U svijetlu donošenja novog Zakona o zemljišnim knjigama (dalje: Zakon), potrebno je napraviti osvrt na institut pojedinačnog ispravnog postupka. On postoji u Zakonu kao pravno sredstvo kojim se pokušavaju ispraviti nepravilnosti u upisima. Takve nepravilnosti su proizvod godinama neuređivanih i zapuštenih zemljišnih knjiga. Naime, dogodi se da preko redovitog postupka nije moguće ishoditi zemljišno knjižni upis, jer iz raznih razloga nije moguće ishoditi tabularnu izjavu, bilo od knjižnog vlasnika, bilo od njegovih pravnih sljednika. Kako bi se omogućilo da se usprkos takvim nedostacima (npr. stvarnom nositelju knjižnog prava bi nerijetko bilo nemoguće identificirati nasljednike osobe koja je knjižena pred više desetljeća) izvrši knjiženje bez potrebe da se podižu tzv. formalne tužbe za utvrđenjem prava vlasništva, u Zakonu je propisan takav institut pojedinačnog ispravnog postupka.
Pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka
Pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka. Opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa. Postupak se pokreće na prijedlog osobe koja ima pravni interes.
Postavlja se pitanje što se može smatrati opravdanim razlogom za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka te tko ima pravni interes za pokretanjem pojedinačnog ispravnog postupka. Prema stavu Županijskog suda u Varaždinu, posl.br. Gž Zk-754/2021 od 15.09.2021., osoba koja ima pravni interes mora dokazati da ima opravdani razlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka na način da učini vjerojatnim da joj pripada neko pravo koje u njezinu korist nije upisano u zemljišnu knjigu i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određeni zemljišnoknjižni upis.
Nadalje, prema odluci istog suda, Gž Zk-812/2021 od 15.10.2021. te Gž Zk-1106/2021 od 31.01.2022., može se udovoljiti prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka kada predlagatelj ima pravni interes i opravdani razlog za vođenje takvog postupka, a kao dokaz u pravcu postojanja vjerojatnosti može služiti i imperfektna isprava o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava. Načelno to znači da isprava o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava ne mora biti javna, ali praksa je zauzela stav da u tom slučaju takva isprava ne bi smjela biti jedini dokaz u ispravnom postupku.
Prijedlog
U prijedlogu mora biti jasno naznačeno u kojem smislu se zahtijeva ispravljanje zemljišnoknjižnog uloška, koji bi se upisi u tom ulošku, kako i u čiju korist trebali ispraviti te činjenice na kojima se taj prijedlog temelji. Ne moraju se navesti osobe protiv kojih se traži ispravak.
Prijedlogu se moraju priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga. Prema praksi zauzetoj u odluci Gž Zk-338/2021 od 12. srpnja 2021., to može biti i samo posjedovni list iz nadležnog katastra. Kada se prijedlogom traži upisati pravo vlasništva, prijedlogu treba priložiti i podatak o povijesti promjena u katastarskom operatu koji je u službenoj upotrebi za katastarsku česticu na kojoj se predlaže upis, osim kada je predmet postupka pravo vlasništva na posebnom dijelu nekretnine (etažno vlasništvo), a ako bi se tražila i promjena oblika, odnosno površine čestice, uz prijedlog se mora podnijeti i prijavni list koji je potvrđen od strane nadležnog tijela za katastar.
Otvaranje postupka
Temeljem rješenja suda o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka u dijelu zemljišne knjige na koji se ispravak odnosi zabilježit će se da je otvoren pojedinačni ispravni postupak, a zabilježba se briše po službenoj dužnosti istodobno s brisanjem prijava i prigovora zaprimljenih u postupku. Ta zabilježba ne sprječava daljnje upise u zemljišnu knjigu. Međutim, ako su upisi izvršeni poslije te zabilježbe, brisat će se ako su po sadržaju suprotni upisu koji će se odrediti povodom rješenja. Važno je naglasiti da nositelji knjižnih prava koja prestaju moraju biti obaviješteni o navedenome, a nezadovoljne stranke imaju pravo ostvarivati svoja prava tužbom za ispravak (o kojoj će biti više riječi kasnije).
Sud po službenoj dužnosti, u rješenju donosi oglas koji sadrži informacije:
- da je glede te određene nekretnine na prijedlog (podaci o predlagatelju) otvoren pojedinačni ispravni postupak kojim predlagatelj zahtijeva da se u navedenom ulošku na navedenoj nekretnini provedu i isprave upisi s točnim navođenjem upisa iz prijedloga koji se zahtijevaju u vezi sa zemljišnoknjižnim uloškom, a po potrebi se može navesti i nacrt ispravljenog zemljišnoknjižnog uloška;
- da se sve osobe koje se protive da se zemljišnoknjižni uložak na predloženi način ispravi, koje smatraju da bi u zemljišnoknjižni uložak trebalo upisati nešto što nije predloženo ili da bi trebalo izmijeniti ili ispraviti neki upis pozivaju da stave zemljišnoknjižnom sudu svoje prijave prijedloga za upis odnosno svoje prigovore u određenom roku (rok za ispravak), čiji početak i kraj moraju u oglasu biti izričito navedeni određivanjem kalendarskog dana te;
- da, ako nisu zaprimljene prijave i prigovori, a stanje spisa i zemljišne knjige upućuje na opravdanost prijedloga, sud može donijeti odluku bez održavanja rasprave.
Prigovori ili prijave mogu se podnijeti u roku od 30 dana računajući od dana objave oglasa na e-Oglasnoj ploči. Prijave i prigovori moraju biti utemeljeni na javnim ili privatnim ispravama kojima se čini vjerojatnim postojanje knjižnog prava čiji se upis zahtijeva. Smatra se da su prijedlog za pokretanje ispravnog postupka, prijave i prigovori pristigli u istom prvenstvenom redu. Iz ovoga slijedi da samo vrijeme podnošenja prijave ili prigovora nije od značaja prilikom odlučivanja o njemu.
Rješenje o otvaranju ispravnog postupka dostavit će se podnositelju prijedloga, osobama iz čijeg se upisa nedvojbeno zaključuje da bi dostava bila moguća te osobama koje su upise u zemljišnu knjigu zahtijevale nakon zabilježbe otvaranja postupka.
Rasprava i odlučivanje
Sud načelno provodi raspravu u pojedinačnom ispravnom postupku, ali postupak može riješiti i bez rasprave i donijeti rješenje za ispravak ako nisu zaprimljene prijave i prigovori, a stanje spisa i zemljišne knjige upućuje na opravdanost prijedloga, slijedom čega je sud dužan donijeti rješenje o ispravku unutar 30 dana od zadnjeg dana roka za podnošenje prijava i prigovora.
U slučaju da se provodi rasprava, ona mora biti zakazana u roku od 60 dana od isteka zadnjeg dana. U praksi, radi opterećenosti sudova, to će svakako biti i dulji period. Tako da se može reći da se radi o instruktivnim rokovima. Uz poziv predlagatelja i eventualno osoba protiv čijeg knjižnog prava bi bio usmjeren prijedlog, sud može pozvati i ovlaštenog inženjera geodezije koji je izradio prijavni list za provedbu u zemljišnoj knjizi u svojstvu stručnog pomagača, a može pozvati i osobe za koje prema sadržaju zemljišnih knjiga proizlazi da bi mogle imati pravni interes. Pozvat će se stranke da dostave i isprave za koje sud smatra da su bitne za donošenje odluke o prijavi odnosno prigovoru. Nenazočnost pozvanih osoba ne odgađa održavanje rasprave za ispravak niti znači da je nenazočna osoba povukla svoju prijavu ili prigovor, a niti da priznaje tuđe prijave ili prigovore. U slučaju neodaziva uredno pozvanih osoba zemljišnoknjižni sud donijet će odluku bez odgađanja na temelju stanja spisa. U ispravnom postupku, radi ekonomičnosti, nema odgode rasprave niti povrata u prijašnje stanje. Ona se zaključuje kada sud ocijeni da su sva pitanja dovoljno raspravljena te će potpuno ili djelomično usvojiti, odbiti ili odbaciti prijavu upisa odnosno prigovor na upise ili njihov prvenstveni red.
Ukoliko bi se utvrdilo da bi za postupanje po prijavi ili prigovoru bilo nužno izmijeniti upis u posjedovnici o površini, obliku, adresi, načinu uporabe ili izgrađenosti katastarske čestice, sud toj prijavi ili prigovoru neće udovoljiti, već će je odbaciti bez provođenja rasprave, a zabilježbu prigovora brisat će po službenoj dužnosti kada rješenje o odbacivanju postane pravomoćno.
Sukladno odluci suda donesenoj na raspravi, kojom je sud prihvatio prijavu za upis ili usvojio prigovor o upisu ili njegovu prvenstvenom redu, provest će se njime naređeni upisi u zemljišnoj knjizi. Sud će po službenoj dužnosti izbrisati sve zabilježbe prijava i prigovora o kojima nije postignut sporazum nakon isteka roka od 30 dana od dana dostave rješenja o njihovoj osnovanosti, a i prije ako su zamijenjene zabilježbom spora.
Pravni lijekovi i tužba za ispravak
Pravni lijekovi u pojedinačnom ispravnom postupku su uređeni na specifičan način. Naime, Protiv rješenja o otvaranju postupka nije dopuštena žalba. Kako bi se osigurala ekonomičnost postupka, propisano je čl. 211. st. 1. t. 2. da se u ostavljenom roku podnesu svi prigovori i prijave za sve koji bi imali bilo kakav pravni interes u ispravnom postupku.
Ipak, protiv rješenja kojim se odbacuje ili odbija prijedlog za pokretanjem ispravnog postupka, moguće je podnijeti prigovor.
Sud će uputiti osobe čije prijave ili prigovore nije usvojio u cijelosti ili djelomično, kao i one čiji je upis ili prvenstveni red upisa svojom odlukom odredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati da svoje navodno pravo ostvaruju u parnici tužbom za ispravak. Ako se tužba za ispravak podnese u roku od 30 dana od dana dostave rješenja donesenog u ispravnom postupku, sud će, kad mu bude dokazano da je tužba podnesena, zabilježbu prijave ili prigovora zamijeniti zabilježbom spora.
Iz ovog se može vidjeti da zapravo nije moguće pobijati odluku suda kojom se otvara pojedinačni ispravni postupak, već, čak i ako postoji stranka koja se protivi otvaranju postupka, ili traži otvaranje postupka protiv njezinog upisa, postoji mogućnost putem prijave/prigovora ostvarivati svoja prava unutar samog postupka.
Konačno, tužba za ispravak je propisana odredbom čl. 205. Zakona (u poglavlju koji uređuje tzv. opći ispravni postupak) kao pravno sredstvo za odluke suda u pojedinačnom ispravnom postupku. Aktivnu legitimaciju za pokretanje parnice za ispravak imaju osobe o čijim prijavama ili prigovorima sud nije u cijelosti ili dijelu udovoljio u postupku i to u roku od 30 dana od primitka rješenja odnosno osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa sud svojom odlukom naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati. Na nju se primijenjuju pravila za brisovnu tužbu.
Zaključno
Pojedinačni ispravni postupak kao takav tek posljednjih nekoliko godina (konkretno, od izmjena i dopuna Zakona o zemljišnim knjigama 2019. godine) predstavlja daleko brži i efikasniji način rješavanja složenih zemljišnoknjižnih situacija.
Postoje, naravno, otvorena pitanja, poput, primjerice, može li se pojedinačnim ispravnim postupkom utvrditi postojanje prava vlasništva dosjelošću kako bi se izbjegao dugotrajni i skupocjeni parnični postupak (sudska praksa je upravo u gore navedenoj odluci Gž Zk-338/2021 implicitno sugerirala da je takvo što moguće), što u situaciji kada se utvrdi da oko nekog knjižnog prava postoji spor, koje sud donosi odluke tada, itd. Praksa će se svakako razvijati, a autor vjeruje da će daljnji razvoj ovog instituta dodatno osigurati da se dugo desetljeća nesređene zemljišne knjige kojačno usklade sa stvarnim stanjem.
Filip Galić, dipl.iur.
Izvori:
1. Zakon o zemljišnim knjigama
2. Gž Zk-754/2021
3. Gž Zk-812/2021
4. Gž Zk-1106/2021
5. Gž Zk-338/2021
6. https://hrcak.srce.hr/file/272108
