Novi Zakon o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi

Uzimajući u obzir razvoj suvremene kulture, umjetnosti, kulturnih i kreativnih industrija, a s ciljem postizanja cjelovitog uređenja područja financiranja javnih potreba u kulturi, kroz postupak vrednovanja, sufinanciranja i upravljanja resursima, neophodno je bilo predmetnu materiju urediti kroz jedinstveni akt koji bi obuhvaćao sve aspekte javnih potreba u kulturi. Na taj način bi se osigurala učinkovita raspodjela javnih sredstava, upravljanje i kontrola njihova korištenja.

Stoga je u tu svrhu u zakonodavnu proceduru upućen Prijedlog Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi, a što je u konačnici rezultiralo njegovim usvajanjem i stupanjem na snagu 26. srpnja 2022. godine. Shodno tome, u nastavku teksta bit će više riječi o najznačajnijim novinama u predmetnom području.

Osnovne značajke

Na početku ćemo prvo razjasniti određene pojmove za lakše razumijevanje tematike.

Kulturna vijeća su stručna savjetodavna tijela koja se osnivaju sukladno Zakonu za pojedina područja umjetničkog i kulturnog stvaralaštva radi predlaganja ciljeva kulturne politike i mjera za njezino provođenje, ostvarivanja utjecaja kulturnih djelatnika i umjetnika na razvoj kulture i umjetnosti, a posebice za predlaganje i stručno vrednovanje programa i projekata u kulturi od interesa za RH ili od interesa za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za koja se sredstva osiguravaju iz državnog proračuna RH i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u nastavku teksta: Vijeća).

Javne potrebe u kulturi za koje se sredstva osiguravaju u državnom proračunu RH, odnose se na ustanove u kulturi, umjetničke organizacije, umjetnike, udruge, druge fizičke i pravne osobe te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u sljedećim djelatnostima i područjima:

1. kulturne djelatnosti

a) arhivska djelatnost

b) muzejska djelatnost

c) knjižnična djelatnost

d) nakladnička i knjižarska djelatnost

e) audiovizualna djelatnost

2. kulturno- umjetničko stvaralaštvo:

a) dramska i plesna umjetnost

b) glazbena i glazbeno-scenska umjetnost

c) književnost

d) vizualne umjetnosti, dizajn i arhitektura

e) interdisciplinarne i nove umjetničke i kulturne prakse

f) digitalna umjetnost

g) kulturno-umjetnički amaterizam

3. djelatnost zaštite, očuvanja i održivog upravljanja kulturnom baštinom

4. transverzalna područja:

a) međunarodna kulturna suradnja i mobilnost

b) dostupnost, pristup i sudjelovanje u kulturi

c) raznolikost kulturnih izričaja

d) poduzetništvo u kulturnim i kreativnim industrijama

e) digitalizacija u području kulture.

Zakonodavne novine

S obzirom da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne koriste u dovoljnoj mjeri ulogu kulturnih vijeća u predlaganju javnih potreba u kulturi, snižava se propisana granica za osnivanje kulturnih vijeća u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, a kako bi se osiguralo racionalno i transparentno dodjeljivanje financijskih sredstava za javne potrebe u kulturi i u manjim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Prema tome, Vijeća se osnivaju za područje županije i grada koji ima više od 10.000 stanovnika. Vijeća mogu osnovati i drugi gradovi i općine ako to ocijene svrhovitim. Akt o osnivanju Vijeća donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Naime, aktom o osnivanju utvrđuje se broj Vijeća i njihov djelokrug, broj članova Vijeća, zadaće, način rada i odlučivanja Vijeća. Akt o osnivanju Vijeća dostavlja se Ministarstvu nadležnom za kulturu.

Predstavnička tijela gradova koji imaju više od 10.000 stanovnika, a nemaju osnovana Vijeća, dužna su donijeti akt o osnivanju, a izvršna tijela akt o imenovanju članova Vijeća, najkasnije do 31. prosinca 2022. godine.

Precizira se rad Vijeća kako bi se naglasila njegova savjetodavna uloga i otklonile dvojbe u praksi koje su se zbog neujednačenih termina (prijedlozi, mišljenja, odluke) pojavljivale prilikom tumačenja pojedinih odredbi dosadašnjeg Zakona o kulturnim vijećima.

Naime, Vijeće daje pisana mišljenja i prijedloge vezane uz predlaganje ciljeva nacionalne, lokalne, odnosno područne kulturne politike i za njezino provođenje.

Značajno je spomenuti da član Vijeća stavlja svoj mandat na raspolaganje, u slučaju ako prestane mandat ministru nadležnom za kulturu, koji je donio odluku o njegovu imenovanju.

Detaljnije se razrađuju odredbe koje se odnose na sukob interesa, od razloga koji predstavljaju potencijalni sukob interesa, do sankcija za nepridržavanje tih odredbi, odnosno razrješenja prije isteka mandata.

Sukladno članku 23. Zakona, član Vijeća dužan je izuzeti se iz raspravljanja i odlučivanja ako je:

• predlagatelj programa i projekta koji je predmet rada Vijeća pravna osoba u kojoj je on ili s njim povezana osoba vlasnik, dioničar, imatelj udjela, član upravljačkog ili nadzornog tijela pravne osobe, ravnatelj ili drugi voditelj poslovanja te pravne osobe
• on ili s njim povezana osoba u ugovornom ili drugom odnosu s predlagateljem programa i projekta

Pod povezanim osobama smatra se srodnik po krvi u ravnoj liniji, a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja zaključno, bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner, posvojitelj ili posvojenik, partner – skrbnik ili osoba pod partnerskom skrbi. Svi članovi Vijeća dužni su potpisati izjavu o nepristranosti i povjerljivosti te izjavu o nepostojanju sukoba interesa kojom potvrđuju da će procjenjivati samo one prijedloge u vezi s kojima nemaju nikakve materijalne ili druge interese. Ako se protivno odredbi članka 23. Zakona član Vijeća nije izuzeo iz raspravljanja i odlučivanja, tada će ga ministar nadležan za kulturu razriješit i prije isteka mandata na koji je imenovan.

Propisuju se zadaće upravnog vijeća ustanova u kulturi, odnosno to su sljedeće zadaće: usvaja program rada i razvitka ustanove u kulturi na prijedlog ravnatelja, usvaja financijski plan i godišnji obračun, donosi statut uz prethodnu suglasnost osnivača, donosi druge opće akte ustanove u kulturi sukladno statutu, te obavlja druge poslove određene zakonima, aktom o osnivanju i statutom. Također, u pogledu sastava upravnog vijeća, treba istaknuti da u upravno vijeće koje ima pet članova, većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih i znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednoga bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručni djelatnici ustanove u kulturi iz svojih redova, dok jednoga biraju svi radnici, sukladno Zakonu o radu, ako posebnim zakonima nije drugačije određeno.

Sukladno novom Zakonu, uređuje se i postupak dodjele nekretnina. Naime, tijelo državne uprave nadležno za upravljanje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske može ministarstvu nadležnom za kulturu dati na upravljanje nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, koje ministarstvo nadležno za kulturu daje u zakup javnim natječajem fizičkim i pravnim osobama koje djeluju u području kulture za potrebe kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, produkcije, distribucije, edukacije i sudjelovanja u kulturi, za čuvanje građe koja ima status kulturnog dobra te kada obavljaju djelatnost koja je od interesa za Republiku Hrvatsku prema posebnim propisima. Navedene nekretnine ministarstvo nadležno za kulturu može dodijeliti i neposrednom pogodbom u zakup pravnoj osobi čija je djelatnost od posebnog interesa za kulturni razvitak svih krajeva Republike Hrvatske, a temeljem kriterija koje uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.

Izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može dati u zakup javnim natječajem prostor za rad i nekretnine u njezinu vlasništvu fizičkim i pravnim osobama koje djeluju u području kulture za obavljanje pojedine kulturne djelatnosti, odnosno djelatnosti koje su od posebnog interesa za kulturni razvitak jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Također, izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može i neposrednom pogodbom nekretninu i prostor za rad u njezinu vlasništvu dodijeliti u zakup pravnoj osobi čija je djelatnost od posebnog interesa za kulturni razvitak jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a na temelju kriterija utvrđenih općim aktom. Naime, predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave općim aktom propisuje kriterije za dodjelu javnim natječajem i neposrednom pogodbom prostora za rad i drugih nekretnina u njezinu vlasništvu korisnicima, odnosno fizičkim i pravnim osobama.

Davatelji nekretnina mogu utvrditi posebnu visinu naknade za korištenje nekretnine prema kriterijima ekonomske održivosti obavljanja pojedine kulturne djelatnosti i namjeni nekretnine, a ne na temelju tržišno najpovoljnije ponude, kao i razdoblje davanja nekretnine u zakup, sukladno javnom natječaju. Uz to, davatelji nekretnina u okviru svoga djelokruga utvrđuje kriterije ekonomske održivosti i društvenih interesa obavljanja pojedine kulturne djelatnosti i namjenu nekretnine, te ih objavljuje na svojim mrežnim stranicama.

Ne smije se zanemariti niti financijski aspekt, posebice iz razloga što je financiranje kulture jedan od najznačajnijih instrumenata kulturne politike. Stoga je bilo potrebno i financiranje javnih potreba u kulturi prilagoditi suvremenim potrebama i načinima financiranja, uskladiti postupak dodjele sredstava za financiranje javnih potreba u kulturi i postupak donošenja odluka o financiranju na razini Republike Hrvatske i na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i druge mogućnosti financiranja javnih potreba u kulturi.

Sredstva za financiranje javnih potreba u kulturi iz članka 4. Zakona osiguravaju se u državnom proračunu putem ministarstva nadležnog za kulturu, dok se sredstva za financiranje javnih potreba u kulturi iz članka 5. Zakona osiguravaju u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Sredstva za financiranje javnih potreba u kulturi iz navedenih članaka osiguravaju tijela državne uprave u okviru svojih interesa za programe i projekte iz svojega djelokruga.

Sredstva za rad ustanova u kulturi koja osigurava osnivač ili suosnivači uključuju sredstva za plaće, sredstva za nabavu građe, sredstva za programe i projekte, materijalne izdatke, stalno stručno usavršavanje djelatnika, sredstva za zaštitu građe, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje, ako posebnim zakonima nije drugačije određeno. Visinu sredstava za rad ustanove u kulturi utvrđuje osnivač na temelju programa rada i razvitka i financijskog plana ustanove te uz prethodno savjetovanje s nadležnim Vijećem, ako je ono osnovano, u dijelu koji se odnosi na programe i projekte ustanova. Takvim zakonskim reguliranjem osigurat će se stabilnost u financiranju ustanova u kulturi.

Onemogućava se dvostruko financiranje istih programa i projekata iz državnih, lokalnih i područnih (regionalnih) proračuna, te se uvodi obveza financijskog izvještavanja koja obuhvaća popis svih prihoda, izravnih i neizravnih troškova koji su nastali tijekom i u svrhu provedbe programa i projekta. Prema tome, korisnik financijskih sredstava dužan je dostaviti davatelju financijskih sredstava sve potrebne podatke o provođenju programa i projekta na obrascu izvješća koji propisuje davatelj financijskih sredstava, a koje obuhvaća popis svih prihoda te izravnih i neizravnih troškova koji su nastali tijekom i u svrhu provedbe programa i projekta.

Na taj način osigurati će se veća transparentnost i kontrola u trošenju namjenskih sredstava odobrenih ugovorom o financiranju za vrijeme provođenja i/ili nakon završetka programa i projekta.

Sukladno članku 48. Zakona o proračunu uređuje se višegodišnje financiranje programa i projekata u kulturi, što će omogućiti kontinuitet u višegodišnjem planiranju sredstava namijenjenih financiranju razvojnih (kapitalnih) projekata, a čime će se osigurati izvjestan i transparentan izvor prihoda iz državnog proračuna korisnicima, postizanje utvrđenih ciljeva, unaprjeđenje sustava financiranja razvojnih projekata, kao i završetak i implementacija cjelovitih projekata. Višegodišnje financiranje u okviru financiranja javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske provodi se na način da se financiraju programi i projekti prijavljeni na javni poziv kroz više godina (ovisno o dinamici izvršenja programa i projekta). Tako će se postići prijeko potrebna stabilnost u provođenju programa i projekata, smanjiti financijska neizvjesnost te dugoročno osigurati održivost. Takvim načinom financiranja obuhvaćeni su programi i projekti koji se kontinuirano provode iz godine u godinu kao i veći infrastrukturni projekti.

Shodno tome, obvezu višegodišnjeg financiranja ministarstvo nadležno za kulturu preuzima ugovorom kojim se uređuje plaćanje u sljedećim godinama, sukladno Zakonu o proračunu.  Obveze po investicijskim projektima mogu se preuzeti tek nakon provedenog stručnog vrednovanja, te ocijenjene opravdanosti i učinkovitosti investicijskog projekta. Ako za vrijeme trajanja ugovora dođe do smanjenja sredstava državnog proračuna za područje kulture u takvom obujmu da kulturni program i projekt više nije moguće financirati u utvrđenom opsegu, tada će se višegodišnji ugovor izmijeniti u skladu s promijenjenim okolnostima, odnosno raskinuti.

U slučaju raskida ugovora, korisnik sredstava obvezan je izvršiti dio programa i projekta koji odgovara do raskida primljenim sredstvima u skladu s ugovorom, osim ako takvo ispunjenje nema svrhe. Dok je u slučaju djelomičnog izvršenja programa i projekta korisnik obvezan vratiti ministarstvu nadležnom za kulturu primljena sredstva koja nisu upotrijebljena za izvršenje programa i projekta koji je bio predmet ugovora.

U konačnici, sredstva za financiranje javnih potreba u kulturi dodjeljuju se na temelju provedenog javnog poziva koji se objavljuje na službenim mrežnim stranicama davatelja financijskih sredstava najkasnije do 1. listopada za sljedeću proračunsku godinu. Javni poziv može se objaviti za provedbu jednokratnih, jednogodišnjih i višegodišnjih programa i projekata. Prijave na javni poziv podnose se na propisanim obrascima koje izrađuje davatelj financijskih sredstava.

Stoga je ministarstvo nadležno za kulturu na svojim mrežnim stranicama 12. rujna 2022. godine objavilo Javni poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2023. godinu koji će biti otvoren mjesec dana, odnosno do 12. listopada 2022. godine. Sredstva iz proračuna Republike Hrvatske osigurana za financiranje javnih potreba u kulturi, namijenjena su potpori programima i projektima, aktivnostima i manifestacijama u kulturi od interesa za Republiku Hrvatsku.

Bernard Iljazović