Ustavni sud Republike Hrvatske na sjednici održanoj 16. prosinca 2025. donio je, u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenuo Grad Split, sljedeću Odluku: I. Ustavna tužba se usvaja, te II. Ukida se presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske br. Usoz-120/2022-8 od 27. ožujka 2024. te se predmet vraća na ponovni postupak Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Zašto je predmetna Odluka tako važna? Zbog toga što potvrđuje da je isključivo u djelokrugu jedinice lokalne samouprave, a na temelju čl.128. i 131. st.1. Ustava da u okviru akata o visini komunalne naknade procjenjuje koje će djelatnosti poticati i na koji način te kako će to poticanje uskladiti s potrebnim prihodima radi financiranje održavanja i građenja komunalne infrastrukture. Kad ukine pobijanu odluku kojom je povrijeđeno ustavno pravo podnositelja ustavne tužbe i predmet vrati na ponovno suđenje, nadležni sud dužan je poštivati pravna stajališta Ustavnog suda izražena u toj odluci.
1. Uvod
Komunalna naknada je novčano javno davanje koje se plaća za održavanje komunalne infrastrukture. Tako se od prihoda od komunalnih naknada financiraju i provode djelatnosti u korist svih fizičkih i pravnih osoba na prostoru određene jedinice lokalne samouprave. Konkretno, komunalna se naknada prvenstveno koristi za financiranje održavanja i građenja komunalne infrastrukture, a može se na temelju odluke predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave koristiti i za financiranje građenja i održavanja objekata predškolskog, školskog, zdravstvenog i socijalnog sadržaja, javnih građevina sportske i kulturne namjene te poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, ako se time ne dovodi u pitanje mogućnost održavanja i građenja komunalne infrastrukture.
Visinu komunalne naknade slobodno određuje predstavničko tijelo lokalne samouprave. Gradsko ili općinsko vijeće mora unutar zakonskog okvira pronaći odgovarajući model i osigurati građanima sve usluge trajno i kvalitetno kako prisilni propisi iz područja komunalnog gospodarstva obvezuju. Vijeće je također ovlašteno, kada je u pitanju javni interes odobravati djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalne naknade.
U ovom se članku analiziraju odluke sudova Republike Hrvatske vezane za komunalnu naknadu za nekretninu Spaladium Arenu u vlasništvu stečajnog dužnika Sportski grad TPN d.o.o. u stečaju iz Splita. Učinci i domašaji tih odluka su važni jer tumače materiju o kojoj postoje različita pravna shvaćanja u sudskoj praksi.
2. Postupak pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske
Presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (dalje: VUSRH) br. Usoz-120/2022-8 od 27. ožujka 2024. donesena je u postupku ocjene zakonitosti općeg akta pokrenutog od podnositelja zahtjeva - stečajnog dužnika Sportski grad TPN d.o.o. u stečaju koji je vlasnik nekretnine Spaladium Arena1. Taj opći akt je Odluka o komunalnoj naknadi Gradskog vijeća Grada Splita donesena na temelju članka 95. Zakona o komunalnom gospodarstvu i članka 36. Statuta Grada Splita (dalje u tekstu: Odluka)2. Za podnositelja zahtjeva sporni su članak 5. stavak 1. podstavak 5. i članak 11. stavak 1. podstavak 4. predmetne Odluke. Članak 5. stavak 1. podstavak 5. Odluke propisuje da se komunalna naknada ne plaća za sportske objekte u vlasništvu Grada Splita, dok članak 11. stavak 1. podstavak 4. Odluke propisuje da je koeficijent namjene za poslovne prostore koji služe za ostale poslovne djelatnosti 9,00. Podnositelj zahtjeva još navodi i to da za Spaladium Arenu komunalna naknada mjesečno iznosi 217.504,49 kuna, dok su sportski objekti u vlasništvu Grada Splita oslobođeni od plaćanja komunalne naknade. Konačno, ovaj stečajni dužnik predlaže ukidanje navedenih odredbi Odluke jer nisu u skladu sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije (dalje u tekstu: ZSD)3 i Zakona o komunalnom gospodarstvu (dalje u tekstu: ZKG)4.
VUSRH je usvojio zahtjev podnositelja zahtjeva i ukinuo osporene dijelove Odluke, uz sljedeća obrazloženja: a) nije dopušteno normirati oslobađanje od plaćanja javnog davanja generalno (na primjer, za sportske objekte u vlasništvu Grada Splita), bez da su normirani uvjeti pod kojima je oslobađanje od obveze dopušteno, b) visok koeficijent namjene za poslovne prostore u kojima se obavljaju neproizvodne djelatnosti (među kojima je i Spaladium Arena) je 9,0., dok koeficijent namjene za poslovne prostore u kojima se obavljaju proizvodne djelatnosti je 1,30., pa su poduzetnici koji obavljaju neproizvodnu djelatnost neopravdano i neproporcionalno diskriminirani u odnosu na poduzetnike koji u poslovnim prostorima na području Grada Splita obavljaju proizvodnu djelatnost.
Dakle, VUSRH smatra da su u suprotnosti sa ZSD-om i ZKG-om odredbe Odluke prema kojima su sportski objekti u vlasništvu Grada Splita potpuno oslobođeni plaćanja komunalne naknade, dok je za Spaladium Arena koja je u privatnom vlasništvu koeficijent namjene 9,0. Pritom se VUSRH pozvao i na odredbe Ustava Republike Hrvatske5: članak 49. (Poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske, a država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu) i članak 51. (Svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima). Zaključno, VUSRH ističe da je jednakost jedna od najviših vrednota ustavnog poretka pa je s tim u vezi odredbom članaka 2. i 9. ZSD-a zabranjeno svako nejednako postupanje kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji.
3. Postupak pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske
Ustavnu tužbu podnio je Grad Split 27. svibnja 2024., a podnesena je u povodu već spomenute presude VUSRH-a br. Usoz-120/2022-8 od 27. ožujka 2024., kojom je ukinut članak 5. stavak 1. podstavak 5. i članak 11. stavak 4. podstavak 4. Odluke. Podnositelj u ustavnoj tužbi tvrdi da su mu osporenom presudom VUSRH-a povrijeđena ustavna prava zajamčena čl. 4., 29. st.1., 128., 129.a., 130. i 131. st.1. Ustava Republike Hrvatske. Podnositelj ustavne tužbe također smatra da su stajališta VUSRH-a arbitrarna i neobrazložena te su dovela do povrede prava na pravično suđenje, kao i ostalih ustavnih prava Grada Splita koja su navedena u ustavnoj tužbi. Pojašnjava da je autonomno pravo Grada Splita bilo u odnosu na dvoranu Spaladium Arena odrediti koeficijent namjene 9,0. iz sljedećih razloga: a) nije sportski objekt, b) nije u vlasništvu Grada Splita, c) u vlasništvu je privatne tvrtke Sportski grad TPN d.o.o. u stečaju iz Splita te d) čini poslovni prostor i građevinsko zemljište koje služe u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti.
4. Ocjena Ustavnog suda Republike Hrvatske
Ustavni sud Republike Hrvatske (dalje: USRH) na sjednici održanoj 16. prosinca 2025. donio je, u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenuo Grad Split, sljedeću Odluku: I. Ustavna tužba se usvaja te II. Ukida se presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske br. Usoz-120/2022-8 od 27. ožujka 2024. te se predmet vraća na ponovni postupak Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske.
USRH je na temelju razmatranja navoda ustavne tužbe i okolnosti konkretnog slučaja ocijenio da je u ovom slučaju riječ o tzv. komunalnoj ustavnoj tužbi, odnosno o ustavnoj tužbi zbog povrede ustavnog prava na lokalnu samoupravu. Nadalje, USRH smatra da je osporenom presudom VUSRH-a ukinut dio općeg akta koje je donijelo Gradsko vijeće Grada Splita, a kojim se uređuje plaćanje komunalne naknade, pa se takva odluka može smatrati miješanjem u ustavno pravo jedinice lokalne samouprave na lokalnu samoupravu6. Konačno, USRH zaključuje da je VUSRH neustavno ograničio autonomni djelokrug podnositelja ustavne tužbe i da je propise tumačio arbitrarno, što je ugrozilo pravo podnositelja na lokalnu samoupravu.
Za USRH bili su meritorni članak 128. stavak 1. i 2. te članak 131. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske koji glase:
Čl. 128. st. 1. i 2.
Građanima se jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i općeg biračkog prava.
Čl. 131. st. 1.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolažu u obavljanju poslova iz svojega djelokruga.
Za USRH također su bili važni i članak 95. te članak 97. ZKG-a.
Članak 95. stavak 1. ZKG-a propisuje da predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o komunalnoj naknadi kojom se određuje: 1. područja zona u jedinici lokalne samouprave u kojima se naplaćuje komunalna naknada, 2. koeficijent zone (Kz) za pojedine zone u jedinici lokalne samouprave u kojima se naplaćuje komunalna naknada, 3. koeficijent namjene (Kn) za nekretnine za koje se plaća komunalna naknada, 4. rok plaćanja komunalne naknade, 5. nekretnine važne za jedinicu lokalne samouprave koje se u potpunosti ili djelomično oslobađaju od plaćanja komunalne naknade, 6. opći uvjeti i razlozi zbog kojih se u pojedinačnim slučajevima odobrava djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalne naknade. Odluka o komunalnoj naknadi objavljuje se u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave. Članak 97. stavak 1. ZKG-a propisuje da koeficijent namjene (Kn) ovisno o vrsti nekretnine i djelatnosti koja se obavlja iznosi za: 1. stambeni prostor 1,00., 2. stambeni i poslovni prostor koji koriste neprofitne udruge građana 1,00., 3. garažni prostor 1,00., 4. poslovni prostor koji služi za proizvodne djelatnosti ne može biti manji od 1,00 ni veći od 5,00., 5. poslovni prostor koji služi za djelatnosti koje nisu proizvodne ne može biti manji od 1,00 ni veći od 10,00., 6. građevinsko zemljište koje služi obavljanju poslovne djelatnosti može biti najviše 10% koeficijenta namjene koji je određen za poslovni prostor, 7. neizgrađeno građevinsko zemljište 0,05.
Prema članku 97. stavku 2. ZKG-a, za poslovni prostor i građevinsko zemljište koje služi obavljanju poslovne djelatnosti, kad se poslovna djelatnost ne obavlja više od šest mjeseci u kalendarskoj godini, koeficijent namjene umanjuje se za 50%, ali ne može biti manji od koeficijenta namjene za stambeni prostor odnosno za neizgrađeno građevinsko zemljište, dok prema članku 97. stavku 3. ZKG-a za hotele, apartmanska naselja i kampove visina godišnje komunalne naknade ne može biti veća od 1,5% ukupnoga godišnjeg prihoda iz prethodne godine, ostvarenog u hotelima, apartmanskim naseljima i kampovima koji se nalaze na području dotične jedinice lokalne samouprave.
Ustavna tužba ima kasacijski učinak na sporne akte državnih tijela ili tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno pravne osobe s javnim ovlastima te djeluje inter partes. Ona djeluje između podnositelja ustavne tužbe i onih tijela državne odnosno javne vlasti čijim odlukama su mu povrijeđena ljudska prava i temeljne slobode, kao i pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu zajamčenu Ustavom. Osobito je važna činjenica da je nadležno sudbeno tijelo, tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravna osoba s javnim ovlastima, pri donošenju novog akta, obvezno poštovati pravna stajališta Ustavnog suda izražena u odluci kojom se ukida akt kojim je povrijeđeno ustavno pravo podnositelja ustavne tužbe. Svaka odluka USRH-a, kojom se ukida akt kojim je povrijeđeno ustavno pravo podnositelja ustavne tužbe ima obvezatni karakter, što znači da je obvezatna ne samo izreka odluke, već su obvezatna i pravna stajališta USRH-a izražena u obrazloženju takve odluke. Pored toga, u slučaju da USRH ocijeni da ukidanje osporenog akta, kojim je povrijeđeno ustavno pravo podnositelja ustavne tužbe, ne bi bilo dovoljno za zaštitu podnositelja, može odrediti tijelo kojem povjerava provedbu svoje odluke, kao i način provedbe7.
5. Otvorena pitanja koja sudovi nisu posebno razmatrali
U obrazloženjima odluka VUSRH-a i USRH-a nisu razmatrana tri vrlo važna pitanja:
1. Je li Spaladium Arena sportski objekt, odnosno sportska građevina?
2. Mogućnost umanjenja koeficijenta namjene za 50% za poslovni prostor i građevinsko zemljište koji služi za obavljanje poslovne djelatnosti, kad se poslovna djelatnost ne obavlja više od šest mjeseci u kalendarskoj godini
3. Test razmjernosti određivanja komunalne naknade za Spaladium Arenu 9,0 i javnog interesa.
5.1. Je li Spaladium Arena sportska građevina?
Spaladium Arena je sagrađena za vrijeme važenja prethodnog Zakona o sportu8, kojim je bilo propisano: sportske djelatnosti su djelatnosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (čl. 1. st. 2.), a sportske djelatnosti su: sudjelovanje u sportskom natjecanju, sportska priprema, sportska rekreacija, sportska poduka, organiziranje sportskog natjecanja, vođenje sportskih natjecanja te – upravljanje i održavanje sportskom građevinom9. To znači da je i financiranje sporta odnosno sportskih djelatnosti od nacionalne važnosti.
Prema članku 65. ranije važećeg Zakona o sportu10, sportskom građevinom smatraju se uređene i opremljene površine i građevine u kojima se provode sportske djelatnosti, a koje osim općih uvjeta propisanih posebnim propisima za te građevine zadovoljavaju i posebne uvjete u skladu s odredbama ovoga Zakona. Javnim sportskim građevinama smatraju se građevine koje su u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba te se trajno koriste u izvođenju programa javnih potreba u sportu. Argumentum a contrario, privatne sportske građevine su građevine u privatnom vlasništvu te se koriste u izvođenju sportskih djelatnosti.
Nesporna je činjenica je da je Spaladium Arena sagrađena za potrebe Svjetskog rukometnog prvenstva za muškarce 2009.
U članku 59. važećeg Zakona o sportu11 postoji vrlo slična definicija pojma sportska građevina, kao i u Zakonu u sportu koji je prestao važiti. Po novom, javne sportske građevine su sportske građevine koje su u vlasništvu Republike Hrvatske ili vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i one u vlasništvu trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske ili vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Više ne postoji odredba prema kojoj se javne sportske građevine “(…) trajno koriste u izvođenju programa javnih potreba u sportu”.
Je li Spaladium Arena sportska građevina?
Prof. Blanka Ivančić-Kačer u svom znanstvenom članku pod naslovom: ”Jedno specifično ograničenje prava vlasništva (prenamjena površine, uklanjanje ili prenamjena javne športske građevine)”12 na ovo pitanje nije dala određeni odgovor, ali je kao bitno istaknula: a) u dvije najveće hrvatske dvorane (Zagreb i Split) održavaju se u prvom redu koncerti, a nakon njih sport, te b) “(…) da ima interesa bilo bi 365 koncerata godišnje, a sportaši bi (i to samo možda) dobili neke rane jutarnje termine”. Zaključuje da je prethodni Zakon o sportu u dijelu koji se tiče odredbi o sportskim građevinama “loše zakonsko rješenje”.
Je li Spaladium Arena javna sportska građevina?
Spaladium Arena sigurno nije javna sportska građevina jer je u vlasništvu stečajnog dužnika Sportski grad TPN d.o.o. u stečaju iz Splita čiji su članovi/osnivači tri pravne osobe: KONSTRUKTOR-INŽENJERING d.d. u stečaju iz Splita, Institut IGH d.d. iz Zagreba, te DALEKOVOD d.d. iz Zagreba.
5.2. Mogućnosti umanjenja koeficijenata namjene
Prema članku 97. stavku 2. ZKG-a za poslovni prostor i građevinsko zemljište koje služi obavljanju poslovne djelatnosti, kad se poslovna djelatnost ne obavlja više od šest mjeseci u kalendarskoj godini, koeficijent namjene umanjuje se za 50%, ali ne može biti manji od koeficijenta namjene za stambeni prostor odnosno za neizgrađeno građevinsko zemljište.
Takva odredba postoji i u članku 11. Odluke.
U oba slučaja radi se o velikom umanjenju visine komunalne naknade s kojom se naglašava i socijalna komponenta komunalne naknade. Za ostvarivanje ovog prava, dovoljno je Gradu Splitu dokazati da se u poslovnom prostoru i na građevinskom zemljištu ne obavlja poslovna djelatnost više od šest (6) mjeseci u kalendarskoj godini.
5.3. Test razmjernosti određivanja komunalne naknade za Spaladium Arenu 9,0 i javnog interesa
Test razmjernosti sadržan je u članku 16. Ustava Republike Hrvatske koji glasi: Sloboda i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničavanjem u svakom pojedinom slučaju. Što se tiče javnog interesa u konkretnom slučaju, javni interes je ono što odluči predstavničko tijelo Grada Splita, a to je Gradsko vijeće Grada Splita.
Načelo razmjernosti znači da prikladna ili potrebna mjera ne smije narušiti pravednu ravnotežu zaštićenog prava.
Načelo razmjernosti uključuje vertikalni i horizontalni test razmjernosti mjera koje poduzima država u ograničavanju temeljnih prava i sloboda. Vertikalni test razmjernosti obuhvaća primjenu: a) načela prikladnosti, b) načela nužnosti te c) načela vaganja. Horizontalni test ispituje je li država svoju diskreciju u konkretnom slučaju izvršila razumno, pažljivo i u dobroj vjeri, zatim je li diskrecija bila razmjerna legitimnom cilju koje se želio postići te jesu li razlozi koje je državna vlast pružila relevantni i dostatni?
Prvo, doprinosi li koeficijent namjene 9,0 za Spaladium Arenu postizanju cilja Grada Splita za povećanje svojeg proračuna za financiranje održavanja i građenja komunalne infrastrukture? Odgovor je potvrdan jer je koeficijent namjene u skladu s člankom 131. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske po kojem jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolažu u obavljanju poslova iz svojega djelokruga, te u skladu s člankom 97. stavkom 1. podstavkom 5. ZKG-a.
Drugo, postoji li alternativna mjera koja je realno dostupna, a koja bi zaštitila legitimne ciljeve Grada Splita jednako učinkovito, ali bi bila manje restriktivna za ostvarenje poduzetničkih i tržišnih sloboda? Nesporno je da je Grad Split člankom 5. stavkom 1. podstavkom 4. Odluke oslobodio plaćanje komunalne naknade sportske objekte u svome vlasništvu jer su sportski objekti izuzetno važni za Grad Split i Republiku Hrvatsku. Grad Split nije poduzetnik. Jednako je tako činjenica da Spaladium Arena nije javna sportska građevina, a niti je nesporno sportska građevina u kojoj se provode pretežito sportske djelatnosti. Spaladium Arena je, pokazala je praksa korištenja privatna višenamjenska građevina u kojoj njen vlasnik-poduzetnik posluje isključivo na načelima profitabilnosti i što veće zarade. Čak i pod pretpostavkom da je Spaladium Arena bila oslobođena plaćanja komunalne naknade, vrlo je upitno kako bi financijski poslovala jer je nad njenim vlasnikom u 2014. otvoren stečajni postupak i to zbog postojanja oba stečajna razloga: a) insolventnost i b) prezaduženost.
Treće, nesporno je: a) Grad Split je u članku 11. stavku 3. Odluke propisao da za poslovni prostor i građevinsko zemljište koje služi u svrhu obavljanja djelatnosti, u slučaju kad se poslovna djelatnost ne obavlja više od šest mjeseci u kalendarskoj godini koeficijent namjene umanjuje za 50%, ali ne može biti manji od koeficijenta namjene za stambeni prostor, odnosno neizgrađeno građevinsko zemljište; b) u obrazloženju presude VUSRH br. Usoz-120/2022-8 od 27. ožujka 2024. piše da je dana 30. lipnja 2022. prvi put stečajnom dužniku stiglo rješenje o komunalnoj naknadi Grada Splita od 21. veljače 2019., što znači da je Grad Split bio prilično pasivan u ostvarivanju svoga prava na komunalnu naknadu u odnosu na vlasnika Spaladium Arene, c) dana 18. svibnja 2023. stečajni je upravitelj stečajnog dužnika Sportski grad TPN d.o.o. u stečaju iz Splita obavijestio nadležne službe Grada Splita o prestanku djelatnosti Spaladium Arene i obvezi Grada Splita o korekciji visine komunalne i vodne naknade.
Osim toga, okolnost otvaranja stečajnog postupka nad vlasnikom Spaladium Arene mogla je, prema članku 95. stavku 1. podstavku 6. ZKG-a biti opravdani razlog zbog kojeg je Gradsko vijeće Grada Splita trebalo, na pisani i obrazloženi zahtjev stečajnog dužnika Sportski grad TPN d.o.o. u stečaju odobriti djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalne naknade.
Četvrto, predstavlja li koeficijent namjene 9,0 za Spaladium Arenu sredstvo arbitrarne diskriminacije? Odgovor je negativan jer je mjera usmjerena na jednak način prema svim privatnim poduzetnicima za poslovni prostor koji služi za ostale djelatnosti.
Primjenom testa razmjernosti možemo zaključiti da koeficijent namjene 9,00 za Spaladium Arenu ne bi bio nerazmjeran u odnosu na javni interes Grada Splita koji određuje njegovo Gradsko vijeće, pa bi stoga bio opravdan i dopušten.
6. Zaključak
Ustavno je pravo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na vlastite prihode kojima slobodno raspolažu u obavljanju poslova iz svoga djelokruga. U tom je smislu ustavno pravo jedinca lokalne samouprave da ostvaruju prihode od komunalne naknade iz kojih prihoda se održava komunalna infrastruktura.
Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave (grada ili općine) donosi odluku o komunalnoj naknadi kojom se, između ostalog određuju opći uvjeti i razlozi zbog kojih se u pojedinačnim slučajevima odobrava djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalne naknade. U konkretnom je slučaju Gradsko vijeće Grada Splita, kao nositelj javnog interesa u Gradu Splitu, odlučilo da su sportski objekti u gradskom vlasništvu oslobođeni plaćanja komunalne naknade jer su sportske djelatnosti koji se u njima obavljaju djelatnosti od posebnog interesa za Grad Split i Republiku Hrvatsku, dok je za nekretninu Spaladium Arena u vlasništvu stečajnog dužnika Sportski grad TPN d.o.o. u stečaju iz Splita odredilo koeficijent namjene 9,0 koji je u okviru koeficijenata namjene iz ZKG-a.
Istraživanje je pokazalo da Spaladium Atena nije nesporno sportska građevina, jer se u njoj samo manjim dijelom obavljale sportske djelatnosti, a većim dijelom komercijalne djelatnosti.
U perspektivi, kada Grad Split formalnopravno postane vlasnik Spaladium Arene, tada će ona imati status javne sportske građevine u funkciji razvoja sporta u Splitu. Za pretpostaviti je da će, odgovarajućom odlukom Gradskog vijeća Grada Splita biti oslobođena plaćanja komunalne naknade poput drugih sportskih objekata u vlasništvu Grada Splita.
Otvara se i mogućnost da Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom, a temeljem članka 59. stavka 6. važećeg Zakona o sportu proglasi Spaladium Arenu sportskom građevinom od nacionalnog interesa u koju će se moći ulagati veliki javni novac iz proračuna Europske unije, Republike Hrvatske i Grada Splita.
Zaključno, vođenje komunalne politike na razini jedinice lokalne samouprave isključivo je u djelokrugu poslova njenog predstavničkog tijela (gradsko ili općinsko vijeće) sukladno članku 128. stavku 1. i 2., čl. 129.a i članku 131. stavku 1. Ustava Republike Hrvatske.
dr. sc. Ante Vuković, znanstveni suradnik u polju prava
^ 1 Rješenjem Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj St-138/2014 od 7. listopada 2014. otvoren je stečajni postupak nad ovim stečajnim dužnikom. Predlagatelj FINA, Regionalni centar Zagreb podnio je prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka nad dužnikom povodom odbačenog prijedloga za sklapanje predstečajne nagodbe. Kod dužnika su ispunjena oba stečajna razloga i to nesposobnost za plaćanje prema čl. 4., st. 3. i 4. Stečajnoga zakona, te prezaduženost, prema čl. 4., st. 11 Stečajnoga zakona.
^ 2 “Službeni glasnik Grada Splita“ br. 58/18., 01/19., 03/19. i 44/21.
^ 3 “Narodne novine“, br. 85/08., 112/12.
^ 4 “Narodne novine“, br. 68/18., 110/18., 32/20., 145/14.
^ 5 “Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10., 05/14.
^ 6 U obrazloženju Odluke, USRH se pozvao na svoja sljedeća stajališta: U-III-3137/2014 od 28. studenoga 2017., U-III-4846/2015 od 11. listopada 2018. te U-I-3019/2018 od 30. listopada 2018.
^ 7 Duška Šarin, Viktorija Šeparović, Ustavna tužba kao posebno (supsidijarno) sredstvo zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda, FIP – Financije i pravo, Volume 9, Number 9, 2021., str.42.
^ 8 „Narodne novine“, br. 71/06., 150/08., 124/10., 124/11., 86/12., 94/13., 85/15., 19/16. -ispravak, 98/19., 47/20. i 77/20.
^ 9 U aktualnom Zakonu o sportu sportskom djelatnošću više se ne smatra održavanje sportske građevine.
^ 10 „Narodne novine“, br. 71/06., 150/08., 124/10., 124/11., 86/12., 94/13., 85/15., 19/16. -ispravak, 98/19., 47/20. i 77/20.
^ 11 „Narodne novine“, br. 141/2022., a stupa na snagu 1. siječnja 2023.
^ 12Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 53, 1/2016., str. 299.-320.
