Pravni status gradskog stadiona Poljud u Splitu

1. Uvod

Osme Mediteranske igre održane u Splitu od 14. – 29. rujna 1979.  (u nastavku teksta: MIS 79) najviše se pamte po sportskoj infrastrukturi koju čine Gradski stadion Poljud, Kompleks bazena u Poljudu te Sportsko-polivalentna dvorana na Gripama. Pogotovo zato što prije MIS 79 u Splitu nije postojao niti jedan sportski objekt na razini potreba i zahtjeva suvremenog natjecateljskog/vrhunskog sporta. U trajnoj je memoriji ostao i znak MIS 79 koji simbolizira: sport, prijateljstvo i mir na Mediteranu koji oplakuje tri kontinenta: Europu, Afriku i Aziju, a deriviran je iz Olimpijskog znaka/pet krugova – pet kontinenata: Europa, Azija, Afrika, Amerika te Australija. Tako je stvoren vizualni identitet u skladu s najmodernijim trendovima dizajna u svijetu, a  autor znaka Boris Ljubičić stekao međunarodna  priznanja i svjetsku slavu.

U sportsko-natjecateljskom smislu MIS 79 je bio četverorazredno regionalno međunarodno natjecanje, iza Olimpijskih igara te svjetskih i europskih prvenstava. Puno važnije sportsko natjecanje na Gradskom stadionu u Poljudu bilo je 15. Europsko prvenstvo u atletici održano od 27. kolovoza – 1. rujna 1990. koje je potpuno nepotrebno palo u zaborav bez obzira na činjenicu da je ono  najveća sportska manifestacija održana na teritoriju Republike Hrvatske u povijesti.      

Gradski stadion Poljud svakako je najpoznatija sportska građevina u Republici Hrvatskoj. Autor i  glavni projektant „poljudske ljepotice“  je prof. Boris Magaš dipl. ing. arh. U monografiji MIS 79 detaljno su opisane sve tehničke karakteristike osnovne konstrukcije školjke Stadiona, pokrov „leksanom“ General Electric Plastics koji odbija 42% sunčeve energije i ima kvalitetu samoispiranja kišnicom odnosno projektiranim sistemom hidranta i te druge karakteristike. Sagrađen je namjenski za natjecanja u atletici i za nogometno finale te ceremonijal svečanog  otvaranja i zatvaranja MIS 79.

Danas je, nakon gotovo 50 godina od izgradnje Gradskog stadiona Poljud vrlo aktualno pitanje njegove sanacije, rekonstrukcije, pa čak i rušenja te gradnje novog nogometnog stadiona, prvenstveno za potrebe HNK Hajduka. S druge strane, vrlo se malo u javnosti spominju pravni statusi Gradskog stadiona Poljud koji bi mogli utjecati na donošenje konačne političke volje o njegovoj  daljnjoj sudbini.

2. Pravni statusi gradskog stadiona Poljud

Gradski stadion Poljud u Splitu formalnopravno je u vlasništvu Grada Splita, te je zaštićeno kulturno dobro sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te javna sportska građevina od nacionalnog interesa prema Zakonu o sportu.

2.1. Vlasništvo Grada Splita

Gradski stadion u Poljudu sagrađen je u vrijeme socijalizma kada vlasništva na stvarima za javne potrebe nije bilo od prvorazredne važnosti. Tada se pravo korištenja kao stvarno pravo upisivalo u vlastovnicu zemljišnih knjiga pred nadležnim sudovima.

Zakonom o pretvorbi društvenih poduzeća¹ uređuje se pretvorba poduzeća s društvenim kapitalom u poduzeće u kojem je određen vlasnik.

Pretvorba društvenog vlasništva na sportskim objektima i drugim nekretninama u društvenom vlasništvu na kojima su pravo korištenja imale sportske organizacije i udruge ili druge pravne osobe osnovane radi upravljanja sportskim objektima izvršena je člankom 88. i člankom 88.a do 88.i  Zakona o športu². Sportski objekti i druge nekretnine za koje općine, gradovi ili županije ne donesu odluku o preuzimanju u vlasništvo u rokovima i na način određen u čl. 88., 88.a, 88.c ZŠ/92, prelaze u vlasništvo sportske organizacije ili udruge koja je imala pravo korištenja tih objekata i nekretnina ili je njezin pravni sljednik.

Dakle, ZŠ/92 je lex specialis u odnosu na pretvorbu i stjecanje prava vlasništva na sportskim objektima koji je na drugačiji način odredio pretvorbu športskih objekata u odnosu na opće odredbe Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća i pogotovo odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

S tim u svezi Gradsko vijeće Grada Splita je na 33. sjednici održanoj 5. prosinca 1995., a na temelju članka 88.a stavka 1. Zakona o športu i članka 28. Statuta Grada Splita donijelo Odluku o preuzimanju sportskih objekata i drugih nekretnina u društvenom vlasništvu u vlasništvo Grada Splita.

Među športskim objektima i drugim nekretninama u društvenom vlasništvu koje se ovom Odlukom preuzimaju u vlasništvo Grada Splita je i Gradski stadion Poljud, Poljudsko šetalište b.b.  Člankom III. Odluke propisano je da se Grad Split obvezuje preuzeti sve terete i obveze na sportskim objektima i drugim nekretninama, a sredstva ostvarena obavljanjem sportskih i drugih djelatnosti na športskom objektu i drugoj nekretnini koristit će se za održavanje, opremanje, dogradnju i smanjenje cijene korištenja športskog objekta te poboljšanje uvjeta obavljanja sportskih aktivnosti. Člankom IV. Odluka  propisano je da se ista dostavlja Općinskom sudu Split Zemljišno – knjižnom odjelu radi upisa prava vlasništva u zemljišnim knjigama. Člankom V. Odluke propisano je da ista stupa na snagu danom donošenja (5. prosinca 1995.),  a objavit će se u Službenom glasniku Grada Splita³.   

Pregledom izvatka iz zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu Zemljišno knjižni odjel Splita, katastarska općina Split broj ZK uloška: 7371 utvrdili smo da je u njegovoj vlastovnici u vlasničkom dijelu  1/1 upisan GRAD SPLIT.

Gradski stadion Poljud nalazi se u katarskoj općini Split, katastarska čestica: 1600/10, broj posjedovnog lista: 6462, a ukupna površina (GBP): 47.489 m2.

2.2.  Zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske 

Na sjednici održanoj 23. studenoga 2015., Stručno povjerenstvo za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra utvrdilo je da Gradski  stadion Poljud u Splitu ima svojstvo kulturnog dobra u smislu članka 7. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, te se u skladu članka 12. stavka 4. istoga Zakona, određuje njegov upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara. Rješenje o upisu u Registar, Ministarstvo kulture donijelo je 30. studenoga 2015., a kojom se utvrđuje i sustav mjera zaštićenog kulturnog dobra⁴.   

U Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske, Gradski stadion u Poljudu je na Listi upisan kao  nepokretno pojedinačno kulturno dobro, registarski broj Z-6644, pravni status - zaštićeno kulturno dobro,  po klasifikaciji je javna građevina, datacije 1979. g. n. e.-  1979 g. n.e., autor Boris Magaš. Nadležni konzervatorski odjel je Područni konzervatorski ured Split za područje Splitsko-dalmatinske županije. U opisu Gradskog stadiona u Poljudu piše, između ostalog da je „(…) smješten u prirodnom okruženju Kaštelanskog zaljeva, vizurno orijentiran prema zelenilu Marjana, neznatno upušten u teren kako bi se u različitim vizurama iskazao izuzetno lagan volumen koji u prostoru gotovo lebdi, svojim smještajem u prostoru, oblikovanjem i konstrukcijom svjedoči iznimne urbanističke i arhitektonske vrijednosti i posjeduje nezamjenjivu odrednicu suvremenosti“⁵.      

U gore navedenom izvatku iz zemljišnih knjiga za Gradski stadion Poljud  postoji zabilježba u posjedovnici da je ova nekretnina kulturno dobro. Zabilježuje se da čest. zem. 7124/2, 7124/5, 7124/7 i 7124/8, GRADSKI STADION POLJUD U SPLITU, ima svojstvo kulturnog dobra, a na temelju rješenja Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Uprave za zaštitu kulturne baštine, klasa: UP/I-612-08/15-06/0222, Zagreb, 30. studenoga 2015.

Aktualni Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara⁶,  koji je stupio na snagu 21. prosinca 2024.  daje definicije pojmova kulturna  dobra i zaštite kulturnog dobra.      

Kulturna dobra su materijalna i nematerijalna dobra; pokretne i nepokretne stvari od kulturno- povijesnog, umjetničkog, arhitektonskog, paleontološkog, arheološkog, etnografskog, antropološkog i znanstvenog značaja; nematerijalni oblici i pojave čovjekova duhovnog stvaralaštva u prošlosti koja su od interesa za Republiku Hrvatsku te se na temelju Odluke o proglašenju statusa kulturnog dobra upisuju u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, dok je zaštita kulturnog dobra provedba mjera zaštite pravne i stručne naravi propisanih odredbama ovoga Zakona, a sukladno pravilima konzervatorske struke.

Ovim je Zakonom propisan gubitak svojstva i prestanak statusa kulturnog dobra: ako kulturno  dobro izgubi svojstvo radi kojih je zaštićeno, Ministarstvo će donijeti odluku o ukidanju odluke o proglašenju statusa kulturnog dobra, na temelju kojega će se kulturno dobro brisati iz Registra (članak 21. stavak 1.).

To znači da Ministarstvo kulture i medija na temelju članka 21. stavka 1. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturne baštine i članka 11. stavka 1. i 2. Pravilnika o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske⁷, uz prethodno mišljenje Hrvatskog vijeća za kulturna dobra donosi odluku kojom se a) ukida rješenje kojim je utvrđeno svojstvo zaštićenog kulturnog dobra te izvršen upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, b) određuje brisanje predmetne nekretnine iz Registra kulturne baštine Republike Hrvatske – Liste zaštićenih kulturnih dobara te c) nalaže tijelu državne uprave nadležnom za katastar i nadležnom općinskom sudu provedba brisanja zabilježbe statusa kulturnog dobra u katastru i zemljišnim knjigama za predmetne katastarske čestice.

U svakom slučaju, za brisanje pravnog statusa – zaštićeno kulturno dobro mora postojati objektivno opravdani razlog, a to je gubitak svojstva radi kojih je zaštićeno.

Treba ponovno naglasiti da je u postupku brisanja stečenog prava od velike važnosti prethodno mišljenje Hrvatskog vijeća za kulturna dobra, na čije se prethodno mišljenje prilikom donošenja odluke o brisanju poziva Ministarstvo kulture i medija.  

2.3.  Sportska građevina od nacionalnog interesa

Već smo istaknuli da je pretvorba sportskih objekata u cijelosti izvršena stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportu („Narodne novine“, br. 77/95.). U važećem Zakonu o sportu⁸ propisane su odredbe koje su izuzetno važne za status Gradskog stadiona Poljud. Te se odredbe nalaze u dijelu ZOS-a koje se tiču: sportske infrastrukture (dio šesti, članci 59.-63.): nacionalnog informacijskog sustava u sportu (dio sedmi, članci 64.-66.) te financiranja sporta (dio osmi, članci 67.-75.)

2.3.1. Sportska  infrastruktura 

Gradski stadion Poljud je u smislu članka 59. stavak 1. ZOS-a sportska uređena i opremljena građevina i površina na kojoj se provode sportske djelatnosti, a koje zadovoljavaju opće uvjete definirane propisima kojima se uređuje graditeljstvo i prostorno uređenje. Temeljem članka 59. stavka 6. ZOS-a Gradski stadion Poljud je javna sportska građevina koja je u vlasništvu Grada Splita kao jedinice lokalne samouprave. Odlukom Vlade Republike Hrvatske, a na temelju članka 59. stavka 5. ZOS-a Gradski stadion Maksimir u Zagrebu i Gradski stadion Poljud u Splitu proglašeni su sportskim građevinama od nacionalnog interesa 6. srpnja 2023.⁹  

Prema tome, Gradski stadion Poljud je javna sportska građevina koja odgovarajućom odlukom hrvatske Vlade ima status sportske građevine od nacionalnog interesa.

S druge strane, prenamjena i uklanjanje javnih sportskih građevina posebno su regulirani u članku 62. ZOS-a na sljedeći način:

-          jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne) samouprave može samo uz prethodnu suglasnost tijela državne uprave nadležnog za sport, na temelju mreže sportskih građevina, prenamjeniti površinu planiranju za javnu sportsku građevinu, ukloniti ili prenamjeniti javnu sportsku građevinu sukladno prostornim planovima za namjene koje nisu sportske djelatnosti (stavak 1.)

-          prethodna suglasnost izdat će se: a) ako je jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave planirala odgovarajuću zamjensku površinu sukladno mreži sportskih građevina ili b) investitor prenamjene javne sportske građevine odnosno vlasnik javne sportske građevine koja se uklanja preuzme obvezu i osigura uvjete izgradnje odgovarajuće sportske građevine  sukladno mreži sportskih građevina (stavak 2.)

-          iznimno iz stavka 2. ovog članka, prethodna suglasnost može se dati samo ako iz mreže sportskih građevina iz članka 61. ovoga Zakona  proizlazi da više ne postoji potreba za određenom građevinom, s obzirom na nepostojanje korisnika te sportske građevine (stavak 3.)

-          dok se ne ishode akti za građenje sukladno propisima iz područja graditeljstva i prostornog uređenja za izgradnju zamjenske javne sportske građevina te ne dostavi dokaz o osiguranim sredstvima za njezinu izgradnju, postojeća se sportska građevina ne može ukloniti, osim ako to nije naređeno u postupku koji provodi građevinska inspekcija sukladno propisu  kojim se uređuju inspekcijski poslovi u području građenja (stavak 4.).   

2.3.2. Nacionalni informacijski sustav u sportu   

Nadalje, prema članku 64. stavku 2. ZOS-a nacionalni informacijski sustav u sportu (u nastavku teksta: NISuS) je sustav koji čini skup međusobno povezanih elektroničkih registara i evidencija. NISuS obuhvaća 16 posebnih registara i evidencija. Obveznici unosa i ažuriranja podataka u Evidenciji sportskih građevina su, sukladno članku 66. stavku 5. ZOS-a, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u čijem je vlasništvu sportska građevina. S obzirom na to da je Gradski stadion Poljud u Splitu u vlasništvu Grada Splita to je Grad Split obveznik unosa i ažuriranja podataka.     

Uvidom u NISuS za Gradski stadion Poljud u Splitu utvrdili smo, između ostalog sljedeće: godina izgradnje i godina obnove su 1979., upravitelj je Hrvatski nogometni klub Hajduk, sportsko dioničko društvo za obavljanje sportskih djelatnosti,  dok u opisu planiranih obnova piše: “Predmetnim projektom planira se izvođenje radova obnove i sanacije Gradskog stadiona Poljud. Projektom se planiraju urediti i pristupne prometnice te vanjski prostori koji će biti namijenjeni za održavanje raznih događanja. Dodatnim proširenjem parkinga i izgradnjom javne garaže proširit će se postojeći parkirališni kapaciteti. Izgradnjom pomoćnih terena u krugu oko stadiona poboljšati će se i unaprijediti infrastruktura za korisnike objekta. Osim toga, predviđene su dogradnje i zamjene zastarjelih instalacija sukladno novom tehničkom rješenju. Radovi će se provoditi sukladno Generalnom urbanističkom planu Grada Splita. Konkretan i detaljan obuhvat planiranih radova biti će poznat nakon izrade projektno-tehničke dokumentacije za projekt obnove Poljuda”¹⁰.   

Dakle, predmetnim projektom planira se izvođenje radova i sanacije Gradskog stadiona Poljud u Splitu na način da se dograde i zamjene zastarjele instalacije sukladno novom tehničkom rješenju, a radovi će se provoditi u skladu s Generalnim urbanističkim planom Grada Splita. U konačnici to znači da prenamjena i uklanjanje  Gradskog stadiona Poljud u Splitu nisu planirani.

2.3.3. Financiranje sporta (financiranje sportskih građevina)

Prema članku 68. stavku 2. ZOS-a, izgradnja, obnova, održavanje i opremanje sportskih građevina od interesa za razvoj sporta na državnoj ili na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave predstavljaju javne potrebe u sportu. 

U članku 73. ZOS-a nalaze se odredbe o financiranju sportskih građevina: tijelo državne uprave nadležno za sport može financirati ili sufinancirati izgradnju, obnovu i rekonstrukciju sportskih građevina  za pojedini sport ili skupine sportova (stavak 1.); financiranje ili sufinanciranje utvrđuje se programom javnih potreba u sportu na državnoj razini, a pravo na financiranje ili sufinanciranje ostvaruje se ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti: dostavljen elaborat o sportskoj, društvenoj i ekonomskoj opravdanosti izgradnje sportskih  građevina ili zahvata; sportska građevina mora biti predviđene  mrežom sportskih građevina (stavak 2.); odredbe stavka 2. ovog članka ne primjenjuju (istaknuo autor) se na sportsku građevinu koja je proglašena sportskom građevinom od nacionalnog interesa (stavak 3.); prijedlog za sufinanciranje izgradnje ili obnove sportske građevine od nacionalnog interesa, uz obrazloženje sportske, društvene i ekonomske opravdanosti, mogu tijelu nadležnom za sport podnijeti krovna sportska udruženja te nacionalni sportski savez (stavak 4.).

Status sportske građevine od nacionalnog interesa  omogućuje obnovu Gradskog stadiona Poljud u Splitu s tim da prijedlog za sufinanciranje njegove obnove mogu tijelu državne uprave nadležnom za sport podnijeti Hrvatski olimpijski odbor ili Hrvatski nogometni savez.     

3. Zaključak

Gradski stadion Poljud u Splitu izgrađen je daleke 1979. za potrebe VIII. Mediteranskih igara u Splitu, a njegova zadnja obnova  bila je, prema NISuS-u, iste godine, što znači da se u istoga nije ozbiljnije ulagalo gotovo pola stoljeća.

Odluku o njegovoj daljnjoj sudbini (sanacija, rekonstrukcija, prenamjena, uklanjanje i drugo) donijet će javne politike, pri čemu su dužne poštivati odgovarajuću hrvatsku legislativu.

Gradski stadion Poljud ima pravni status zaštićenog  kulturnog dobra Republike Hrvatske koje je  upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Lista zaštićenih kulturnih dobara. Rješenje o upisu u Registar, Ministarstvo kulture donijelo je 30. studenoga 2015., a kojim se uređuje i sustav mjera zaštite kulturnog dobra. Zaštita kulturnog dobra je provedba mjera zaštite pravne i stručne naravi propisanih  Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a sukladno pravilima konzervatorske struke.

Gradski stadion Poljud ujedno ima i pravni status javne sportske građevine od nacionalnog interesa. Upravo je zbog toga opravdano očekivati da će tijelo državne uprave nadležno za sport sufinancirati njegovu obnovu i sanaciju iz javnih izvora temeljem relevantne tehničke dokumentacije, a sukladno javnih potrebama u sportu u Republici Hrvatskoj.

Zakon o sportu propisuje da su sportske djelatnosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (istaknuo autor), dok Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara propisuje da su kulturna dobra dobra od interesa za Republiku Hrvatsku (istaknuo autor) i uživanju njezinu osobitu zaštitu.