Riječ je o trendu osnivanja mješovitih međunarodnih trgovačkih sudova s većom ili manjom autonomijom od lokalnog civilnopravnog poretka. U prvu skupinu sudova s najvećim stupnjem autonomije u odnosu na lokalni pravni poredak te sa sastavom koji uključuje domaće i inozemne suce ulaze Sudovi Međunarodnog financijskog centra u Dubaiju (Dubai International Financial Centre Courts)2, osnovani 2004., Katarski međunarodni sud (Qatar International Court)3, osnovan 2009., Sudovi globalnog tržišta u Abu Dhabiju (Abu Dhabi Global Market Courts)4, osnovani 2015, i Sud Međunarodnog financijskog centra u Astani (Astana International Financial Centre Court)5, osnovan 2018.
Svi navedeni sudovi osnovani su izvorno s ciljem pružanja pravosudnih usluga klijentima koji ulažu u različite projekte u zonama slobodne trgovine, putem organizacija kojima su pridruženi. Međutim, postupnim širenjem mogućnosti ugovaranja njihove nadležnosti i na sporove koji nisu povezani s ulaganjima u slobodne zone, polako prerastaju u moderne trgovačke sudove koji se natječu za visoko mjesto među međunarodnim forumima za rješavanje prekograničnih sporova6.
U drugu skupinu ulaze međunarodni trgovački sudovi, koji nisu izdvojeni iz domaćeg pravnog poretka, ali iznimno, uz fleksibilniji postupak, omogućuju široku uporabu engleskog jezika u pisanoj i usmenoj komunikaciji pa čak i zastupanje po stranim odvjetnicima, samostalno ili zajedno s domaćim odvjetnicima7.
Važan poticaj novijem valu osnivanja međunarodnih trgovačkih sudova predstavljalo je osnivanje Međunarodnog trgovačkog suda u Singapuru (Singapore International Commercial Court) 2015., kao posebnog odjela singapurskog Visokog suda (High Court of Singapore).
Navedeni korak dio je cjelokupnog nastojanja Singapura za pozicioniranjem na svjetskom, a osobito azijskom tržištu usluga rješavanja sporova, počevši od osnivanja Singapurskog međunarodnog arbitražnog centra (Singapore International Arbitration Centre), koji je u međuvremenu postao jedan od četiri najpopularnije svjetske arbitražne institucije8. Slijedeći primjer Singapura, međunarodni trgovački sudovi osnovani su zatim i u razvijenijim državama članicama Unije poput Francuske, Njemačke i Nizozemske9.
Na Trgovačkom sudu u Parizu (tribunal de commerce de Paris)10 takav odjel osnovan je 1995., a usporedno s osnivanjem međunarodnog odjela Žalbenog suda u Parizu 2018. dopuštena je šira uporaba engleskog jezika, što predstavlja značajan iskorak s obzirom na tradicionalno inzistiranje francuskog pravnog sustava na uporabi francuskog jezika u sudskim postupcima. Doduše, presude se i dalje formalno donose na francuskom jeziku, ali svi pisani dokazi mogu se podnositi na engleskom jeziku ili u neovjerenom prijevodu s drugih jezika na engleski jezik, pri čemu je zajamčena mogućnost osporavanja točnosti prijevoda. Rasprave, izlaganja odvjetnika i saslušanja svjedoka i stranaka mogu se odvijati na engleskom jeziku11.
Nizozemski trgovački sud (Netherlands Commercial Court), kao poseban odjel Suda u Amsterdamu (Rechtbank Amsterdam) i Žalbenog suda u Amsterdamu (Gerechtshof Amsterdam) osnovan je 2019. s engleskim kao radnim jezikom12. Međutim, nizozemski sudovi već su u određenim predmetima dopuštali uporabu engleskog jezika13. Prednost NCC-a svakako je u tome da se dokazi mogu podnositi na nizozemskom, njemačkom, francuskom ili engleskom jeziku bez potrebe za službenim prijevodom.
Nakon što su sudovi u Aachenu, Bonnu i Kölnu imali odjele na engleskom jeziku još od 2010., Zemaljski sud u Frankfurtu osnovao je 2018. poseban odjel za međunarodne trgovačke sporove14. Sličnim putem krenuli su 2020. i sudovi u Stuttgartu i Mannheimu15.
Donošenjem saveznog Zakona o jačanju privlačnosti Njemačke kao pravosudnog foruma (Justizstandort-Stärkungsgesetz)16, koji je stupio na snagu 1. travnja 2025., predviđen je opći pravni okvir za osnivanje posebnih Commercial Courts pri visokim zemaljskim sudovima (Oberlandesgerichte) i Commercial Chambers pri zemaljskim sudovima (Landgerichte) te vođenje postupka na engleskom jeziku. Samo tijekom 2025. osnovano je već osam takvih sudova: u Stuttgartu, Münchenu, Bremenu, Hamburgu, Frankfurtu, Düsseldorfu, Berlinu i Celleu17.
Ovi trendovi pokazuju da se suvremeno natjecanje među državama više ne odvija samo na razini materijalnog prava ili poreznih pogodnosti, već sve više i na području pružanja pravosudnih usluga. Razvojem međunarodnih trgovačkih sudova države nastoje osigurati vlastiti udio na globalnom tržištu usluga rješavanja sporova, nudeći kombinaciju stručnosti, procesne učinkovitosti, uporabe engleskog jezika i međunarodne reputacije sudaca. Time se međunarodna sudbenost postupno transformira iz tradicionalnog izraza državne vlasti u jedan od čimbenika međunarodne konkurentnosti pravnog poretka.
Ipak, navedeni razvoj odraz je dominacije engleskog jezika i snažnog utjecaja globalne trgovine, koja je često sklonija velikim i međunarodno poznatim pravnim i pravosudnim sustavima. U tom smislu moguće je uočiti određene paralele s povijesnom praksom osnivanja konzularnih i mješovitih sudova, premda su političke i gospodarske okolnosti danas bitno drukčije.
Ključna je razlika između suvremenih međunarodnih trgovačkih sudova i nekadašnjih kolonijalnih sudova u tome što se prvi osnivaju na temelju suverene odluke država domaćina, a ne kao posljedica političke ili vojne dominacije drugih država. Istodobno, uz zadržavanje odgovarajućih pravila o zastupanju stranaka, oni mogu pridonijeti jačanju kvalitete domaćih pravosudnih i odvjetničkih usluga.
Konačno, razvoj transnacionalnih trgovačkih pravila i suvremene lex mercatoria mogao bi, poput ius gentium u rimskom pravu, doprinijeti daljnjem približavanju i ujednačavanju pravnih pravila, a time i smanjenju pravne nesigurnosti, rizika i transakcijskih troškova u prekograničnim trgovačkim odnosima.
Hoće li i hrvatski zakonodavac prepoznati povoljan trenutak (kairos) za osnivanje sličnih specijaliziranih vijeća, barem pri Trgovačkom sudu u Zagrebu i Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, tek ostaje vidjeti.
Danijel Stanković, LL.M.
^ 1 Bookman, P. K., The Adjudication Business, The Yale Journal of International Law, sv. 45, 2020., str. 227-283.
^ 2 DIFC Courts, https://www.difccourts.ae/about/difc-courts (pristup: 1. lipnja 2026.); Bookman op. cit. u bilj. 1., str. 243.-245.
^ 3 QIC, https://www.qicdrc.gov.qa/courts/court (pristup: 1. lipnja 2026.); Bookman op. cit. u bilj. 1., str. 241.-242.
^ 4 ADGM Court, https://www.adgm.com/adgm-courts (pristup: 1. lipnja 2026.); Bookman op. cit. u bilj. 1., str. 240.
^ 5 AIFC Court, https://court.aifc.kz/about-aifc-court/ (pristup: 1. lipnja 2026.), Bookman op. cit. u bilj. 1., str. 240.
^ 6 Bookman op. cit. u bilj. 1., str. 231., 240.
^ 7 Bookman op. cit. bilj. 1. str. 247., 254., 265., 329., 332.
^ 8 Bookman op. cit. u bilj. 1., str. 247.-249.
^ 9 Zbog snažnih kritika prema kojima bi bila riječ o elitističkom sudu („kavijarski sud”) namijenjenom isključivo za super bogate pojedince i velike međunarodne korporacije, sličan projekt nije zaživio u Belgiji. Vidjeti Bookman op. cit. u bilj. 1., str. 256., 268. Sendetska, O., Checking In With Competition In Europe: Where Do International Commercial Courts Stand?, Kluwer Arbitration Blog, 26. travnja 2021., https://legalblogs.wolterskluwer.com/arbitration-blog/checking-in-with-competition-in-europe-where-do-international-commercial-courts-stand/ (pristup: 30. svibnja 2026.).
^ 10 The Commercial Court of Paris, the International Chamber, https://www.tae-paris.org/en/chambre-internationale (pristup: 30. svibnja 2026.).
^ 11 Ministère de la Justice, Guide pratique de procédure devant les chambres commerciales internationales du tribunal de commerce et de la cour d’appel de Paris, 7. veljače 2018.; Bookman op. cit. u bilj. 1., str. 252.-254.
^ 12 Netherlands Commercial Court (NCC), https://www.rechtspraak.nl/english/ncc (pristup: 30. svibnja 2026.); Bookman op. cit. u bilj. 1., str. 250.-252.
^ 13 Primjerice, Sud u Rotterdamu za pomorske sporove i Sud u Hagu za sporove u vezi s intelektualnim vlasništvom. Bookman op. cit. u bilj. 1., str. 251.
^ 14 Bookman op. cit. u bilj. 1., str. 254.-256.
^ 15 Sonn, S., Commercial Courts in Stuttgart und Mannheim ziehen eindrucksvolle Bilanz, 9. svibnja 2023., https://landgericht-stuttgart.justiz-bw.de/pb/,Lde_DE/Startseite/Medien/Commercial+Courts+in+Stuttgart+und+Mannheim+ziehen+eindrucksvolle+Bilanz/?LISTPAGE=1195716 (pristup: 1. lipnja 2026.).
^ 16 Gesetz zur Stärkung des Justizstandortes Deutschland durch Einführung von Commercial Courts und der Gerichtssprache Englisch in der Zivilgerichtsbarkeit (Justizstandort-Stärkungsgesetz), Službeni list SR Njemačke (Bundesgesetzblatt) 2024. I br. 302 od 10. listopada 2024.
^ 17 Kramme, A., New paths to justice: Highly specialized commercial courts for major commercial disputes, BusinessLawMagazine, https://www.germanlawinternational.com/businesslaw/business-law/new-paths-to-justice-164011/ (pristup: 30. svibnja 2026.).
