Imenovanje prethodnika i obavijest treće osobe o parnici

"Osoba koja je tužena kao držatelj kakve stvari ili korisnik kakva prava, a tvrdi da stvar drži ili pravo vrši u ime treće osobe, može najkasnije do upuštanja u raspravljanje o glavnoj stvari, pozvati preko suda tu treću osobu (prethodnika) da umjesto nje stupi kao stranka u parnicu.

Pristanak tužitelja da umjesto tuženika u parnicu stupi prethodnik potreban je samo ako tužitelj protiv tuženika ističe i takve zahtjeve koji ne ovise o tome ima li tuženik u ime prethodnika stvar ili vrši pravo.

Ako prethodnik koji je uredno pozvan ne dođe na ročište ili odbije da stupi u parnicu, tuženik se ne može protiviti da se upusti u parnicu."

Treća osoba (prethodnik) može, ali i ne mora stupiti u parnicu kao stranka, ali na nju se u svakom slučaju primjenjuje intervencijski učinak presude donesene u predmetnoj parnici (članak 208.a stavak 2. ZPP-a). Drugim riječima, imenovani prethodnik ne može u kasnijoj parnici tvrditi da spor, onako kako je tijekom toga postupka izložen sudu, nije pravilno riješen (članak 208.a stavak 1. ZPP-a).

Prema tome, nakon što tuženik imenuje prethodnika, sud je dužan tu osobu pozvati da stupi kao stranka u parnicu. S tim u vezi, Visoki trgovački sud² u odluci Pž 6106/2014-2 od 5. travnja 2017. naglašava da sama činjenica da je tuženik imenovao prethodnika nije razlog za odbijanje tužbenog zahtjeva u odnosu na tuženika. Drugim riječima, propust tuženika da imenuje prethodnika može imati za posljedicu donošenje nepovoljne meritorne odluke za tuženika što je vidljivo i iz odluke Županijskog suda u Varaždinu Gž 2295/15-2 od 17. studenog 2015.: "Prema odredbi čl. 210. ZPP-a, osoba koja je tužena kao držatelj kakve stvari ili korisnik kakva prava, a tvrdi da stvar drži ili pravo vrši u ime treće osobe, može najkasnije do upuštanja u raspravljanje o glavnoj stvari, pozvati preko suda tu treću osobu (prethodnika) da umjesto nje stupi kao stranka u parnicu. Ovo tuženik nije učinio, zbog čega je i dalje ostao stranka u postupku, te je u odnosu na njega tužbeni zahtjev valjalo usvojiti, jer je tužiteljica dokazala da je vlasnica stvari, da se stvar nalazi u posjedu tuženika kao nesamostalnog posjednika, zbog čega joj je isti dužan predati sporni automobil, bez obzira na to posjeduje li on dokumente za taj osobni automobil i ključeve istog ili ne posjeduje."

Također, članak 210. ZPP-a propisuje i rok do kojeg se tuženik može koristiti institutom imenovanja prethodnika ("najkasnije do upuštanja u raspravljanje o glavnoj stvari"). Članak 288.a stavak 5. ZPP-a propisuje da kad je u ovom Zakonu predviđeno da stranka može staviti određeni prigovor ili prijedlog ili poduzeti kakvu drugu parničnu radnju dok se tuženik ne upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, takav prigovor, odnosno prijedlog stranka može staviti, odnosno poduzeti drugu parničnu radnju sve dok tuženik nije podnio odgovor na tužbu, a ako tužba nije dostavljena tuženiku radi podnošenja pisanog odgovora na tužbu, sve dok tuženik na pripremnom ročištu ne iznese svoj odgovor na tužbu, osim ako ovim Zakonom nije drukčije predviđeno. S tim u vezi, VTS u odluci Pž 4637/2017-3 od 6. lipnja 2018. navodi da će sud odbaciti prijedlog tuženika za imenovanje prethodnima kao nepravovremen ako je tuženik propustio rok propisan člankom 210. u vezi s člankom 288.a stavkom 5. ZPP-a.

Pored navedenog instituta imenovanja prethodnika, ZPP predviđa i institut obavijesti treće osobe o parnici koji je propisan člankom 211. ZPP-a:

"Ako tužitelj ili tuženik treba da treću osobu obavijesti o otpočetoj parnici, da bi se time zasnovao stanoviti građanskopravni učinak, oni mogu, sve dok se parnica pravomoćno ne dovrši, to učiniti podneskom preko parničnog suda, u kojem će navesti razlog obavijesti i u kakvu se stanju nalazi parnica.

Stranka koja je treću osobu obavijestila o parnici ne može zbog toga tražiti prekid otpočete parnice, produljenje rokova ili odgodu ročišta."

Iz zakonske formulacije članka 211. ZPP-a može se zaključiti da navedena obavijest nije obavijest koju sačinjava sud, već je riječ o obavijesti stranke čija se dostava izvršava putem suda prvog stupnja na što upozorava i Županijski sud u Zagrebu u više svojih odluka (npr. Gž R 284/2019-2 od 28. listopada 2019., Gž R 34/2020-2 od 10. veljače 2020., Gž R 201/2020-2 od 5. ožujka 2020. itd.)³. VSRH u odluci Rev-x 1063/2012-2 od 27. siječnja 2016. navodi da dostavom obavijesti trećoj osobi o parnici sud izvršava svojevrsnu posredničku ulogu.

S obzirom na to da stranke često od suda traže da treću osobu pozove na miješanje u postupak potrebno je ovaj institut diferencirati od sudjelovanja umješača u postupku na što upozorava i Županijski sud u Zagrebu u odluci Gž 1379/2023-3 od 19. rujna 2023.: "Vezano za žalbene navode tužitelja kako je ured bio obaviješten o parnici radi eventualnog sudjelovanja u svojstvu umješača na strani tuženika, ovaj sud ističe kako je institut obavještavanja treće osobe o parnici (litis denuntiatio) iz čl. 211. st. 1. ZPP namijenjen zasnivanju stanovitog građanskopravnog učinka i nije jednak institutu sudjelovanja umješača. Naime, iz same odredbe spomenutog članka jasno proizlazi kako će parnični sud obavijestiti na traženje bilo koje od stranaka treću osobu radi zasnivanja stanovitog građanskopravnog učinka, čemu druga stranka ne može prigovoriti, a sud tom zahtjevu udovoljava, osim ako bi se radilo o slučajevima iz čl. 3. st. 3. ZPP."

Isto tako, Županijski sud u Zagrebu u odlukama Gž R 201/2020-2 od 5. ožujka 2020. i Gž R 284/2019-2 od 28. listopada 2019. ističe da podnesak kojim se samo predlaže da se treća osoba pozove na miješanje u parnicu nema značaj obavijesti treće osobe iz članka 211. ZPP-a, a VTS u odluci Pž 5965/2017-3 od 6. veljače 2020. dodaje da obavijest treće osobe nema značenje poziva obaviještenome da se priključi parnici.

Kao i imenovanje prethodnika, obavijest treće osobe o parnici također ima za posljedicu intervencijski učinak presude na treću osobu (članak 208.a ZPP-a). S tim u vezi, VSRH u odluci Rev-x 991/2016-2 od 24. studenog 2020. navodi da za intervencijski učinak presude prema trećoj osobi moraju biti kumulativno ispunjene određene pretpostavke: "Prema odredbi čl. 211. st. 1. ZPP ako tužitelj ili tuženik trebaju treću osobu obavijesti o otpočetoj parnici, da bi se time zasnovao stanoviti građanskopravni učinak, oni mogu, sve dok se parnica pravomoćno ne dovrši, to učiniti podneskom preko parničnog suda, u kojem će navesti razlog obavijesti i u kakvu se stanju nalazi parnica. Da bi presuda imala intervencijski učinak prema trećoj osobi u parnici protiv te treće osobe, moraju biti kumulativno ispunjene pretpostavke: da stranka podneskom preko parničnog suda obavijesti treću osobu o parnici uz navođenje razloga obavijesti i u kakvu se stanju nalazi parnica, da je trećoj osobi kao umješaču (ako stupi u parnicu) omogućeno da u parnici poduzima sve radnje pogodne za uspjeh stranke kojoj se pridružio i da je stranka lojalno vodila parnicu. Odredba čl. 211. se nalazi u glavi šestoj ZPP koja ima naslov „Sudjelovanje trećih osoba u parnici“, a prema shvaćanju ovoga suda iz podneska koji stranka upućuje trećoj osobi radi obavijesti o parnici mora biti jasno da će nakon primitka te obavijesti presuda donesena u parnici zasnovati stanoviti građanskopravni učinak (intervencijski učinak) i na pozvanu i obaviještenu treću osobu, neovisno o tome je li ta osoba stupila u parnicu u svojstvu umješača. Tek ako je treća osoba valjao obaviještena i pozvana na sudjelovanje u parnici, u novoj parnici protiv te treće osobe nema mjesta otvaranju ponovnog meritornog raspravljanja i eventualnog drugačije odluke o stvarnoj i pravnoj osnovi o biti spora."⁴

Ako su za to ispunjene pretpostavke, obaviještena treća osoba može pristupiti parnici kao umješač. Ona se ne mora umiješati na strani stranke koja ju je obavijestila, već može i na strani protivne stranke ako za to ima pravni interes.⁵ Pritom je važno naglasiti da eventualna odluka treće osobe o tome da se nakon obavijesti ne želi umiješati u parnicu ne može spriječiti nastupanje intervencijskog učinka presude, a što je vidljivo iz sljedećih primjera iz sudske prakse.

… samim obavještavanjem ovdje tuženika o postojanju te parnice podneskom preko parničnog suda, sukladno odredbi čl. 211. st. 1. ZPP-a, zasnovan je intervencijski učinak na tuženika, neovisno o tome što on nije stupio, intervenirao u parnicu o kojoj je bio obaviješten. (VTS u Pž 1392/2022-3 od 31. kolovoza 2022.)

U situaciji kada je tuženik uredno obaviješten o otpočetoj parnici, a propustio je kao štetnik sudjelovati kao umješač u parnici između oštećenika i osiguravatelja, iako ga je osiguravatelj pozvao da se umiješa u parnicu, to se neodlučnima ukazuju navodi tuženika da se intervencijski učinak može odnositi samo na stranku koja se kao umješač umiješala u parnicu. Stoga regresni vjerovnik (u ovom slučaju tužitelj) ima pravo pozivati se na intervencijski učinak pravomoćne presude donesene u prijašnjoj parnici koju je treća osoba vodila protiv regresnog vjerovnika kao dužnika što bi značilo da više ne bi tuženik mogao isticati one prigovore koje je bio ovlašten isticati prema oštećenima (pravnim sljednicima pok. R. J.), neposredno, dakle i prigovore koji se tiču opsega odgovornosti, osnovanosti zahtjeva i visine štete. (VSRH u Rev 1379/2016-2 od 29. travnja 2020.)

Dakle, tuženik iz ovog postupka je kao treća osoba uredno obaviješten o navedenoj parnici čime je u odnosu na tuženika iz ovog postupka zasnovan intervencijski efekt pravomoćne presude od 23. svibnja 2016. u skladu s odredbama čl. 208.a i čl. 211. ZPP-a, neovisno o tome što tuženik iz ovog postupka nije stupio, intervenirao u navedenu parnicu o kojoj je bio uredno obaviješten. (VTS u Pž 141/2025-2 od 22. siječnja 2025.)

Članak 211. ZPP-a ne precizira što sve mora sadržavati podnesak kojim se treća osoba obavještava o parnici no sudska praksa je u tom pogledu propisala određene uvjete. Tako Županijski sud u Splitu u odluci Gž R 530/2023-2 od 9. svibnja 2024. navodi da iz podneska kojeg koja od stranaka preko parničnog suda upućuje trećoj osobi radi obavijesti o parnici mora biti jasno da će nakon primitka te obavijesti presuda donesena u parnici zasnovati stanoviti građanskopravni učinak (intervencijski učinak) i na tu obaviještenu treću osobu, neovisno o tome je li ta osoba stupila u parnicu u svojstvu umješača.⁶

Kao i kod instituta imenovanja prethodnika, ZPP i za obavijest treće osobe u parnici propisuje rok – "sve dok se parnica pravomoćno ne dovrši". Stoga se postavlja pitanje što ako je prvostupanjski sud propustio izvršiti obavijest. Takva situacija dogodila se pred Županijskim sudom u Bjelovaru u predmetu Gž 1386/2014 gdje je prvostupanjski sud (Općinski sud u Virovitici – Stalna služba u Slatini) dostavio žalbu na odlučivanje drugostupanjskom sudu, a da je pritom propustio prethodno obavijestiti treću osobu o parnici. Županijski sud u Bjelovaru je dopisom vratio spis prvostupanjskom sudu radi postupanja u skladu s člankom 211. ZPP-a: "U žalbi tuženica primjenom odredbe čl. 211. ZPP-a predlaže da se o otpočetoj parnici obavijesti treća osoba D.Č. kako bi se time zasnovao stanoviti građanskopravni učinak s obzirom da će tuženica u slučaju pravomoćnosti presude podići regresnu tužbu radi naplate utuženog iznosa i parničnih troškova od sadašnjeg vlasnika nekretnine D.Č. Odredbom čl. 211. st. 1. ZPP-a određeno je da ako tužitelj ili tuženik trebaju treću osobu obavijestiti o otpočetoj parnici da bi se time zasnovao stanoviti građanskopravni učinak, oni mogu, sve dok se parnica pravomoćno ne dovrši, to učiniti podneskom preko parničnog suda, u kojem će navesti razlog obavijesti i u kakvom se stanju nalazi parnica. Stoga vam vraćamo spis time da ovaj podnesak tuženice od 07. travnja 2014. godine dostavite trećoj osobi D.Č., pa kada se ispune zakonske pretpostavke za to, dostavite nam ponovno vaš spis na odlučivanje povodom žalbe tuženice."

No postavlja se pitanje kakvo je značenje propusta suda da obavijesti treću osobu o parnici. VSRH u odluci Rev-x 1063/2012-2 od 27. siječnja 2016. navodi da propust suda da trećoj osobi dostavi podnesak kojim ju se obavještava o parnici nema nikakav utjecaj na donošenje zakonite i pravilne odluke, već je samo pitanje učinka te presude prema trećoj osobi, a Županijski sud u Varaždinu u odluci Gž R 252/2022-2 od 14. travnja 2023. ističe da takav propust suda predstavlja relativno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. ZPP-a.

Borna Mišić, mag. iur.