Služenje interesu javnosti osnovni je zadatak javnih institucija. Građani očekuju od javnih dužnosnika da svoje dužnosti obavljaju časno, na pravičan i nepristran način. Iako sukob interesa ne predstavlja (sam po sebi) korupciju, sukobi između privatnih interesa i dužnosti dužnosnika u javnoj upravi, ako se neprimjereno rješavaju, mogu rezultirati korupcijom. Isto tako neadekvatno riješeni sukobi interesa među dužnosnicima u javnoj upravi utječu na slabljenje povjerenja građana u javne institucije. Zato su nužne efikasne mjere za prevenciju i sankcioniranje takvih postupanja, za čiju provedbu je potrebno imati i kvalitetan zakonski okvir.
Zakon o sprječavanju sukoba interesa donesen je 2011. godine i od tada Hrvatski sabor donio je nekoliko izmjena i dopuna ovog Zakona, a Zakon je mijenjan i odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske 2012. godine. Dana 25. prosinca 2021. godine stupio je na snagu novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa ("Narodne novine" br. 143/2021.- dalje u tekstu: Zakon). Novi Zakon je proširio krug obveznika podnošenja imovinske kartice te je proširio nadležnost Povjerenstva, što je posljedica znatnog korupcijskog potencijala javne dužnosti koje isti obavljaju te se ovim izmjenama išlo u smjeru neutralizacije detektiranih rizika širenjem nadležnosti Povjerenstva da prevenira i sankcionira sukob interesa i u odnosu na te obveznike.
Zakonom je uređeno sprječavanje sukoba interesa između privatnog i javnog interesa u obnašanju javnih dužnosti, utvrđeni su obveznici postupanja, obveze obveznika o podnošenju imovinskih kartica, uređen je postupak provjere podataka iz podnesenih imovinskih kartica obveznika, trajanje obveza i ograničenja u poslovanjima obveznika nakon prestanka obavljanja javne dužnosti, zatim izbor, sastav i nadležnost Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa (dalje u tekstu: Povjerenstvo) te je uređen postupak pred Povjerenstvom i sankcije koje Povjerenstvo može izreći u slučajevima povrede odredbi ovog Zakona.
Zakon definira sukob interesa tako da u obnašanju javne dužnosti obveznici ne smiju svoj privatni interes stavljati ispred javnog interesa. Prema članku 2. Zakona sukob interesa postoji kada su privatni interesi obveznika u suprotnosti s javnim interesom, a posebice:
- kada privatni interes obveznika može utjecati na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti (potencijalni sukob interesa);
- kada je privatni interes obveznika utjecao ili se osnovano može smatrati da je utjecao na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti (stvarni sukob interesa).
Privatni interes obuhvaća imovinsku i neimovinsku korist obveznika i povezanih osoba.
Dužnosnik se tako može naći u sukobu interesa zbog osobnih aktivnosti, udruživanja, odnosa povezanosti s drugim osobama te drugih okolnosti, odnosno u svim onim situacijama u kojima ima priliku dati prednost sebi ili s njime povezanoj pravnoj ili fizičkoj osobi ispred interesa javnosti. Sukob interesa, sam po sebi, ne predstavlja koruptivno djelo. Sukob interesa je životna situacija u kojoj se može naći svaki dužnosnik i koja se treba pravovremeno prepoznati te odgovarajuće razriješiti (otkloniti), kako ne bi dovela do korupcije.
Jedna od mjera sprječavanja sukoba interesa i učinkovito sredstvo u borbi protiv korupcije je i obveza podnošenja imovinske kartice, koja je utvrđena člankom 10. Zakona. Oblik, sadržaj i način popunjavanja obrasca imovinske kartice te podnošenje i objava imovinske kartice od strane obveznika utvrđenih u članku 3. Zakona utvrđeni su Pravilnikom o imovinskoj kartici obveznika Zakona o sprječavanju sukoba interesa ("Narodne novine" br. 8/22.- u daljnjem tekstu: Pravilnik). Navedeni Pravilnik donijelo je Povjerenstvo 17. siječnja 2022. godine na temelju članka 32. stavka 1. podstavka 3. u vezi s člankom 11. stavkom 10. Zakona. Povjerenstvo je kao stalno, neovisno i samostalno državno tijelo, koje obavlja poslove iz djelokruga rada i nadležnosti određenih Zakonom, zaduženo između ostaloga i za prikupljanje i provjeru imovinskih kartica.
Što je imovinska kartica?
Imovinska kartica je izvještaj o imovinskom stanju obveznika iz članka 3. Zakona te njemu/njoj bliskih osoba (supružnika/ice ili partnera/ice). Imovinske kartice omogućavaju javnosti uvid u imovinsko stanje dužnosnika, kao i praćenje je li se dužnosnik možda okoristio obavljajući javnu dužnost. Imovinska kartica se mora dostaviti na početku obnašanja javne dužnosti i mora se redovito osvježavati ako je došlo do značajnih promjena. Isto tako, po završetku dužnosti, osoba je dužna dostaviti završno izvješće o svom imovinskom stanju.
Ističemo kako su sukladno članku 3. i članku 10. Zakona obveznici podnošenja imovinske kartice:
1. obveznici taksativno navedeni u članku 3. stavku 1. Zakona,
2. drugi obnašatelji dužnosti koje imenuje ili potvrđuje Hrvatski sabor, imenuje Vlada Republike Hrvatske ili Predsjednik Republike Hrvatske (osim osoba koje imenuje Predsjednik Republike Hrvatske u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje služba u Oružanim snagama Republike Hrvatske),
3. rukovodeći državni službenici koje imenuje Vlada Republike Hrvatske na temelju prethodno provedenog natječaja.
Obveznici su dužni, bez obzira na to obnašaju li dužnost profesionalno, podnijeti Povjerenstvu imovinsku karticu koja sadrži podatke propisane Zakonom. Obveznici su dužni podnijeti imovinsku karticu u roku od 30 dana od dana stupanja na dužnost te u roku od 30 dana po prestanku obnašanja dužnosti. Obveznici koji su ponovno izabrani ili imenovani na istu dužnost obvezni su u roku od 30 dana od dana stupanja na istu dužnost podnijeti imovinsku karticu. Obveznici su dužni jednom godišnje podnositi imovinske kartice Povjerenstvu do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu. Obveznici su, u roku od 15 dana od dana proteka 12 mjeseci od prestanka obnašanja dužnosti, obvezni podnijeti Povjerenstvu imovinsku karticu.
Povjerenstvo na svojim mrežnim stranicama objavljuje pravila i upute za popunjavanje i podnošenje obrasca imovinske kartice u kojima su navedene informatičke i tehničke upute za podnošenje imovinske kartice.
Oblik i popunjavanje obrasca za podnošenje imovinske kartice
Imovinska kartica podnosi se na propisanom obrascu, elektronički s kvalificiranim elektroničkim potpisom ili elektronički uz dostavu ispisanog i vlastoručno potpisanog obrasca te ovjerenog od tijela u kojem obveznik obnaša javnu dužnost, sa stanjem na dan podnošenja.
Imovinsku karticu može podnijeti obveznik koji je upisan u Registar obveznika koji vodi Povjerenstvo i koji ima otvoren korisnički račun na mrežnoj stranici Povjerenstva. U tu svrhu, svaki je obveznik u obvezi podnijeti zahtjev za otvaranjem korisničkog računa putem obrasca koji se nalazi na internetskoj stranici Povjerenstva. Korisnički račun obveznika otvara se na temelju popunjenog, potpisanog i ovjerenog zahtjeva za otvaranjem korisničkog računa, podnesenog Povjerenstvu.
Imovinska kartica podnosi se isključivo popunjavanjem elektroničkog obrasca propisanog Pravilnikom, kojem se pristupa putem korisničkog računa obveznika, te slanjem istog u informatički sustav Povjerenstva. Popunjeni obrazac imovinske kartice, prije podnošenja obveznik mora potpisati vlastoručno ili elektroničkim potpisom. Popunjeni obrazac imovinske kartice, koji je obveznik odabrao vlastoručno potpisati, obveznik je dužan u izvorniku (ispisan i potpisan na predviđenom mjestu) dostaviti na adresu Povjerenstva.
Imovinske kartice koje obveznik podnosi za vrijeme trajanja mandata moraju sadržavati ovjeru vlastoručnog potpisa obveznika od strane tijela u kojem obveznik obnaša javnu dužnost na predviđenim mjestima na ispisanom obrascu. Imovinska kartica smatra se podnesenom Povjerenstvu na dan na koji je elektronički poslana Povjerenstvu iz korisničkog računa i zaprimljena u informatičkom sustavu Povjerenstva, tek kada je dostavljena na adresu Povjerenstva u izvorniku. Popunjeni elektronički obrazac imovinske kartice obveznik može potpisati elektroničkim potpisom građana, putem servisa koji omogućavaju nadležna državna tijela. Imovinska kartica koja je uspješno potpisana elektroničkim potpisom i elektronički poslana Povjerenstvu iz korisničkog računa smatra se podnesenom od tog trenutka te obveznici ne dostavljaju na adresu ispisanu imovinsku karticu.
Obveznik ima pristup svim svojim podnesenim imovinskim karticama u elektroničkom obliku, snimljenim u korisničkom računu obveznika. Korisnički račun zatvara se po isteku 24 mjeseca od prestanka obnašanja dužnosti.
Obveznici su dužni obrazac imovinske kartice popuniti potpuno i istinito, uz iznimku podatka o plaći partnera koja je poslovna tajna, a dužni su prijaviti imovinu stečenu po svim pravnim osnovama. Obrazac imovinske kartice popunjava se računalnim unosom traženih podataka. Ime, prezime, registracijska adresa elektroničke pošte i OIB obveznika automatski se upisuju u otvoreni obrazac imovinske kartice iz podataka prethodno unesenih u Registar obveznika. Obrazac je potrebno u cijelosti ispuniti kada obveznik podnosi imovinsku karticu po prvi put, a prilikom svakog sljedećeg pristupanja obrascu imovinske kartice, isti će automatski biti popunjen podacima koje je obveznik upisao prethodni put. Polja u obrascu koja obveznik ne mora ispuniti te podaci koji su izuzeti od objave vidljivo su označeni u elektroničkom obrascu.
Sadržaj imovinske kartice
Imovinska kartica sastoji se od više cjelina u kojima se nalaze rubrike i polja za unos podataka. Prikaz elektroničkog obrasca imovinske kartice prilog je Pravilnika i čini njegov sastavni dio. Obrazac imovinske kartice, sukladno članku 6. Pravilnika, obuhvaća sljedeće osnovne rubrike podataka:
• Opće informacije o obvezniku, njegovom partneru i maloljetnoj djeci
Opće informacije o obvezniku obuhvaćaju sljedeće podatke: ime, prezime, OIB, datum rođenja, stručnu spremu, zvanje, stranačku pripadnost, podatak o bračnom stanju, podatak o tome ima li djece, podatak o mjestu prebivališta, podatak o tome ima li ili ne boravište, ostali kontakt podaci (registracijski e-mail, broj telefona i mobitela).
Opće informacije o bračnom drugu/izvanbračnom drugu/životnom partneru te maloljetnoj djeci obveznika obuhvaćaju sljedeće podatke: ime, prezime, datum rođenja i osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: OIB).
Napominjemo kako podaci o OIB-u, datumu rođenja, adresi prebivališta i boravišta te ostali kontakt podaci obveznika, bračnog druga/izvanbračnog druga/životnog partnera i maloljetne djece se ne objavljuju. Ne objavljuju se podaci o imenu i prezimenu bračnog druga/izvanbračnog druga/životnog partnera i maloljetne djece.
• Podaci o dužnostima i drugim poslovima obveznika
Podaci o dužnostima obuhvaćaju podatke o: dužnosti za koju se podnosi imovinska kartica, drugoj dužnosti za koju postoji obveza podnošenja imovinske kartice, drugim javnim dužnostima za koje ne postoji obveza podnošenja imovinske kartice te o dužnosti koju je obnašao u prethodnom mandatu. Ove rubrike podataka uključuju naziv dužnosti odnosno službe, naziv i adresu tijela odnosno OIB-a pravne osobe, službeni broj telefona, adresu elektroničke pošte, broj mobilnog telefona, datum početka mandata, predviđeni datum kraja mandata, stvarni datum kraja mandata te način obnašanja dužnosti. Navedeni podaci se objavljuju, osim podataka o broju mobitela i adresi elektroničke pošte.
Podaci o drugim poslovima obveznika obuhvaćaju podatke o: drugim poslovima obveznika za vrijeme obnašanja mandata, podatke o poslovima koje je obveznik obavljao neposredno prije stupanja na dužnost unazad dvije godine te podatke o poslovima koje je obveznik obavljao u razdoblju od 12 mjeseci nakon prestanka obnašanja dužnosti. Ove rubrike podataka uključuju naziv radnog mjesta, naziv, OIB i sjedište poslodavca, datum stupanja u radni odnos i datum prestanka radnog odnosa. Navedeni podaci se objavljuju.
• Podaci o članstvima i funkcijama obveznika u drugim pravnim osobama
Ukoliko je obveznik član ili obnaša neku funkciju u drugoj pravnoj osobi, udruženju (udruzi) i organizaciji, podaci o ostalim članstvima i funkcijama obveznika u drugim pravnim osobama, udruženjima, udrugama i organizacijama sadrže podatke o nazivu, OIB-u i sjedištu pravne osobe, datumu učlanjenja i datumu kraja članstva obveznika te funkciji obveznika u pravnoj osobi.
• Podaci o prihodima i imovini obveznika, obveznikova partnera i obveznikove maloljetne djece
U ovu skupinu rubrika unose se podaci o prihodima koje je obveznik ostvario ili ostvaruje s naslova obavljanja dužnosti i obavljanja drugih poslova te podaci o ostalim prihodima, zatim prihodima koje ostvaruju bračni/izvanbračni drug odnosno životni partner te maloljetna djeca obveznika te podaci o subvencijama, donacijama, poticajima i stipendijama.
Podaci o prihodima obuhvaćaju: podatke o mjesečnim bruto i neto primanjima obveznika od dužnosti za koju se podnosi imovinska kartica, podatke o mjesečnim bruto i neto primanjima obveznika od druge dužnosti za koju postoji obveza podnošenja imovinske kartice, podatke o mjesečnoj neto plaći obveznika ostvarenoj kod drugog poslodavca, podatke o ostalim prihodima obveznika, podatke o mjesečnoj bruto i neto plaći te drugim primicima bračnog druga / izvanbračnog druga / životnog partnera, podatke o subvencijama, donacijama, poticajima i stipendijama u korist obveznika, bračnog druga / izvanbračnog druga / životnog partnera i maloljetne djece obveznika. Uz podatke o prihodima navodi se naziv i OIB poslodavca, odnosno isplatitelja.
Podaci o prihodima podrazumijevaju: dohotke od nesamostalnog rada, dohotke od samostalne djelatnosti, dohotke od imovine i imovinskih prava, dohotke od kapitala, drugi dohodak te primitke koji se ne smatraju dohotkom i primitke na koje se ne plaća porez na dohodak, sve sukladno posebnim propisima kojima je uređeno oporezivanje dohotka, osim primitaka koji predstavljaju naknadu putnih i drugih troškova rada obveznika, partnera ili maloljetne djece obveznika. Ti se podaci objavljuju, uključujući podatke o isplatitelju plaće iz radnog odnosa te isplatitelju subvencija, donacija, poticaja i stipendijama. Iznimno, ne objavljuju se podaci o mjesečnoj bruto i neto plaći partnera obveznika ako je on zaposlen kod poslodavca kod kojeg se podaci o plaći i drugim materijalnim pravima smatraju poslovnom tajnom. U tom slučaju se iznos plaće ne upisuje u imovinsku karticu, već se ta činjenica unosi u napomenu. Podaci o imenu, prezimenu i OIB-u fizičke osobe isplatitelja ostalih prihoda obveznika i drugih primitaka obveznikova partnera se ne objavljuju.
U rubriku “podatci o obvezama” unose se podaci o obvezama obveznika i članova obitelji (krediti, pozajmice, jamstva, porezni dug, ugovorene obveze najamnine i zakupnine nekretnina, leasing, uzdržavanje i dr.). Podaci o obvezama obuhvaćaju dugove, preuzeta jamstva i ostale obveze izražene u novcu obveznika i bračnog druga / izvanbračnog druga / životnog partnera obveznika te sadrže: vrstu obveze, nosioca obveze, vjerovnika obveze, početni iznos glavnice duga, valutu duga, godinu zaduženja, rok vraćanja u mjesecima, iznos mjesečnog anuiteta, ugovorenu kamatnu stopu. Ovi se podaci objavljuju, osim podataka o imenu, prezimenu i OIB-u fizičke osobe vjerovnika obveze.
U rubriku “potraživanja” unose se podaci o dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima obveznika te obveznikova partnera i maloljetne djece. Podaci o potraživanjima sadrže podatke o vrsti potraživanja, nositelju potraživanja, nazivu/imenu i OIB-u dužnika, neto iznosu potraživanja u kunama, vremenski raspon povrata. Podaci se objavljuju, osim podataka o imenu, prezimenu i OIB-u dužnika fizičke osobe.
Ukoliko obveznik ili članovi njegove obitelji imaju u vlasništvu ili suvlasništvu nekretnine, podaci o nekretninama moraju sadržavati podatke o vrsti (naravi) nekretnine, državi u kojoj se nalazi, mjestu i adresi nekretnine, mjernoj jedinici površine i površini, katastarskoj općini, približnoj tržišnoj vrijednosti nekretnine izraženoj u hrvatskim kunama (u daljnjem tekstu: HRK) u trenutku podnošenja imovinske kartice, vrsti vlasništva, broju zemljišnoknjižnog uloška (ili poduloška Knjige položenih ugovora), broju katastarske čestice, obliku vlasništva, načinu odnosno izvoru stjecanja te vlasničkom udjelu. Navedeni podaci se objavljuju, osim podataka o adresi nekretnine, broju zemljišnoknjižnog uloška (ili poduloška Knjige položenih ugovora) i broju katastarske čestice nekretnine.
Ako obveznik ili članovi njegove obitelji imaju u vlasništvu ili suvlasništvu pokretnine za koje postoji obveza upisa u javne registre (vozila, plovila, zrakoplovi, neki radni strojevi), podaci o pokretninama koje se upisuju u javni registar moraju sadržavati podatke o vrsti pokretnine, tipu ili marki, godini proizvodnje, vrijednosti pokretnine u trenutku podnošenja imovinske kartice u HRK, obliku vlasništva te načinu, odnosno izvoru stjecanja.
Pod pokretninama koje se upisuju u javni registar podrazumijevaju se vozila, plovila, zrakoplovi i radni strojevi, koji su upisani u javne registre nadležnih tijela kao vlasništvo obveznika i njegova partnera. Podatci o ostalim pokretninama veće vrijednosti sadrže podatke o vrsti pokretnine, marki, tipu ili opisu pokretnine, vrijednosti pokretnine u trenutku podnošenja imovinske kartice, obliku vlasništva te načinu, odnosno izvoru stjecanja. Pod pojmom pokretnina veće vrijednosti podrazumijeva se lovačko oružje, umjetnine, nakit, drugi predmeti osobne uporabne vrijednosti, vrijednosni papiri, životinje, ostali radni strojevi i druge stečene pokretnine pojedinačne vrijednosti veće od 30.000,00 kuna, osim predmeta kućanstva i odjevnih predmeta.
Ako obveznik ili njegov bračni/izvanbračni drug ili životni partner ima u vlasništvu ili suvlasništvu poslovne udjele, dionice, udio u fondu ili vrijednosne papire, ako je imatelji udjela u društvima osoba ili u zadruzi ili ako je vlasnik/nositelj poslovnog subjekta samostalne djelatnosti (obrt, OPG, samostalna liječnička ordinacija i sl.), podaci o poslovnim udjelima i dionicama u trgovačkim društvima, udjelima u društvima osoba, vrijednosnim papirima te o poslovnim subjektima samostalne djelatnosti moraju sadržavati podatke o: vrsti udjela odnosno činjenici da je obveznik ili njegov partner vlasnik/nositelj poslovnog subjekta samostalne djelatnosti, nazivu, OIB-u i sjedištu poslovnog subjekta, broju dionica, nominalnoj vrijednosti pojedinačne dionice, veličini udjela u poslovnom subjektu u postocima, vrijednosti udjela u fondu na dan podnošenja, vrsti vrijednosnog papira, nominalnoj vrijednosti vrijednosnog papira, vlasniku/imatelju/nositelju te načinu odnosno izvoru stjecanja, OIB-u te imenu i prezimenu fizičke osobe, odnosno nazivu pravne osobe na koju je izvršen prijenos upravljačkih prava obveznika sukladno članku 19. Zakona. Ti se podaci objavljuju, osim podataka o imenu i OIB-u fizičke osobe na koju je izvršen prijenos upravljačkih prava obveznika sukladno članku 19. Zakona.
Ukoliko obveznik ili članovi njegove obitelji imaju kunsku ili deviznu štednju i kriptovalute čiji iznos odnosno vrijednost premašuje jednogodišnji iznos neto prihoda obveznika (plaća i ostali prihodi), podaci o novčanoj štednji i kriptovalutama moraju sadržavati podatke: o iznosu štednje, oznaku valute ili naziv kriptovalute, obliku vlasništva te načinu, odnosno izvoru stjecanja.
Obveznik, koji je određeni predmet imovine stekao nasljeđivanjem, dužan je u imovinskoj kartici prijaviti podatke o ostavitelju. Podaci o ostavitelju sadrže podatke o: odnosu stjecatelja s ostaviteljem, imenu, prezimenu i OIB-u ostavitelja. Podaci o imenu, prezimenu i OIB-u ostavitelja se ne objavljuju.
Približnu tržišnu vrijednost nekretnina i vrijednost pokretnina u imovinskoj kartici određuje obveznik sukladno njegovoj osobnoj procjeni na temelju javno dostupnih podataka o približnoj vrijednosti koja je tražena ili koju postiže na tržištu ista ili slična vrsta nekretnina i pokretnina na istom području u vrijeme podnošenja imovinske kartice.
Obrazac imovinske kartice sadrži mogućnost upisa posebne napomene uz svaki prijavljeni podatak o imovini. Rubrika „Napomena“ je tekstualni okvir na kraju obrasca imovinske kartice u koju se mogu upisati relevantna pojašnjenja za podatke navedene u imovinskoj kartici uz adekvatnu naznaku prijavljenog podatka na koji se napomena odnosi. Tekst upisan u rubrikama napomena objavljuje se u cijelosti. Ako obveznik podnese imovinsku karticu s osobnim podacima navedenim u rubrikama za napomene, pristaje na njihovu objavu na mrežnim stranicama Povjerenstva.
Napominjemo kako Povjerenstvo od obveznika može zahtijevati da o navodima iz podnesene imovinske kartice dostavi dopune, objašnjenja i dokaze, što je obveznik dužan učiniti u roku koji odredi Povjerenstvo.
Objava imovinskih kartica
Zakonom je detaljnije uređena objava imovinskih kartica te kategorije podataka koje se neće javno objavljivati, kao i period u kojem će imovinske kartice biti dostupne na internetskim stranicama Povjerenstva.
Imovinske kartice obveznika Povjerenstvo javno objavljuje na svojim mrežnim stranicama, uz izričito navođenje da se neće objaviti podaci koji se odnose na osobna imena maloljetnih i trećih osoba, adrese, brojeve, i druge podatke za koje ne postoji javni interes za objavom, i na koje se primjenjuju odredbe zakonodavstva Europske unije i Republike Hrvatske o zaštiti osobnih podataka.
Podaci iz imovinske kartice, javno su dostupni i objavljuju se bez suglasnosti obveznika, uz iznimku podataka o primanjima njegova partnera, ako je on zaposlen kod poslodavca kod kojeg se podaci o plaći i drugim materijalnim pravima smatraju poslovnom tajnom. Partner obveznika ne smije zbog dostavljanja podataka o plaći Povjerenstvu u okviru ispunjavanja imovinske kartice obveznika snositi nikakve štetne posljedice kod poslodavca zbog otkrivanja poslovne tajne.
Imovinska kartica obveznika javno je dostupna 12 mjeseci od dana prestanka obnašanja javne dužnosti, osim ako obveznik započne s obnašanjem druge dužnosti, u kojem slučaju ostaje dostupna do isteka obveza po novoj dužnosti. Imovinska kartica podnesena nakon isteka 12 mjeseci od prestanka obnašanja dužnosti javno je dostupna u trajanju od 90 dana.
Zaključno ističemo kako je svrha učinkovitog sprječavanja sukoba interesa jačanje integriteta,
objektivnosti, nepristranosti i transparentnosti u obnašanju javnih dužnosti te jačanje povjerenja građana u tijela javne vlasti, a upravo obveza podnošenja imovinske kartice obveznika kao osnovna i temeljna obveza svakog dužnosnika, predstavlja važan instrument sprječavanja sukoba interesa i učinkovito sredstvo u sprječavanju korupcije.
Ivan Vidas, struč. spec. oec
Izvori:
1. Zakon o sprječavanju sukoba interesa ("Narodne novine" br. 143/2021)
2. Pravilnik o imovinskoj kartici obveznika Zakona o sprječavanju sukoba interesa ("Narodne novine" br. 8/2022)
3. Pravila i upute za popunjavanje i podnošenje obrasca imovinske kartice, dostupna na linku: https://www.sukobinteresa.hr/hr/upute/uputa-za-podnosenje-izvjesca-o-imovinskom-stanju
4. Publikacija o osnovnim obvezama i ograničenjima obveznika sukladno odredbama Zakona o sprječavanju sukoba interesa, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, studeni 2020., dostupna na linku: https://www.sukobinteresa.hr/sites/default/files/dokumenti_clanaka/osnovne_obveze_i_ogranicenja_duznosnika_sukladno_odredbama_zakona_o_sprjecavanju_sukoba_interesa_0.pdf
