Članak donosi pregled ključnih aktualnosti za 2026. godinu u području ovrhe na plaći i zaštićenih primanja, uključujući primjenu novog iznosa prosječne netoplaće i njegova utjecaja na ograničenja od ovrhe. Poseban fokus stavljen je na iznose izuzete od ovrhe te nova pravila i iznimke relevantne za radnike i umirovljenike.
Postupak otvaranja zaštićenog računa te popis primanja, naknada i iznosa koji su izuzeti od ovrhe propisani su člancima 172., 173. i 212. Ovršnog zakona, a dodatno su pojašnjeni na mrežnim stranicama Financijske agencije.
S obzirom na to da je predmet ovog članka prikaz aktualnosti u 2026. godini, u nastavku se neće detaljno razrađivati postupak otvaranja zaštićenog računa niti pojedinačna primanja koja su izuzeta od ovrhe, već će se pojasniti način postupanja kod uplata zaštićenih primanja na zaštićeni račun, osobito u kontekstu novoutvrđenog iznosa prosječne mjesečne netoplaće u Republici Hrvatskoj, koji ima izravan utjecaj na ograničenja ovrhe na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima.
Ograničenja ovrhe na plaći u 2026.
Dana 29. listopada 2025. u „Narodnim novinama“, br. 133/25. objavljen je podatak o prosječnoj mjesečnoj isplaćenoj netoplaći po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj - kolovoz 2025. godine, koja iznosi 1.434,00 eura. Taj će se iznos primjenjivati u postupcima provedbe ovrhe na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima tijekom 2026. godine.
Na ovrhu na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima primjenjuju se odredbe članka 173. Ovršnog zakona.
Sukladno stavku 3. navedenog članka prosječnom netoplaćom, a koja je glavni kriterij za provedbu ovrhe na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima, smatra se prosječan iznos mjesečne netoplaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u »Narodnim novinama«, najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako utvrđeni iznos primjenjuje se u idućoj godini.
Kod provedbe ovrhe na plaći i drugim stalnim primanjima zakon propisuje ograničenja od ovrhe, a izračun ovisi o tri temeljna kriterija:
- o tome ostvaruje li ovršenik plaću veću ili manju od prosječne netoplaće
- o vrsti tražbine radi koje se ovrha provodi
- o zakonski propisanom maksimumu iznosa koji može biti izuzet od ovrhe.
Člankom 173. OZ-a razlikuju se tri osnovne vrste tražbina:
- tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete zbog narušenja zdravlja, smanjenja odnosno gubitka radne sposobnosti te naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja
- tražbine po osnovi uzdržavanja djeteta (alimentacije)
- sve ostale tražbine.
Pregled iznosa izuzetih od ovrhe za 2026.
Slijedom navedenih kriterija, u nastavku se daje pregled iznosa izuzetih od ovrhe za 2026. godinu.
Ako ovršenik ostvaruje plaću koja je jednaka ili veća od prosječne mjesečne netoplaće (dakle, plaća radnika je jednaka ili veća od 1.434,00 eura) u slučaju provedbe ovrhe:
- radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja - od ovrhe je izuzet iznos u visini od 1/2 prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, što znači da je zaštićeni iznos koji se uplaćuje na zaštićeni račun iznos od 717,00 eura
- radi naplate tražbine po osnovi uzdržavanja djeteta (alimentacije) - od ovrhe je izuzet iznos od ¼ prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, što znači da je zaštićeni dio iznos od 358,50 eura te
- radi naplate ostalih vrsta tražbine - od ovrhe je izuzet iznos od 2/3 prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, što znači da je od ovrhe izuzet iznos od 956,00 eura.
S druge strane, ako ovršenik ostvaruje plaću koja je manja od prosječne mjesečne netoplaće (primjerice, ovršenik ostvaruje plaću u iznosu od 1.300,000 eura, dakle njegova plaća je manja od 1.434,00 eura) u slučaju provedbe ovrhe:
- radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja od ovrhe izuzet iznos u visini od 1/2 netoplaće ovršenika (što znači da je zaštićeni iznos koji se uplaćuje na zaštićeni račun u slučaju iz primjera iznos od 650,00 eura)
- radi naplate tražbine po osnovi uzdržavanja djeteta (alimentacije) od ovrhe je izuzet iznos od ¼ neto plaće ovršenika (što znači da zaštićeni dio iznos u slučaju iz primjera iznos od 325,00 eura) te
- radi naplate ostalih vrsta tražbine, od ovrhe je izuzet iznos u visini tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, što znači da je od ovrhe izuzet iznos od 956,00 eura, a ne 975,00 eura jer bi taj iznos premašio propisano zakonsko pravilo.
S obzirom na navedeni primjer, razvidno je da u slučaju kada ovršenik ostvaruje plaću koja je manja od prosječne mjesečne netoplaće postoji granični iznos plaće koji iznosi 1.274,67 eura. Naime, kod plaća viših od tog iznosa 3/4 plaće premašile bi zakonski dopušteni maksimum od 956,00 eura, zbog čega zakon propisuje gornju granicu u visini 2/3 prosječne netoplaće. Time se sprječava da ovršenik s nižim primanjima dođe u povoljniji položaj u odnosu na ovršenika s plaćom većom od prosjeka.
Kod plaće niže od prosječne neto plaće, za izračun iznosa izuzetog od ovrhe mjerodavan je stvarni iznos plaće ovršenika (netoplaća ovršenika), a ne iznos prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj.
Trajni godišnji dodatak na mirovinu
Kada govorimo o izuzećima od ovrhe, valja skrenuti pažnju da je 1. srpnja 2025. godine Zakonom o mirovinskom osiguranju uveden trajni godišnji dodatak na mirovinu koji se isplaćuje u prosincu svake kalendarske godine svim umirovljenicima. Budući da se radi o primanju koje se isplaćuje samo jednom godišnje, godišnji dodatak na mirovinu izuzet je od ovrhe i ne podliježe oporezivanju.
Visina godišnjeg dodatka na mirovinu određuje se kao umnožak punih godina mirovinskog staža i vrijednosti godišnjeg dodatka utvrđene za jednu godinu mirovinskog staža.
U skladu s Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 30. listopada 2025. vrijednost godišnjeg dodatka za jednu godinu mirovinskog staža za 2025. godinu iznosi 6 eura po godini staža, a isplata će vršiti se sredinom prosinca ove godine, bez donošenja rješenja.
Ako je u trenutku isplate u tijeku postupak za priznanje prava na mirovinu, dodatak će se isplatiti nakon prve redovne isplate mirovine.
Korisnicima kojima mirovina nije određena prema mirovinskom stažu dodatak se određuje prema 15 godina staža.
Kod korisnika obiteljske mirovine dodatak se računa prema punim godinama mirovinskog staža na temelju kojeg je određena mirovina umrlog korisnika, odnosno na temelju kojeg je određena obiteljska mirovina nakon smrti osiguranika.
Primanja iz članka 172. Ovršnog zakona
Prema dostupnim informacijama i nacrtu Pravilnika o porezu na dohodak objavljenom na e-Savjetovanju, iznosi primanja i naknada koje su izuzeti od ovrhe do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima, u 2026. godini ostaju isti kakvi su bili u 2025. godini.
Sandra Cindrić, dipl. iur.
