Opravdanost troška izvida u katastar

Povod za problematiziranje pitanja opravdanosti troška izvida u katastar bilo je pitanje koje je postavio Županijski sud u Varaždinu i koje glasi: "Da li tužitelj ima pravo na trošak izvida u zemljišne knjige ili katastar primjenom Tbr. 36. st. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23, 107/25)¹ kada je uvid javno dostupan i omogućen on line putem informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra?"

Iz formulacije navedenog pitanja razvidno je da se težište stavlja na dostupnost katastru putem online informacijskog sustava. Drugim riječima, predmetnim pitanjem je problematizirana opravdanost troška izvida u katastar samo s aspekta njegove dostupnosti putem online informacijskog sustava. Razlog za odnosno pitanje bila je različita praksa županijskih sudova. S jedne strane, Županijski sud u Varaždinu zauzeo je shvaćanje da činjenica što je izvid u katastar omogućen putem on line informacijskog sustava ne derogira pravo na naknadu troška izvida dok su županijski sudovi u Slavonskom Brodu, Karlovcu i Rijeci zauzeli suprotno shvaćanje, što je razvidno iz odluka u nastavku.

Navedenom jednokratnom nagradom, po ocjeni ovog suda, nije obuhvaćeno i poduzimanje radnji u pripremi tužbe, zbog čega bi tužitelju pripadala nagrada od 25 bodova za uvid u katastar i 25 bodova za pribavu izvatka iz zemljišne knjige, a koje radnje su bile potrebne obzirom da je tužitelj podnio tužbu protiv vlasnika nekretnine u odnosu na koju je pružena usluga odvoza otpada. U Tbr. 36. Tarife nigdje nije propisano da punomoćnik stranke mora dostaviti dokaze da je te radnje doista i osobno obavio, a činjenica da su podaci iz katastra i gruntovnice javno dostupni ne isključuje primjenu ovog Tarifnog broja jer je i za uvid u katastar i gruntovnicu putem informacijskog sustava punomoćnik tužitelja trebao utrošiti određeno vrijeme. Pored toga uz tužbu je priložen izvadak iz zemljišne knjige. (Županijski sud u Varaždinu u Gž 1199/2025-2 od 13. studenoga 2025.)

Suprotno žalbenim navodima tužitelja, prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo iz čl. 154. st.1. u vezi s čl. 155. ZPP kada tužitelju nije priznao kao osnovan zahtjev za naknadu troškova uvida u katastar i trošak pribave zemljišnoknjižnog izvatka u zatraženom iznosu od 125,00 eura. Osim navedenih razloga koje sud navodi, ovaj sud ističe da tužitelj u spis nije dostavio dokaz da su mu navedeni troškovi nastali, te je u spis dostavio neslužbeni izvadak iz zemljišne knjige (povijesni prikaz) za pribavu kojeg tužitelju nisu nastali posebni troškovi budući je neslužbeni izvadak dostupan online i besplatan za ispis. Dakle, svi podaci katastra i zemljišnih knjiga su dostupni u Zajedničkom informacijskom sustavu zemljišnih knjiga i katastra (ZIS) te se radi o radnjama koje nisu potrebne za vođenje ovog postupka. (Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi u Gž 721/2025-2 od 19. rujna 2025.)

Točno je da prema odredbi Tbr. 36 stavak 3. Tarife, za pribavu izvadaka iz zemljišnih knjiga odvjetniku pripada nagrada od 25 bodova. Navedena odredba je primjenjiva kada punomoćnik doista i pribavi izvadak iz zemljišne knjige, a ne neslužbenu kopiju, kao u konkretnom slučaju. Naime, iz stanja prvostupanjskog spisa proizlazi da je punomoćnik tužitelja uz tužbu dostavio neslužbenu kopiju zemljišnoknjižnog izvatka, pribavljenu putem informacijskog sustava zemljišnih knjiga, koji je javno dostupan. Stoga je pravilno postupio prvostupanjski sud kada tužitelju nije priznao zatraženi trošak uvida u katastar radi saznavanja podataka za pribavu zemljišnoknjižnog izvatka za nekretninu tuženika u iznosu od 62,50 eura, kao niti trošak pribave zemljišnoknjižnog izvatka u zatraženom iznosu od 62,50 eura, jer se u prvostupanjskom spisu ne nalaze ti izvadci, već neslužbene kopije zemljišnoknjižnog izvatka. (Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću u Gž 292/2025-2 od 22. travnja 2025.)

Tužitelj je uz tužbu priložio neslužbenu kopiju izvatka iz zemljišne knjige u odnosu na koju nije dokumentirao da je imao stvarnih troškova pribave iste pa kako tužitelj nije dokazao da je imao stvarnih izdataka vezano uz uvid u podatke katastra i pribave zk. Izvatka to pravilno prvostupanjski sud nije udovoljio zahtjev tužitelja za naknadu istih u ukupno zahtijevanom iznosu od 125,00 eura. (Županijski sud u Rijeci u Gž 842/2025-2 od 28. svibnja 2025.)

S obzirom na način na koji je formulirano postavljeno pitanje tj. na okolnost na koju je stavljen naglasak, VSRH je svojim zaključkom poslovni broj: Su IV-100/2026-3 odgovorio na postavljeno pitanje navodeći da tužitelj ima pravo na trošak izvida u zemljišne knjige ili katastar primjenom Tbr. 36. st. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/23., 107/25.) kada je uvid javno dostupan i omogućen online putem informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra, a o opravdanosti tog troška odlučit će se primjenom odredbe članka 155. stavak 1. Zakona o parničnom postupku².

Drugim riječima, VSRH nije jednoznačno odgovorio na navedeno pitanje, već je apostrofirao kriterij opravdanosti predmetnog troška iz čl. 155. st. 1. ZPP-a. Na ovaj kriterij je već ranije upozoravao i Županijski sud u Osijeku u odluci Gž 888/2025-2 od 23. svibnja 2025. navodeći da opravdanosti troška izvida u katastar treba promatrati kroz prizmu dostupnih zemljišnoknjižnih podataka s obzirom na činjenicu da stranke u praksi često traže trošak izvida u zemljišne knjige i trošak izvida u katastar iako im za konkretnu parnicu nisu potrebni podaci iz oba registra, već samo iz jednog: "Trošak uvida u katastar u konkretnom parničnom predmetu nije bio trošak koji bi bio potreban za vođenje postupka u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a. Naime, tužitelj je već na temelju podataka koje je imao, imena i adrese stanovanja prednika tuženika, te njegovog OIB-a, mogao u zemljišnoknjižnom odjelu (adresa) ishoditi verificirani Z.K. izvadak za nekretninu koje je prednik tuženika bio vlasnik/suvlasnik, a na kojoj se nalazi mjerno mjesto tužitelja, bez potrebe da prethodno pribavlja broj katastarske čestice u Uredu za katastar, pa se stoga u procesnom smislu trošak za tu radnju punomoćnika tužitelja ne može smatrati potrebnim troškom u smislu odredbe članka 155. st.1. ZPP-a, da bi se taj trošak mogao staviti na teret suprotne parnične stranke."

Kao što je ranije navedeno, postavljeno pitanje Županijskog suda u Varaždinu nije zahvatilo sva sporna pitanja u vezi s opravdanošću troška izvida u katastar. Na jedno od tih pitanja uputio je VSRH u spomenutom zaključku navodeći da se prilikom odlučivanja o dosudi troška izvida u katastar mora voditi računa o kriteriju opravdanosti odnosnog troška.

Još jedno pitanje koje se pokazalo spornim u sudskoj praksi je pitanje je li stranka zastupana po odvjetniku dužna dokazati da je poduzela radnju izvida u katastar. Županijski sud u Varaždinu u odluci Gž 1199/2025-2 od 13. studenoga 2025. navodi kako u Tarifi nigdje nije propisano da punomoćnik stranke mora dostaviti dokaze da je te radnje doista i osobno obavio.

Međutim, prihvaćanje potonjeg shvaćanja dovodi do zaključka da se stranci zastupanoj po odvjetniku dosuđuje trošak radnje koju njen odvjetnik možda nije ni imao. Na neprihvatljivost ovakvog shvaćanja ukazuju Županijski sud u Šibeniku i Županijski sud u Rijeci u odlukama u nastavku.

…u preostalom djelu su žalbeni navodi neosnovani s obzirom da pravilno prvostupanjski sud nije dosudio tužitelju zatraženi trošak uvida u katastar jer ga tužitelj nije dokazao kao ni trošak pribave zk izvatka jer iz spisa proizlazi da je tužitelj pribavio neslužbenu kopiju izvatka iz zemljišne knjige, te je na temelju čl. 380. toč. 2 ZPP riješeno kao u izreci pod točkom II. ovog rješenja. (Županijski sud u Šibeniku u Gž 243/2025-2 od 10. travnja 2025.)

Neosnovani su žalbeni navodi o pogrešno ili nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju, kao i o pogrešnoj primjeni materijalnog prava, jer je i prema shvaćanju ovog suda, prvostupanjski sud pravilno odbio kao neosnovan navedeni dio zahtjeva tužitelja za naknadu parničnog troška budući da iz stanja u spisu proizlazi da tužitelj nije dokazao da je taj trošak imao odnosno da je izvršio uvid u katastar zemljišta, a uz to ako je punomoćnik tužitelja ovu radnju i obavio, tada se radi o radnji koja nije bila potrebna za vođenje postupka (podnošenje tužbe) u smislu odredbe čl. 155. ZPP-a kako je to pravilno zaključio i prvostupanjski sud. (Županijski sud u Rijeci u Gž 809/2026-2 od 10. lipnja 2026.)

Potrebno je naglasiti da je citirana odluka Županijskog suda u Rijeci Gž 809/2026-2 od 10. lipnja 2026. donesena nakon održanog sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela VSRH-a 23. travnja 2026. iz čega se može zaključiti da je Županijski sud u Rijeci uzeo u obzir spomenuti zaključak VSRH-a poslovni broj: Su IV-100/2026-3 te je smatrao da inzistiranje na dokazu da je određena radnja (izvid u katastar) poduzeta kao pretpostavci dosude troška te radnje nije u koliziji sa spomenutim zaključkom VSRH-a. Autor se slaže se navedenim pravnim shvaćanjem Županijskog suda u Rijeci te smatra kako je pretpostavka dosude bilo kojeg troška dokazivanje da je taj trošak nastao odnosno da je radnja poduzeta jer u protivnom nastaje situacija da se stranci dosuđuje trošak koji možda uopće nije nastao odnosno da joj se dosuđuje naknada za radnju koja možda uopće nije ni poduzeta.

Borna Mišić, sudac Općinskog suda u Vinkovcima