe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici - pravne i fizičke osobe obavljaju isplate primitaka fizičkim osobama, na njihov račun kod banke odnosno nerezidentima na njihov račun. Stavkom 2. toga članka Pravilnika o porezu na dohodak propisano je da iznimno navedena tijela, organizacije odnosno osobe mogu obveznicima poreza na dohodak, odnosno fizičkim osobama isplatu izvršiti i gotovinskom isplatom i to za:

1. mirovine⁵

2. nagrade nerezidentima⁶, za sudjelovanje na športskim, umjetničkim i drugim natjecanjima u Republici Hrvatskoj, ako se do završetka natjecanja ne zna koji od natjecatelja ostvaruje pravo na novčanu nagradu

3. primitke od obavljanja sezonskih poslova (sezonski poslovi u poljoprivredi, branje i skupljanje plodova i bilja, poslovi prodaje poljoprivrednih proizvoda, šumskih proizvoda, osvježavajućih napitaka, ledenih slastica, dnevnog tiska, ulaznica i slično, poslovi popisivanja, anketiranja, očitanja brojila i slično, amatersko sudjelovanje u radu kulturno umjetničkih društava i slični poslovi), uz uvjet da ovi primici kod jednog isplatitelja ne prelaze 2.000,00 eura godišnje

4. primitke koji se ne smatraju dohotkom⁷, osim primitaka po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe iz stavka 1. točke 4. toga članka

5. primitke na koje se ne plaća porez na dohodak⁸, osim:

5.1. primitaka učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga po posebnim propisima

5.2. stipendija učenicima i studentima koje se isplaćuju za vrijeme njihova redovnog školovanja, a koje se do propisanog iznosa ne smatraju drugim dohotkom te stipendija koje služe za pokriće troškova iz članka 6. stavka 3. ovoga Pravilnika, osim troškova školarine koji se isplaćuju na račun visokog učilišta

5.3. športskih stipendija, nagrada za športska ostvarenja i naknada športašima amaterima prema posebnim propisima, do propisanih iznos

5.4. nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) na koje se do propisanog iznosa ne plaća porez na dohodak

5.5. primici radnika iz članka 7. stavka 2. r.br. 34. i 37. te stavka 36. ovoga Pravilnika

Slijedom navedenog, isplata regresa radnicima do propisanih iznosa može se u skladu s navedenim odredbama Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak izvršiti i gotovinskom isplatom.

S obzirom na navedenu odredbu, zakonska je mogućnost poslodavca isplatiti radnicima prigodnu nagradu, kao neoporezivi primitak u visini do 700,00 eura godišnje, koja se obično isplaćuje kao božićnica i/ili regres. Poslodavac može isplatiti radnicima u godini na ime prigodne nagrade i veći iznos od 700,00 eura, ali će se on tada oporezivati. Dakle, ako se isplaćuje regres i njegov iznos zajedno s drugim prigodnim nagradama (npr. božićnicom ili uskrsnicom) ne prelazi propisani neoporezivi iznos od 700,00 eura, isti se može isplatiti bez obračunavanja poreza na dohodak. Međutim, kada primici po osnovi nagrada prelaze neoporezivi iznos od 700,00 eura, smatraju se plaćom te se i oporezuju kao plaća.  

Osim gotovinskom isplatom regres za godišnji odmor može se dati i u naravi te može biti utvrđen ili u neto ili u bruto iznosu. Takav primitak u naravi se smatra neto iznosom koji se mora uvećati za doprinose za obvezna osiguranja, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak ako je uveden.

3. Isplata regresa u uvjetima blokade

3.1. Regres i izuzeće od ovrhe

Je li regres primanje koje je izuzeto od ovrhe ili se ipak može ovršiti ovisi o predmetu po kojemu se provodi ovrha.

Naime, prema odredbama Ovršnog zakona⁹, koje uređuju ovrhu, regres predstavlja primanje koje je prema članku 172. OZ-a izuzeto od ovrhe na novčanim sredstvima, ali samo do porezno priznatog neoporezivog iznosa te se, u slučaju provedbe ovrhe po računu, može isplaćivati na zaštićeni račun ovršenika.

3.2. Zaštićeni račun

Zaštićeni račun je poseban račun dužnika/ovršenika na koji se uplaćuju sredstva koja su u cijelosti, odnosno određenom iznosu izuzeta od ovrhe.

Zaštićeni račun u Fini može otvoriti građanin, obrtnik ili osoba koja obavlja samostalnu djelatnost nad čijim se računima provodi ovrha ili će se ovrha provoditi. Osnovni uvjet za otvaranje zaštićenog računa jest da osoba ima barem jedan aktivan račun u banci sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, otvoren kao račun potrošača te se zaštićeni račun može otvoriti samo u banci u kojoj dužnik/ovršenik ima otvoren račun.

Naime, osoba koja se našla u situaciji da je ovršenik i da su joj računi blokirani, mora voditi računa da je njezina obveza da, odmah po saznanju da su joj računi blokirani, zatraži otvaranje zaštićenog računa. Ovdje se skreće pažnja da je prvotno bilo moguće otvoriti zaštićeni račun samo ako je ovršenik već imao blokirane račune. Budući da se pokazalo da takvo rješenje nije dobro iz razloga što se zaštićeno primanje koje bi se u tom trenutku uplatilo na račun ovršenika nije moglo zaštititi od ovrhe, zakonodavac je vrlo brzo propisao da se zaštićeni račun može otvoriti i u slučaju ako ovršenik nema blokadu računa uz uvjet da u trenutku kada traži otvaranje zaštićenog računa dostavi dokaz iz kojeg je razvidno da je određena ovrha na njegovim novčanim sredstvima.

Danas, zaštićeni račun se može otvoriti putem aplikacije e-Dugovanja u sustavu e-Građani, putem Online servisa za predaju dokumentaciji koja je dostupna na web stranici Fine te osobno, u poslovnici Fine i to na način da se popuni obrazac Obavijesti iz članka 212. stavak 1. Ovršnog zakona¹⁰. Obrazac je jednostavno popuniti. Potrebno je unijeti osobne podatke, broj redovnog računa na koji se inače uplaćivalo zaštićeno primanje te označiti koje se zaštićeno primanje ostvaruje uz naznaku uplatitelja tog primanja i njegov osobni identifikacijski broj te na kraju obrazac vlastoručno potpisati. U slučaju digitalnog podnošenja Obavijesti, ako podnositelj nije u mogućnosti Obavijest digitalno potpisati, Obavijest se može podnijeti i bez potpisa.

Ako ovršenik prima više zaštićenih primanja potrebno je za svako takvo primanje dostaviti Obavijest. U ovom slučaju, moguće je za više različitih zaštićenih primanja imati otvoreno više zaštićenih računa u različitim bankama, ali se sva mogu primati i u istoj banci.

Nakon što primi popunjenu Obavijest, Fina odgovarajućom elektroničkom porukom dostavlja banci u kojoj se vodi redovni račun ovršenika naznačen u Obavijesti, nalog da otvori zaštićeni račun. Banka je dužna odgovoriti na elektronički nalog za otvaranje zaštićenog računa isti odnosno najkasnije sljedeći radni dan (u praksi, banke zaštićeni račun otvaraju odmah po primitku naloga Fine te o broju zaštićenog računa obavještavaju Finu). Po otvaranju zaštićenog računa, Fina dostavlja uplatitelju pisani obrazac, tzv. obrazac G1 kojim nalaže uplatitelju da uskrati isplatu zaštićenog primanja za koje je ovršenik dostavio Obavijest, a do primitka drugog obrasca, tzv. obrazac G2 o broju zaštićenog računa na koji uplatitelj treba uplaćivati zaštićeno primanje. U praksi Fina uplatitelju istovremeno dostavlja obrazac G1 i obrazac G2 te je od trenutka primitka navedenih obrazaca uplatitelj dužan zaštićeno primanje uplaćivati na zaštićeni račun. U obrascu G1 Fina će navesti i vrstu tražbine temeljem koje se provodi ovrha na novčanim sredstvima, a kako bi uplatitelj primanja znao koji iznos zaštićenog primanja sukladno odredbama članka 172. i članka 173. OZ/20 treba uplatiti na zaštićeni račun. Na navedeni način uplatitelj je dužan postupati sve do obavijesti Fine da je zaštićeni račun zatvoren.

Skreće se pažnja da je banka ovršenika obvezna primati na zaštićeni račun samo uplate koje se odnose na prijavljenu vrstu primanja iz naloga Fine i koje su izričito uplaćene s računa koji pripada uplatitelju navedenom u nalogu (provjera se obavlja na način da banka provjerava da li račun uplatitelja pripada uplatitelju čiji osobni identifikacijski broj je naveden u nalogu Fine).

Što se tiče zatvaranja zaštićenog računa, skreće se pažnja daneovisno o tome što su npr. računi ovršenika deblokirani, zatvaranje se obavlja isključivo na pisani zahtjev ovršenika. Fina tek po primitku zahtjeva ovršenika o zatvaranju zaštićenog računa banci ovršenika daje nalog za opoziv svih ranije dostavljenih Obavijesti po osnovi kojih su obavljane uplate na zaštićeni račun čije se zatvaranje traži te se tek onda račun i zatvara. Napominje se da banka nema pravo i ne smije samoinicijativno zatvoriti zaštićeni račun niti prisiljavati ovršenika na zatvaranje računa. O zatvaranju zaštićenog računa, Fina obavještava uplatitelja zaštićenog primanja kao i ovršenika.

4. Zaključak

Zaključno, regres nije pravo koje proizlazi izravno iz Zakona o radu, već ovisi o izvorima radnog prava koji obvezuju poslodavca. Kada je pravo na regres uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, poslodavac ga je dužan isplatiti pod uvjetima propisanim tim aktima. Kada se protiv radnika provodi ovrha na novčanim sredstvima, regres predstavlja primanje koje je izuzeto od ovrhe, ali samo do propisanog neoporezivog iznosa te se radi njegove zaštite isplaćuje na zaštićeni računa ovršenika, a iznimno moguća je isplata i u gotovini.

Sandra Cindrić, dipl. iur.