Pravna osnova za tako široku ekstrateritorijalnu nadležnost proizlazi iz Saveznog zakona od 8. lipnja 2020., br. 171-FZ, o izmjeni Arbitražnog postupovnog zakonika Ruske Federacije s ciljem zaštite ruskih fizičkih i pravnih osoba u vezi s inozemnim sankcijama4.
Zakon (poznat i kao lex Lugovoj) u članku 248.1 propisuje isključivu međunarodnu nadležnost ruskih državnih arbitražnih sudova u sporovima koji izravno ili neizravno uključuju sankcionirane subjekte na koje se primjenjuje zakonodavstvo Ruske federacije5. Stranke se i dalje mogu sporazumjeti oko rješavanja spora izvan Rusije, no ruski sudovi zadržavaju nadležnost ako jedna od stranaka, zbog sankcija, ne može ostvariti pristup sudu ili arbitraži u inozemstvu6.
Prema članku 248.2 navedenog zakona, ako je ruska stranka suprotno lex Lugovoj tužena pred inozemnim sudom ili arbitražom, ona može od ruskog suda zahtijevati sudsku zabranu takvog postupka izvan Ruske Federacije (sudski nalog poznat u državama common law pod nazivom anti-suit injunction).
Stranka koja bi nastavila postupak u inozemstvu suprotno sudskoj zabrani može se prema članku 248.10 istog zakona novčano kazniti u iznosu vrijednosti predmeta spora, uz obvezu naknade troškova ruskog tuženika u inozemnom sporu7.
I u tom slučaju, vidljivo je kako svaka strana tvrdi da ima pravo ostvarivati svoju regulatornu nadležnost i sudbenost. Problem će, međutim, nastupiti u fazi ovrhe, kako sudskih naloga o zabrani vođenja postupka, tako i kondemnatornih naloga za plaćanje u pogledu imovine koja se nalazi u inozemstvu. Dok subjekti iz Unije i Ruske Federacije u pravilu mogu lakše ostvariti prisilnu provedbu mjera na imovini koja se nalazi na području njihova pravnog poretka, ovrha će se – osim u prijateljskim državama – vrlo teško moći ostvariti u inozemstvu, čak i kada nije riječ o javnopravnoj mjeri privremene zapljene ili konačnog oduzimanja, nego o sudskoj odluci u (naizgled) privatnopravnoj parnici za naknadu štete. Time se ponovno potvrđuje da praktična učinkovitost sudske odluke u konačnici ovisi o mogućnosti ostvarivanja prisile prema osobama ili imovini nad kojima država može izvršavati svoju vlast.
U paketu sankcija s obzirom na rusko-ukrajinski sukob, Unija je tek u veljači 2025. najprije usvojila izričitu zabranu priznanja, provedbe i ovrhe sudskih naloga, rješenja, zabrana postupanja, presuda i drugih sudskih odluka8 koje se temelje na članku 248.1. ili članku 248.2 lex Lugovoj i povezanog zakonodavstva, kao i zabranu međunarodne pravne pomoći, priznanja i izvršenja sankcija u kaznenim stvarima pokrenutima na temelju lex Lugovoj9.
U istom paketu predviđeno je da osoba iz Unije, u sudskom postupku pred nadležnim sudom države članice, ima pravo zahtijevati naknadu izravne ili neizravne štete nastale zbog zahtjeva sankcioniranih subjekata povezanih s Rusijom, u postupku pred sudovima u trećim zemljama, uz uvjet da su ti zahtjevi povezani s ugovorima ili transakcijama pogođenima sankcijama Unije i da osoba iz Unije ne može ostvariti pravo na djelotvoran pristup sudu u toj jurisdikciji. Takva se odšteta može naplatiti od sankcioniranih subjekata koji su pokrenuli postupke u trećim zemljama ili od drugih povezanih subjekata10.
U korist osoba iz Unije predviđeno je i pravo na naknadu izravne i neizravne štete zbog nacionalizacije ili konfiskacije imovine u Rusiji, do koje bi došlo suprotno međunarodnom običajnom pravu ili bilateralnom ugovoru o uzajamnoj zaštiti ulaganja, uz uvjet da oštećenik ne može učinkovito ostvariti sudsku zaštitu u Rusiji. Takva se odšteta može naplatiti od sankcioniranih subjekata koji su imali koristi ili su bili odgovorni za donošenje odluka o nacionalizaciji ili konfiskaciji, kao i od povezanih subjekata11.
Materijalnopravne odredbe popraćene su uvođenjem odredbe o nužnoj nadležnosti (forum necessitatis) sudova država članica na temelju kriterija dovoljne povezanosti predmeta s državom članicom foruma (sufficient connection with the Member State of the court seised)12.
Izmjenama Uredbe br. 833/2014 iz srpnja 2025., predviđeno je i pravo na naknadu izravne i neizravne štete koju pretrpe države članice ili Unija zbog postupaka investicijske arbitraže kao odgovor na sankcije Unije. Naknada se može potraživati od sankcioniranih subjekata koji su pokrenuli investicijsku građansku, sudjelovali u njemu ili pokušavaju provesti ovrhu arbitražnog pravorijeka te protiv povezanih subjekata13.
U travnju 2026. Unija je donijela novi, još jači paket mjera14, koje obuhvaćaju mogućnost donošenja sudskog naloga (anti-suit injunction) kojim se potvrđuje isključiva nadležnost suda ili arbitražna klauzula te se sankcioniranom subjektu nalaže da ne pokreće ili da obustavi sudske postupke pokrenute na temelju članka 248.1 ili članka 248.2 lex Lugovoj. Kao odgovor na slične posljedice predviđene člankom 248.10 lex Lugovoj, nepoštovanje naloga suda države članice dovodi do novčanih kazni koje moraju biti razmjerne mogućoj šteti, a isplaćuju se oštećenoj osobi iz Unije15.
Zakonodavac Unije istodobno je proširio primjenu odredbe o nužnoj nadležnosti (forum necessitatis) sudova država članica na sve opisane zahtjeve iz članaka 11.a, 11.b., 11.ca i 11.e Uredbe br. 833/2014.
Opisani razvoj pokazuje da se u suvremenim geopolitičkim okolnostima razlike između tradicionalno prihvaćenih i osporavanih oblika ekstrateritorijalnog normiranja postupno smanjuju. Suočena s mjerama koje smatra nedopuštenima, i sama Unija poseže za instrumentima kojima nastoji zaštititi učinkovitost vlastitog pravnog poretka, uključujući i posebna pravila o međunarodnoj nadležnosti, sudske zabrane postupanja i odštetne zahtjeve povezane s postupcima vođenima u trećim državama.
Danijel Stanković, LL.M.
^ 1 N. B. riječ je zapravo o državnom, trgovačkom sudu.
^ 2 The Associated Press, Moscow court orders Euroclear to pay compensation to Russia’s central bank over seized assets, https://apnews.com/article/russia-eu-ukraine-assets-moscow-court-euroclear-85750e45d2da06168a72aeb8f41ec53b (pristup: 19. svibnja 2026.).
^ 3 Bismans, F.; Cogolati, S.; De Grauwe, P. i dr., Utiliser les avoirs russes gelés en Belgique pour aider l’Ukraine est conforme au droit international, Le Soir, Bruxelles, Belgija, 4. prosinca 2025., https://www.lesoir.be/714850/article/2025-12-04/utiliser-les-avoirs-russes-geles-en-belgique-pour-aider-lukraine-est-conforme-au (pristup: 16. prosinca 2025.); Fabrichnaya, E.; Bryanski, G., Russia seeks $230 billion in damages from Euroclear over seized assets, Reuters, New York, SAD, 15. prosinca 2025., https://www.reuters.com/business/russias-central-bank-seeks-230-billion-damages-belgiums-euroclear-moscow-court-2025-12-15 (pristup: 16. prosinca 2025.); Lazeranko, M., Sanctions-Related Litigation in Russian Courts: The Euroclear Cases and Private international law, GAVC Law Blog, 30. siječnja 2026., https://gavclaw.com/2026/01/30/sanctions-related-litigation-in-russian-courts-the-euroclear-cases-and-private-international-law-guest-blog-by-dr-mykola-lazeranko/ (pristup: 30. siječnja 2026.).
^ 4 ??????????? ????? ?? 8 ???? 2020 ?. N 171-?? „? ???????? ????????? ? ??????????? ?????????????? ?????? ?????????? ????????? ? ????? ?????? ???? ?????????? ? ??????????? ??? ? ????? ? ?????? ???????????????? ?????????, ?????????? ??????????? ????????????, ??????????????? ???????????? ? (???) ?????? ? (???) ??????????????? (??????????????????) ??????????? ???????????? ??????????? ??? ???????????????? ??????????? ? (???) ?????”. Zakon je dostupan na portalu „Službeno objavljivanje pravnih akata” (??????????? ????????????? ???????? ?????) Ruske Federacije: http://publication.pravo.gov.ru/Document/View/0001202006080017?index=1 (pristup: 14. veljače 2026.). Zakon je skraćeno nazvan lex Lugovoj po Andreju Lugovoju, zastupniku u ruskoj Dumi. Lugovoj je inače poznat kao bivši agent KGB-a, a vjerojatno i FSB-a, umiješan u trovanje radioaktivnim polonijem Aleksandra Litvinjenka u Londonu 2006., kako proizlazi, među ostalim, i iz presude Europskog suda za ljudska prava donio 21. rujna 2021. u predmetu br. 20914/07, Carter protiv Rusije, prije njezina isključenja iz Vijeća Europe 16. rujna 2022. Po njemu je tako nazvan još jedan prethodni ekstrateritorijalni zakon iz 2006. o nadležnosti ruskih pravosudnih tijela za istraživanje, kazneni progon i suđenje u odsutnosti stranih državljana koji se nalaze izvan Ruske Federacije, koji je izglasan kao odgovor na postupanje britanskih pravosudnih tijela protiv Lugovoja.
^ 5 Baker McKenzie, Disputes involving sanctions against Russian persons must now be settled in the Russian state courts, Global Arbitration News, 9. srpnja 2020., https://www.globalarbitrationnews.com/2020/07/09/disputes-involving-sanctions-against-russian-persons-must-now-be-settled-in-the-russian-state-courts/ (pristup: 14. veljače 2026.).
^ 6 U tom se dijelu navedena odredba približava značenju pravila o nužnoj nadležnosti (forum necessitatis). Primjerice, do problema u provedbi arbitraže može doći jer arbitražne institucije u Uniji i Švicarskoj načelno ne smiju primati uplate predujmova troškova na bankovne račune od sankcioniranih subjekata. Vidjeti analizu Azeredo da Silveira, M.; den Hartog, S., Asset Freezes and the Payment of Advances on Costs: Are the Proceedings Bound to End Before They Have Even Begun?, Kluwer Arbitration Blog, 19. listopada 2021., https://legalblogs.wolterskluwer.com/arbitration-blog/asset-freezes-and-the-payment-of-advances-on-costs-are-the-proceedings-bound-to-end-before-they-have-even-begun/ (pristup: 14. veljače 2026.), kao i upute Švicarskog arbitražnog centra: Note to parties, arbitrators, and mediators on sanctions, https://www.swissarbitration.org/wp-content/uploads/2024/10/Note-to-Parties-Arbitrators-and-Mediators-on-Sanctions.pdf (pristup: 14. veljače 2026.).
^ 7 Gareev, R., Russia’s Lugovoy Law and the Battle for Jurisdiction, Transnational Litigation Blog, 9. srpnja 2025., https://tlblog.org/russias-lugovoy-law-and-the-battle-for-jurisdiction/ (pristup: 14. veljače 2026.).
^ 8 U hrvatskom izvornom prijevodu stoji: „privremene mjere, nalozi, zaštitne mjere, presude ili druge sudske odluke”. Autorov prijevod u tekstu gore prilagođen je prema engleskom, francuskom i njemačkom tekstu: injunction, order, relief, judgment or other court decision; injonction, ordonnance, mesure de réparation, jugement et autre décision de justice; Anordnungen, Beschlüsse, Unterlassungsverfügungen, Urteile oder andere gerichtliche Entscheidungen.
^ 9 Članak 11.c Uredbe Vijeća (EU) br. 833/2014 od 31. srpnja 2014. o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini (SL 2014., L 229, str. 1.)., kako je izmijenjena Uredbom Vijeća (EU) 2025/395 od 24. veljače 2025. (SL, L, 2025/395).
^ 10 Članak 11.a Uredbe br. 833/2014, kako je izmijenjena Uredbom 2025/395.
^ 11 Članak 11.b Uredbe br. 833/2014, kako je izmijenjena Uredbom 2025/395.
^ 12 Članak 11.d Uredbe br. 833/2014, kako je izmijenjena Uredbom 2025/395. Dobar primjer koliko je nekad teško utvrditi dovoljnu vezu predmeta s državom foruma, iako s gledišta common law, proizlazi i iz presude Žalbenog suda (Engleska i Wales) (Građanski odjel) (Court of Appeal (England & Wales) (Civil Division)), od 17. travnja 2026., FH Holding Moscow Ltd v AO UniCredit Bank & Anor [2026] EWCA Civ 468, kojom je potvrđena presuda Visokog suda (Engleska i Wales), sudovi za trgovačke sporove i vlasništvo, Odjel King’s Bench (High Court of Justice (England & Wales) Business and Property Courts, King’s Bench Division), od 25. studenoga 2025., FH Holding Moscow Ltd v AO Unicredit Bank & Anor [2025] EWHC 3111 (Comm).
^ 13 Članak 11.e Uredbe br. 833/2014, kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2025/1494 od 18. srpnja 2025. (SL, L, 2025/1494).
^ 14 Uredba Vijeća (EU) 2026/506 od 23. travnja 2026. o izmjeni Uredbe br. 833/2014 (SL, L, 2026/506).
^ 15 Članak 11.ca Uredbe br. 833/2014, kako je izmijenjena Uredbom 2026/509.
