Predložena zakonska rješenja trebala bi poboljšati provedbu praktične nastave u strukovnim školama, posebno za učenike određenih zanimanja. Zakonodavac očekuje da će učenje temeljeno na radu doprinijeti boljoj usklađenosti obrazovnog sustava s tržištem rada te osigurati dovoljan broj kvalificirane radne snage i njihove brže prilagodbe i uspješnosti na radnom mjestu.
Ranija Izvješća Europske Komisije za Republiku Hrvatsku naglašavaju potrebu uvođenja strukturnih reformi u području strukovnog obrazovanja. Od Hrvatske se tražilo saniranje slabosti tržišta rada i neprimjerenih politika zapošljavanja mladih koje nisu bile dovoljno usklađene s obrazovnim politikama osobito u segmentu zastarjelog strukovnog obrazovanja i visokog obrazovanja. U ključnim dokumentima istaknuto je da se povezivanje obrazovanja s tržištem rada ostvaruje strukturnim reformama od kojih treba izdvojiti: usklađivanje obrazovnih programa s potrebama tržišta rada na razini strukovnog i visokog obrazovanja, poboljšanje relevantnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u odnosu na tržište rada i njegovu kvalitetu, povećanje zastupljenosti stručne prakse u visokom obrazovanju, razvoj sustava vrednovanja neformalnog i informalnog učenja i aktualnu reformu školstva.
Kako bi se reformski procesi strukovnog obrazovanja i osposobljavanja odvijali sustavno i koordinirano mora postojati jasan zakonodavni okvir. Kao odgovor na zahtjeve Europske Komisije i poslodavaca koji nisu zadovoljni razinom kompetencija mladih, žaleći se pri tome na manjak praktičnih znanja potrebnih za obavljanje određenog posla, Vlada RH nudi rješenje u obliku izmjena i dopuna Zakona o strukovnom obrazovanju čiji Konačni prijedlog je u saborskoj proceduri prošao drugo čitanje. Po riječima ministra nadležnog za obrazovanje, cilj izmjena je bolja usklađenost obrazovnog sustava s tržištem rada kao i namjera da svaki polaznik stekne vještine pomoću kojih može uspješno ući na tržište rada, napredovati u njemu i sudjelovati u razvoju društva.
Uz usklađivanje sa Zakonom o obrtu, Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje te Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, predloženim Konačnim prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju, prvi put se uvodi zakonska obveza za škole, osnivače i resorno ministarstvo planiranja upisa učenika u strukovne programe sukladno broju učenika koji završavaju osnovno obrazovanje, kadrovskim i prostornim mogućnostima ustanove, potrebama gospodarstva, slobodnim mjestima za provedbu učenja temeljenog na radu, kao i preporukama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja. HZZZ preporuke donosi za svaku kalendarsku godinu i njima se definiraju suficitarni i deficitarni programi obrazovanja na regionalnoj i lokalnoj razini.
Učenje temeljno na radu provodi se u školi, regionalnom centru kompetentnosti i kod poslodavca. Strukovnim kurikulumom određuje se broj sati, obujam i oblik učenja temeljnog na radu. Poslodavac može sklopiti ugovor o provedbi praktične nastave ako uz propisane uvjete prostora i opreme, dostupnost mentora s odgovarajućim kompetencijama, ima i ispit kojim se dokazuju osnovna znanja o poučavanju učenika, a koji se provodi na temelju Programa stjecanja osnovnih znanja o poučavanju učenika. Zaduženja mentora, njegove obveze i dužnosti u radu s učenicima koji sudjeluju u učenju temeljenom na radu kod poslodavca propisane su taksativno. Mentor i osoba koja zamjenjuje mentora kod poslodavaca ne može biti osoba koja je pravomoćno osuđena za kaznena dijela nabrojana u članku 14. Konačnog prijedloga, a poslodavac ne može provoditi učenje temeljeno na radu ako je pravomoćno osuđen za kaznena djela iz članka 16. Konačnog prijedloga, ako ne posjeduje odgovarajuće prostorne i materijalne uvjete, ne ispunjava zahtjeve sigurnosti i zaštite zdravlja te ako mu je oduzeto pravo na primanje polaznika. Uz obveze poslodavaca, dodane su i nove obveze polaznika učenja temeljenog na radu (učenika) kod poslodavca.
Konačni prijedlog Zakona po prvi puta izrijekom propisuje mogućnost dodjeljivanja poticaja odnosno stipendija. Stipendije se mogu osiguravati iz sredstava državnog proračuna, sredstva fondova Europske unije, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, vlastitih sredstava poslodavaca te iz drugih izvora. Predviđeno je da Regionalni centar kompetentnosti može kroz javno-privatno partnerstvo osigurati sredstva za osiguravanje radnih strojeva, opreme i ostalih uvjeta za provođenje učenja temeljenog na radu.
Stručni nadzor nad izvođenjem učenja temeljenog na radu kod poslodavca provodi povjerenstvo koje imenuje ministar nadležan za gospodarstvo, a kojeg čine predstavnici ministarstva nadležnog za gospodarstvo, Ministarstva, ustanove za strukovno obrazovanje, Agencije, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore. Kao i do sada, Inspekcijski nadzor nad ustanovama za strukovno obrazovanje obavlja prosvjetna inspekcija MZO-a.
U saborskoj raspravi o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju istaknuto je da obrazovanje ne prati potrebe tržišta rada te da u strukovnom obrazovanju vlada potpuni kaos, da je sve manje upisane djece u strukovna zanimanja te da Republika Hrvatska ima jedan od najvećih udjela učenika na srednjoškolskoj razini strukovnog obrazovanja u Europi, oko 70 posto. Složili bi se da je učenje temeljeno na radu kod poslodavaca važno za polaznike koji će imati mogućnost steći radno iskustvo u struci tijekom školovanja, ali i za poslodavce koji u tom procesu mogu odabrati budućeg zaposlenika. Bez povezivanja tržišta rada i obrazovnog sustava nema kvalitetnog strukovnog obrazovanja, a bez njega ni konkurentnog gospodarstva. Politika obrazovanja trebala bi biti snažnije usmjerena na razvoj strukovnih i zanatskih zanimanja te na stručno osposobljavanje učenika i suradnju s poslodavcima. Takvim pristupom stvara se kvalitetna i kompetentna radna snaga koja povratno osnažuje kapacitete malog i srednjeg poduzetništva, a time i cjelokupno gospodarstvo.
Željko Čižmek, mag. act. soc.
