Što donose nove izmjene i dopune Prekršajnog zakona

Informatizacija prekršajnopravnog sudovanja

Informatizacija cjelokupnog pravosudnog sustava zahtijeva uvođenje e-komunikacije, uz ostale grane sudovanja, i u prekršajne postupke pred sudovima, a koja bi trebala imati pozitivne učinke na brzinu i ekonomičnost postupka, što onda u konačnici zahtijeva i normativne izmjene koje će omogućiti da se i u prekršajne postupke pred sudovima uvede e-komunikacija.

U tom kontekstu napominjemo da pod uvođenjem e-komunikacije podrazumijevamo slanje podnesaka putem informacijskog sustava prema sudu te dostavu dopisa i odluka od strane suda.

Dakle, prema ovim normativnim izmjenama obvezni sudionici e-komunikacije su:

- državna tijela (primjerice: Državni inspektorat, policijska tijela)

- jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

- državno odvjetništvo

- pravne osobe

- odvjetnici

- sudski vještaci i

- sudski tumači.

Prema tome, sukladno ovakvim normativnim izmjenama okrivljenici u prekršajnom postupku, osim okrivljenika pravne osobe i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, oštećenik i drugi sudionici fizičke osobe nisu obveznici e-komunikacije te se mogu uključiti u predmetni informacijski sustav ako će na to pristati tijekom postupka, no u slučaju da ne pristanu na uključivanje u informacijski sustav za e-komunikaciju, dostava će im biti obavljena sukladno važećim odredbama.

U odnosu na tijela državne uprave koja vode prekršajne postupke (Carinska uprava, Porezna uprava, Financijski inspektorat RH, lučke kapetanije i voditelj prekršajnog postupka za prekršaje u području civilnog zrakoplovstva) potrebno je istaknuti da se u članku 187. dodaje stavak 2. kojim se propisuje da se u postupcima koje vode ova tijela ne primjenjuju odredbe o podnescima iz članka 117.a ovoga Zakona i dostavi sudskih pismena putem informacijskog sustava, s obzirom na to da se podnošenje podnesaka i dostava odluka i dopisa putem sustava e-komunikacije odnosi samo na prekršajne postupke koji se vode pred sudovima.

Na kraju ovoga dijela bitno je napomenuti da je člankom 20. ZIDPZ-a propisano da će ministar nadležan za pravosuđe donijeti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnik iz članka 117.a stavak 7. (uredit će pretpostavke za podnošenje podnesaka i dostavu u elektroničkom obliku, oblike zapisa podnesaka u elektroničkom obliku te organizaciju i djelovanje informacijskog sustava)², a čija je izmjena predviđena člankom 2. ZIDPZ-a, pa takva odredba implicira zaključak kako odredbe o podnošenju podnesaka i dostavi u elektroničkom obliku neće biti primijenjene u praksi odmah po stupanju na snagu ovoga izmijenjenog Zakona, nego tek po donošenju prethodno navedenog pravilnika i ispunjavanju pretpostavki koje će propisivati ovaj provedbeni propis.

Tonsko snimanje glavne rasprave

Budući da je, s ciljem daljnje informatizacije pravosudnog sustava, obvezno tonsko snimanje rasprave predviđeno i u kaznenom postupku, potrebno je normativnim izmjenama omogućiti uvođenje obveznog tonskog snimanja glavne rasprave i u prekršajnom postupku pred sudom, a koje bi trebalo skratiti vrijeme trajanja glavne rasprave, dok će strankama, odnosno sudionicima postupka biti olakšano praćenje njezinog tijeka.

Tako se dodaju novi članci 165.a i 165.b, a kojima se propisuje obvezno tonsko snimanje glavne rasprave u prekršajnom postupku pred sudom i pobliže određuje nužni sadržaj zapisnika o tijeku glavne rasprave, a  kako bi se prvenstveno omogućilo lakše snalaženje snimkom. Posebno je interesantno da zapisnik više neće sadržavati skraćene iskaze sudionika, a to poradi toga što će audiosnimka rasprave sadržavati iskaze stranaka, svjedoka ili vještaka, s tim da će strankama odmah omogućiti preuzimanje audiosnimke, te će se zapisniku priložiti transkript rasprave učinjen uz pomoć uređaja za automatsku transkripciju.

Potrebno je naglasiti da je u obrazloženju Konačnog prijedloga ZIDPZ-a apostrofirano da se tonsko snimanje odnosi samo na glavnu raspravu, „dakle ne i na žurni postupak i ne na zamolbeno ispitivanje svjedoka i/ili okrivljenika“.

Međutim, u svrhu osiguravanja svih praktičnih preduvjeta (opremanje 212 sudnica) za primjenu ovih odredbi, predviđena je odgoda stupanja na snagu tih odredbi do 1. srpnja 2027. (članak 23. ZIDPZ-a)

Također, potrebno je i u ovom slučaju istaći da se prema novo dodanom stavku 2. u članku 187. propisuje da se odredbe članka 165.a i 165.b ovoga Zakona također ne primjenjuju u postupcima koja vode tijela državne uprave, s obzirom na to da se obvezno tonsko snimanje glavne rasprave i sadržaj zapisnika o tijeku glavne rasprave odnose samo na prekršajne postupke koji se vode pred sudovima.

Dostava obavijesti iz članka 109.a PZ-a

Kako bi se omogućila dostava pisane obavijesti iz članka 109.a stavka 1. PZ-a počinitelju prekršaja pravnoj osobi u onim slučajevima kada se dostava ne može obaviti na način propisan člankom 109.a PZ-a³, novim člankom 109.aa propisuje se mogućnost da ovlašteni tužitelji takvu pisanu obavijest dostave počinitelju prekršaja pravnoj osobi u korisnički pretinac informacijskog sustava povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu.

Takva dostava smatra se obavljenom potvrdom primitka predmetne pisane obavijesti, s tim da ako primatelj ne potvrdi primitak pisane obavijesti u roku od osam dana od kada je ona pristigla u njegov korisnički pretinac propisana je u stavku 2. presumpcija dostave istekom osmoga dana od dana kad je pisana obavijest zabilježena na poslužitelju za primanje poruka.

Normativne izmjene usmjerene na smanjenje priljeva prekršajnih predmeta na sudove

Odredbama ZIDPZ-a uvedene su normativne izmjene usmjerene na smanjenje broja predmeta koji se vode u prekršajnom postupku pred sudovima, pa je tako propisano:

- povećanje maksimuma propisane novčane kazne za izdavanje obaveznog prekršajnog naloga u odnosu na počinitelje prekršaja fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi sa 663,61 eura na 1000,00 eura - kako bi se normativno riješilo prijelazno razdoblje, u članku 22. ZIDPZ-a propisuje se prijelazna odredba prema kojoj ako je prekršaj na koji se primjenjuje institut obaveznog prekršajnog naloga iz članka 239. PZ-a počinjen prije stupanja na snagu ovoga zakona, a ovlašteni tužitelj u trenutku njegova stupanja na snagu za taj prekršaj nije već podnio nadležnom tijelu postupka optužni prijedlog niti je protiv počinitelja prekršaja izdao prekršajni nalog, obvezan je u tom slučaju primijeniti odredbu članka 18. ovoga zakona o obaveznom prekršajnom nalogu

- povećanje maksimuma novčane kazne s 265,45 eura na 390,00 eura za prekršaje za koje se kazna može naplatiti na mjestu počinjenja prekršaja u visini polovice propisanog minimuma ili točno određenog iznosa novčane kazne propisane propisom o prekršaju

- povećanje maksimuma propisane novčane kazne sa 132,72 eura na 300,00 eura u odnosu na mogućnost izdavanja pisanog ili izricanja usmenog upozorenja počinitelju prekršaja

- ukidanje mogućnosti plaćanja dvije trećine novčane kazne izrečene u presudi kojom se okrivljenik proglašava krivim i presudi kojom se odbija prigovor i potvrđuje prekršajni nalog (članak 8. ZIDPZ-a) - kako bi se normativno riješilo prijelazno razdoblje, u članku 21. ZIDPZ-a propisuje se prijelazna odredba o primjeni odredbi kojima se ukida zakonska pogodnost plaćanja dvije trećine novčane kazne izrečene u presudi kojom se okrivljenik proglašava krivim i presudi kojom se odbija prigovor i potvrđuje prekršajni nalog, a na način da se odredbe članka 8. i 12. ovoga Zakona ne primjenjuju u postupcima u kojima je u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona podnesen prigovor protiv prekršajnog naloga/obaveznog prekršajnog naloga ili u kojima je podnesena žalba protiv presude prvostupanjskog suda do pravomoćnog okončanja tih postupaka.

U kontekstu modificiranja prethodno navedene zakonske pogodnosti predviđeno je u članku 183. stavku 2. PZ-a brisanje druge rečenice prema kojoj će se okrivljenika upozoriti na ovu zakonsku pogodnost iz članka 152. stavka 3. (članak 12. ZIDPZ-a), sukladno čemu je bilo potrebno intervenirati i u odredbe članka 190. stavak 3. PZ-a (sadržaj rješenja o prekršaju tijela državne uprave koje vodi prekršajni postupak) i članka 234. stavak 1. PZ-a (sadržaj prekršajnog naloga)⁴, na način da umjesto samo referiranja na članak 183. PZ-a sada navedene odredbe izrijekom propisuju da će se u izreci rješenja o prekršaju, odnosno u izreci prekršajnog naloga upozoriti okrivljenika na zakonsku pogodnost iz članka 152. stavka 3. PZ-a. 

Ovlašteni tužitelj – novi ovlaštenik prava na prigovor

Odredbama ZIDPZ-a proširuje se krug ovlaštenika na podnošenje prigovora protiv prekršajnog naloga i to tako da se kao ovlaštenik podnošenja prigovora protiv prekršajnog naloga sada izrijekom navodi i ovlašteni tužitelj koji je podnio optužni prijedlog, pa je u tom smislu u članak 235. stavak 1. PZ-a i dodana točka 4. („4. ovlašteni tužitelj koji je podnio optužni prijedlog.“).

Umjesto zaključka

 Umjesto posebnog zaključka na kraju ovoga teksta apostrofiramo da će, prema predlagatelju, izmjene i dopune PZ-a omogućiti:

- postizanje veće učinkovitosti pravosudnog sustava

- brže vođenje prekršajnog postupka

- efikasniju razmjenu pismena

- brže ostvarivanje prava

- smanjenje troškova prekršajnog postupka pred sudovima

- kraće trajanje glavne rasprave i lakše praćenje njezina tijeka u prekršajnom postupku pred sudom

- smanjenje broja predmeta u prekršajnom postupku pred sudovima.


Željko Kudrić, dipl. iur.