Pojedinačni ispravni postupak je vrsta zemljišnoknjižnog postupka u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi. Ovaj postupak je izvanparnični postupak kojeg provodi zemljišnoknjižni sud po prijedlogu osobe koja ima pravni interes da se određeni upisi u zemljišnoj knjizi isprave. Međutim, u praksi se događaju situacije u kojima se ovaj postupak koristi kao način utvrđivanja spornih prava na nekretnini. U ovom članku ćemo se osvrnuti na takvu situaciju.
Dakle, kao što je i uvodno navedeno pojedinačni ispravni postupak se pokreće na prijedlog osobe koja ima pravni interes. U samom prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka treba biti točno naznačeno u kojem pogledu se zahtijeva ispravljanje zemljišnoknjižnog uloška, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona o sastavljanju uložaka i ispravnom postupku u postupku osnivanja i obnovi zemljišne knjige. Pri tome sam zakon zapravo ne navodi što se smatra pravnim interesom za pokretanjem ovoga postupka već Zakon o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 63/19., 128/22., 155/23., 127/24.), u čl. 209. st. 4., samo navodi da je predlagatelj dužan priložiti svome prijedlogu isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja ovoga postupka.
Sudska praksa je jasno izrazila stajalište da je svrha ovoga instituta brži i jednostavniji upis nekog knjižnog prava u zemljišnu knjigu kada predlagatelj ne raspolaže ispravom koja bi bila pogodna za upis tog njegovog prava. Međutim, kao posebnu pretpostavku sudska praksa zahtijeva da pravo za koje se zahtjeva upis u zemljišnu knjigu nije sporno. Takav stav sudske prakse je i očekivan s obzirom na to da se ovdje radi o izvanparničnom postupku koji se može provesti jedino u situacijama kada činjenice između stranaka nisu sporne. Međutim, ako su odlučne činjenice koje se tiču prava za koje se traži upis između stranaka sporne, tada sud ne bi smio provesti ovaj postupak, odnosno bio bi dužan odbiti prijedlog predlagatelja pozivom na čl. 208. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama. Naime, u takvoj situaciji predlagatelj nema pravni interes za provođenjem ovoga postupka. Dakle, sudska praksa je stajališta da je sud dužan odbiti prijedlog za pojedinačni ispravni postupak zbog nedostatka pravnog interesa ako su kumulativno ispunjene dvije pretpostavke – pravo za koje se zahtjeva upis je sporno, a u zemljišnim knjigama je upisana zabilježba spora. U tom slučaju zabilježba spora i parnica koja je u tijeku predstavljaju apsolutnu zapreku za pokretanje i vođenje ovoga postupka (Gž Zk-633/2022-2).
No, u praksi se događa da sudovi unatoč upisanoj zabilježbi spora donose rješenja o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka. Predmetno rješenje se objavljuje na e – Oglasnoj ploči sudova i upisuje u zemljišnoknjižni uložak za koji se traži provođenje ovoga postupka. Ono se može dostaviti i zainteresiranim osobama, međutim, sukladno čl. 212. st. 2., takvo rješenje se dostavlja samo radi obavijesti, pri čemu neuredna dostava ne sprječava daljnji postupak. Protiv ovoga rješenja nije dopuštena žalba, ali se može podnijeti prigovor u roku od 30 dana računajući od dana objave rješenja na e – Oglasnoj ploči sudova.
Sud može i bez provođenja rasprave za ispravak donijeti rješenje u pojedinačnom ispravnom postupku ako nije zaprimljen prigovor, a iz stanja spisa i zemljišne knjige proizlazi da je prijedlog osnovan. Ako je protiv rješenja o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka podnesen prigovor, sud može, ako smatra da je potrebno, održati raspravu u roku od 60 dana od dana isteka zadnjeg dana roka za podnošenje prigovora. Ako se održava rasprava, sud je dužan donijeti rješenje na raspravi za ispravak odnosno najkasnije u roku od osam dana od dana održavanja rasprave. Prilikom odlučivanja o prigovoru sud bi trebalo primijeniti odredbu čl. 145. kojom se propisuje postupanje suda po podnesenom prigovoru. Ako je prigovor osnovan, sud može ukinuti ili preinačiti takvo rješenje uz odbacivanje ili odbijanje prijedloga, a u svakom slučaju mora naložiti uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije podnesenoga prijedloga. Ako sud odbije prigovor, donijet će rješenje o pojedinačnom ispravnom postupku protiv kojega nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu.
Daniel Deković, dipl. iur.
