U središtu

Provedba prava intelektualnog vlasništva u Republici Hrvatskoj u 2025. godini – analiza statističkih pokazatelja

20.11.2026 Učinkovita zaštita prava intelektualnog vlasništva ne iscrpljuje se u postojanju materijalnopravnih ovlaštenja nositelja prava, nego u velikoj mjeri ovisi o djelotvornosti mehanizama njihove provedbe. Kaznenopravni i prekršajnopravni postupci, građanskopravna zaštita, upravni sporovi te carinske i inspekcijske mjere zajedno čine institucionalni okvir unutar kojega se može ocjenjivati stvarna razina zaštite autorskog i srodnih prava te prava industrijskog vlasništva u Republici Hrvatskoj.

I. Uvod

Važno polazište za takvu ocjenu predstavlja Statističko izvješće o povredama prava intelektualnog vlasništva u Republici Hrvatskoj za 2025. godinu Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo (dalje: DZIV). Izvješće objedinjuje službene podatke Ministarstva unutarnjih poslova, Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Ministarstva financija – Carinske uprave, Državnog inspektorata te nadležnih sudova. Njegova vrijednost nije samo u prikazu godišnjeg broja postupaka, već i u mogućnosti sagledavanja strukture povreda, ishoda postupaka i njihova trajanja te usporedbe pojedinih pokazatelja s prethodnim razdobljima. Metodologija godišnjeg praćenja nastavljena je radi praćenja učinkovitosti nacionalnog sustava provedbe prava intelektualnog vlasništva.

Podaci za 2025. pritom ne daju jednoznačnu sliku. U pojedinim segmentima zamjetan je znatan pad broja postupaka ili okrivljenih osoba, dok se istodobno bilježe viši udjeli osuđujućih odluka te izrazit rast vrijednosti uništene krivotvorene robe. U prekršajnim postupcima broj okrivljenih smanjen je za 41 %, dok je udio osoba proglašenih krivima odnosno odgovornima porastao s 50 % na 58 %. Istodobno je broj carinskih postupaka na granici smanjen za 35 %, ali je ukupna maloprodajna vrijednost uništenih krivotvorenih proizvoda porasla s približno 4,2 milijuna eura u 2024. na više od 20,1 milijun eura u 2025. godini.

Stoga je cilj ove analize prenijeti godišnje statističke pokazatelje te ih sagledati u njihovu međusobnom odnosu i, gdje podaci to dopuštaju, identificirati relevantna kretanja u sustavu provedbe prava intelektualnog vlasništva. Pritom valja imati na umu metodološka ograničenja pojedinih statističkih skupova, osobito činjenicu da podaci različitih tijela nisu uvijek neposredno usporedivi.

II. Pravni okvir zaštite: kratki pregled

Kaznena zaštita prava intelektualnog vlasništva u Republici Hrvatskoj propisana je Kaznenim zakonom („Narodne novine“, br. 125/11. i izmjene; dalje: KZ), koji u poglavlju o kaznenim djelima protiv intelektualnog vlasništva uređuje sljedeća djela:

  • čl. 284. KZ-a – Povreda osobnih prava autora ili umjetnika izvođača (kazna zatvora do 1 godine; progoni se po prijedlogu oštećenika)
  • čl. 285. KZ-a – Nedozvoljena uporaba autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvođača (kazna zatvora do 3 godine)
  • čl. 286. KZ-a – Povreda drugih autorskom srodnih prava (kazna zatvora do 1 godine)
  • čl. 287. KZ-a – Povreda prava na izum (kazna zatvora do 3 godine za kvalificirani oblik)
  • čl. 288. KZ-a – Povreda žiga (kazna zatvora do 3 godine)
  • čl. 289. KZ-a – Povreda registrirane oznake podrijetla.

Sva navedena kaznena djela podliježu obveznom oduzimanju predmeta koji su nastali počinjenjem ili su bili namijenjeni počinjenju kaznenog djela.

Prekršajnopravna zaštita uređena je ponajprije Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima („Narodne novine“, br. 111/21.; dalje: ZAPSP), čl. 296., koji za pravne osobe propisuje novčane kazne od 5.000,00 do 50.000,00 kuna (za fizičke osobe 2.000,00 do 10.000,00 kuna), te Zakonom o žigu i Zakonom o industrijskom dizajnu koji za povredu zaštićenih prava propisuju kazne za pravne osobe u rasponu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna.

Isključivu stvarnu i mjesnu nadležnost u kaznenim predmetima ima Općinski kazneni sud u Zagrebu, a u prekršajnim predmetima Općinski prekršajni sud u Zagrebu, sukladno Zakonu o područjima i sjedištima sudova („Narodne novine“, br. 67/18. i 21/22.). Za građanske sporove nadležni su trgovački sudovi u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Dubrovniku.

III. Kazneni postupci: malen broj, visoka stopa osuđujućih presuda

Kretanja u broju prijavljenih osoba

U 2025. godini Ministarstvo unutarnjih poslova prijavilo je ukupno 26 osoba zbog 2 kaznena djela protiv intelektualnog vlasništva. Državnom odvjetništvu ukupno je prijavljeno 28 počinitelja – od toga 24 zbog povreda autorskog i srodnih prava, a 4 zbog kaznenih djela industrijskog vlasništva.

U usporedbi s 2024. godinom (23 prijavljene osobe), radi se o blagom porastu od oko 22 %. Ipak, kada se sagleda dugoročni trend, vrijednosti su daleko ispod vrhunca iz 2016. i 2017. godine kada je Državnom odvjetništvu prijavljeno 53 odnosno 52 osobe. Dominiraju prijave na temelju čl. 285. KZ-a (nedozvoljena uporaba autorskog djela), koji u 2025. godini broji čak 24 prijavljene osobe, što je povratak na razinu 2016. godine.

Odluke Državnog odvjetništva

Državno odvjetništvo donijelo je odluku u odnosu na svih 28 prijavljenih počinitelja. Od toga su:

  • 14 osoba optuženo (podignuta optužnica)
  • u odnosu na 10 osoba prijava je odbačena
  • za 4 prijavljenika zatražene su istražne radnje/izvidi.

Visok udio podizanja optužnica (50 %) – u kontekstu ranijih godina u kojima su odbačaji bili dominantna vrsta odluke – upućuje na selektivniji, ali kvalitetnije potkrijepljeni pristup kaznenom progonu.

Pravomoćne sudske odluke

Kazneni sudovi donijeli su odluke u odnosu na 4 optužene osobe. Sve četiri proglašene su krivima, pri čemu su izrečene uvjetne kazne zatvora i bezuvjetne novčane kazne. Nije zabilježena nijedna oslobađajuća ni odbijajuća presuda. U 2025. godini nije izrečena nijedna sigurnosna mjera oduzimanja predmeta niti mjera oduzimanja imovinske koristi, što je nastavak trenda odsutnosti takvih mjera prisutnog od 2023. godine.

Ovaj statistički segment jasno pokazuje da je kazneni put zaštite intelektualnog vlasništva u RH kvantitativno ograničen, ali kvalitativno učinkovit u onim predmetima koji dođu do suđenja – 100-postotna stopa osuđujućih presuda govori u prilog tome da se do optuženja dolazi samo u predmetima s robusnim dokaznim materijalom.

IV. Prekršajni postupci: znakovit pad broja predmeta, ali rast stope osuđujućih presuda

Struktura okrivljenih i ishodi postupaka

Prekršajni postupci ostaju apsolutno dominantan instrument zaštite prava intelektualnog vlasništva u Republici Hrvatskoj. U 2025. godini okrivljeno je ukupno 2.969 fizičkih te pravnih i odgovornih osoba zbog povreda propisa o intelektualnom vlasništvu, od čega:

Vrsta povrede

Broj okrivljenih

Autorsko pravo

2.882

Pravo žiga

82

Industrijski dizajn

5

Ukupno

2.969

Ukupno je 1.725 osoba proglašeno krivima ili odgovornima (58 %), a izrečeno je 1.749 novčanih kazni. Postupak je obustavljen u odnosu na 131 osobu, od čega se 130 slučajeva odnosi na povrede autorskog prava. Značajno je da u 2025. godini nisu izrečene nikakve zaštitne mjere.

Usporedba s 2024. godinom

Smanjenje ukupnog broja okrivljenih s 4.994 u 2024. na 2.969 u 2025. godini predstavlja pad od čak 41 %. Taj pad nije praćen srazmjernim padom broja osuđujućih presuda – naprotiv, udio osuđujućih presuda porastao je s 50 % na 58 %, što upućuje na konsolidaciju prekršajnog progona i fokusiranje na predmete s višim stupnjem dokazanosti.

Promatrajući podatke za fizičke osobe zbog povreda autorskog prava, broj okrivljenih u 2025. godini (1.673) najniži je od 2023. godine (1.059), dok stopa proglašenja krivima (1.019 od 1.673, tj. oko 61 %) ostaje stabilnom kategorijom.

Kod pravnih i odgovornih osoba okrivljeno je 1.209 subjekata, od kojih je 636 proglašeno odgovornima (53 %), a izrečene su 632 novčane kazne.

Specifičnosti modaliteta počinjenja

Bez iznimke i u 2025. godini, kao i u svim prethodnim godinama, nije zabilježen nijedan slučaj izricanja kazne zatvora u prekršajnim postupcima vezanim uz povrede autorskog prava, što je sukladno zakonskom okviru koji tu sankciju ne predviđa za te prekršaje. Isključiva sankcija u praksi ostaje novčana kazna.

V. Carinska zaštita: pad broja postupaka, ali drastičan rast vrijednosti uništene robe

Mjere na granici

Carinska uprava pokrenula je u 2025. godini 398 postupaka zbog sumnje na povredu prava intelektualnog vlasništva, od čega samo 7 po službenoj dužnosti, a 391 na zahtjev nositelja prava. Taj broj niži je za 35 % u odnosu na 2024. godinu kada je pokrenuto 616 postupaka.

Od ukupno pokrenutih postupaka, 180 (45 %) vodilo se kao postupak za male pošiljke, što je karakteristična kategorija u svim recentnim godinama (2024.: 48 %). Roba je uništena u 370 postupaka, puštena u 27, a u jednom predmetu sudski postupak je u tijeku.

Vrijednost uništene robe: višestruki porast

Usprkos padu broja postupaka, ukupna maloprodajna vrijednost uništenih krivotvorenih proizvoda porasla je s 4.218.367,68 EUR u 2024. na 20.164.213,00 EUR u 2025. godini – rast od gotovo 378 %. Taj dramatičan porast vrijednosti, uz smanjeni broj slučajeva, upućuje na promjenu strukture zadržane robe – umjesto velikog broja jeftinijih predmeta, u 2025. godini zabilježene su manje, ali vrijednije pošiljke.

Prema vrsti robe, u 2025. godini dominiraju:

  • Ostalo (strojevi, alati, oznake, etikete, naljepnice): 50.123 kom (28,66 %)
  • Duhanski proizvodi: 36.198 kom (20,70 %)
  • Odjeća i dodaci odjeći: 33.371 kom (19,08 %).

Ukupno je uništeno 121.446 komada krivotvorenih proizvoda.

Inspekcijski nadzori na unutarnjem tržištu

Carinska uprava provela je 208 inspekcijskih nadzora na unutarnjem tržištu (pad od 31 % u odnosu na 2024.) te izdala 186 prekršajnih naloga (pad od 30 %). Ukupna vrijednost privremeno oduzetih proizvoda iznosi 453.735,30 EUR, što je više nego u 2024. godini. I u ovom segmentu dominiraju povrede propisa o žigu, s ukupnom vrijednošću privremeno oduzete robe od 439.204,50 EUR i 40.027 privremeno oduzetih komada.

Državni inspektorat proveo je 309 nadzora (neznatno više nego 301 u 2024. godini).

VI. Građanski postupci pred trgovačkim sudovima

Stanje predmeta i tokovi

Na dan 1. siječnja 2025. godine nadležni trgovački sudovi imali su u rješavanju 218 predmeta iz područja prava intelektualnog vlasništva. Tijekom godine zaprimljen je 191 novi predmet, a riješen 221 predmet (54 %). Na dan 31. prosinca 2025. ostalo je neriješeno 188 predmeta.

Znakovito je da se broj zaprimljenih predmeta smanjio za 40 % – s 317 u 2024. na 191 u 2025. godini. Ta tendencija otvara pitanje trenda smanjenja nositelja prava koji biraju građanski put zaštite, moguće zbog troškova i trajanja postupaka, ali i zbog sve aktivnijeg kolektivnog ostvarivanja prava posredstvom organizacija za kolektivno ostvarivanje.

Prema vrsti predmeta, dominira kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava (80 % zaprimljenih predmeta), slijedi individualno ostvarivanje autorskog prava (10 %) i pravo žiga (7 %).

Što se tiče trajanja postupaka, 54 % predmeta riješeno je u roku do 6 mjeseci, no 28 % predmeta trajalo je dulje od 12 mjeseci. Na razini pojedinih sudova, najlošiji pokazatelji zabilježeni su kod Trgovačkog suda u Zagrebu, gdje čak 40,35 % predmeta traje dulje od 12 mjeseci, dok su Trgovački sudovi u Dubrovniku i Osijeku sve predmete riješili u roku do 12 mjeseci.

Visoki trgovački sud

Na Visokom trgovačkom sudu RH zaprimljena su 83 nova predmeta, riješeno je 93 (stopa riješenosti 78 %), a od riješenih predmeta odluka prvostupanjskog suda potvrđena je u 83 % slučajeva. Većina predmeta (53 %) riješena je u roku do 3 mjeseca, što svjedoči o relativnoj ažurnosti ovog suda.

Upravni sporovi

U prvostupanjskim upravnim sporovima iz područja industrijskog vlasništva zaprimljeno je 28 novih predmeta, riješeno je 25, a od tih, u 52 % slučajeva tužba je odbijena. Na kraju izvještajnog razdoblja ostala su neriješena 43 predmeta.

VII. Analiza trendova i ključne spoznaje

Statistički podaci za 2025. godinu, sagledani u cjelini i kroz dugoročnu perspektivu, otkrivaju nekoliko karakterističnih tendencija:

1. Opći pad broja predmeta uz rast kvalitativnih pokazatelja. Sva tri glavna segmenta (prekršajni postupci, carinski postupci, građanski postupci pred trgovačkim sudovima) bilježe značajan pad u broju pokrenutih slučajeva. Istodobno, stopa osuđujućih presuda u prekršajnim postupcima raste, a vrijednost oduzete robe u carinskim postupcima dramatično se povećava. Taj paradoks može se tumačiti na dva načina: kao pozitivan znak selektivnijeg i kvalitetnijeg progona, ali i kao potencijalni signal nedovoljnog kapaciteta ili motivacije za otkrivanje i pokretanje postupaka.

2. Dominacija autorskopravnih povreda u prekršajnoj sferi. Autorsko pravo ostaje kategorija s apsolutno najvećim brojem okrivljenih (2.882 od ukupno 2.969), dok su povrede žiga (82) i industrijskog dizajna (5) statistički marginalne. To odražava strukturu domaćeg autorskopravnog tržišta i intenzitet kolektivnog ostvarivanja prava putem ZAPSP-a.

3. Kazneni put kao iznimka, ne pravilo. S ukupno 28 prijavljenih i svega 4 optužene osobe, kazneni postupci ostaju statistički zanemarivi u ukupnom sustavu provedbe. Međutim, 100-postotna stopa osuđujućih presuda u predmetima koji dođu do suđenja sugerira da kazneni progon funkcionira kao krajnje sredstvo za najteže oblike povrede.

4. Krivotvorena roba visoke vrijednosti. Eksponencijalni porast vrijednosti uništene robe (s 4,2 na 20,2 milijuna EUR) jasno pokazuje da krivotvorenje robe u RH nije isključivo „sitno“ kazneno djelo – radi se o organiziranoj aktivnosti koja zahvaća kategorije robe visoke vrijednosti.

5. Trajanje postupaka kao sustavni izazov. Podatak da gotovo 30 % predmeta pred trgovačkim sudovima traje dulje od 12 mjeseci (a kod Trgovačkog suda u Zagrebu čak 40 %) ostaje kroničnim problemom koji smanjuje učinkovitost građanskopravne zaštite.

VIII. Zaključak

Statistički pokazatelji za 2025. godinu potvrđuju složenost sustava provedbe prava intelektualnog vlasništva u Republici Hrvatskoj i istodobno upozoravaju na ograničenja zaključivanja koje se temelji isključivo na broju pokrenutih ili dovršenih postupaka. Promatrani zajedno, podaci ne pokazuju jednostavan trend jačanja ili slabljenja zaštite, nego različita, dijelom divergentna kretanja unutar pojedinih mehanizama provedbe.

Najizraženije smanjenje vidljivo je u prekršajnom segmentu, u kojem je broj okrivljenih osoba u odnosu na 2024. smanjen za 41 %, dok je istodobno udio osoba proglašenih krivima odnosno odgovornima porastao s 50 % na 58 %. Kaznenopravna zaštita i dalje obuhvaća razmjerno malen broj pravomoćno dovršenih predmeta, zbog čega visoki udio osuđujućih odluka treba tumačiti oprezno i u kontekstu malog apsolutnog broja slučajeva. Posebnu pozornost zaslužuju i podaci o trajanju kaznenih postupaka jer su dva od četiri pravomoćno završena predmeta trajala dulje od četiri godine.

Carinska statistika pokazuje drukčiji aspekt provedbe. Unatoč smanjenju broja postupaka na granici, vrijednost uništene krivotvorene robe porasla je s približno 4,2 milijuna eura na više od 20,1 milijun eura. Taj podatak potvrđuje značaj carinskih mjera u sustavu zaštite prava intelektualnog vlasništva, ali sam po sebi ne omogućuje zaključak o razlozima povećanja vrijednosti zadržane i uništene robe.

U području građanskopravne zaštite također je zabilježen pad broja novih predmeta, s 317 u 2024. na 191 u 2025. godini, pri čemu kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava čini čak 80 % novozaprimljenih predmeta. Istodobno podaci o trajanju postupaka pokazuju da pitanje pravodobnosti sudske zaštite ostaje relevantan element procjene njezine djelotvornosti.

U cjelini, podaci za 2025. prije upućuju na promjenu strukture i intenziteta pojedinih oblika provedbe nego na jednoznačan pomak „od kvantitete prema kvaliteti“. Rast udjela osuđujućih odluka i visoka vrijednost uništene krivotvorene robe jesu pozitivni pokazatelji djelovanja pojedinih dijelova sustava, ali ih treba promatrati zajedno s padom broja postupaka, trajanjem pojedinih sudskih postupaka i metodološkim razlikama među izvorima podataka.

Upravo zato godišnje statističko izvješće DZIV-a ima vrijednost koja nadilazi puko evidentiranje broja predmeta. Ono omogućuje kontinuirano praćenje funkcioniranja nacionalnog sustava provedbe, prepoznavanje područja u kojima dolazi do promjena te utvrđivanje pitanja koja zahtijevaju daljnju stručnu i institucionalnu analizu. Za nositelje prava i njihove pravne zastupnike takvi podaci predstavljaju koristan pokazatelj praktičnog funkcioniranja pojedinih mehanizama zaštite, dok tijelima provedbe i donositeljima politika pružaju empirijsku osnovu za procjenu učinkovitosti postojećih instrumenata i njihovo daljnje unaprjeđenje.

Maja Bilić Paulić, odvjetnica

Izvor:

  • Statističko izvješće o povredama prava intelektualnog vlasništva u Republici Hrvatskoj za 2025. godinu dostupno na sljedećoj poveznici: https://www.dziv.hr/files/file/provedba/statistika/2026/Statisti%C4%8Dki-izvje%C5%A1taj-o-povredama-prava-intelektualnog-vlasni%C5%A1tva-u-2025.-godini.pdf