Iako same izmjene nisu kvantitativno preopširne, dio njih će značajno utjecati na same ugovore između kupaca i dobavljača u lancu maloprodaje koji značajno utječe na BDP Hrvatske kroz osobnu potrošnju (najveći sastavnica BDP-a Republike Hrvatske) te na samo postupanje Agencije za tržišno natjecanje (dalje u tekstu: „Agencija). Izmjene i dopune ZNTP-a stupile su na snagu dana 14. ožujka 2024. godine.
U nastavku teksta su detaljno razložene sve izmjene ZNTP-a zajedno s kratkim obrazloženjima i pojašnjenjima svih izmjena.
Uklanjanje definiranja krajnje prodajne cijene
Iz članka 2. stavka 1. ZNTP-a uklonjena je odredba kojom je definirana krajnja prodajna cijena kao cijena po kojoj trgovac prodaje proizvod u maloprodaji krajnjem potrošaču, a koja se morala formirati na način da se nabavna cijena poljoprivrednog i prehrambenog proizvoda množi najmanje koeficijentom 1,10. Navedenom odlukom, zakonodavac je odlučio u potpunosti ukloniti razliku između nabavne i krajnje prodajne cijene na način da od stupanja na snagu novog ZNTP-a kupac kao trgovac može kao najmanju prodajnu cijenu poljoprivrednog i prehrambenog proizvoda naznačiti nabavnu cijenu. Time se onemogućava pravo kupca na slobodno određivanje cijena. Navedeno ostavlja prostor kupcima da kao prodavatelji mogu manevrirati cijenom skroz do nabavne uz jedinu obvezu da ne spuste prodajnu cijenu ispod nabavne (iako su ZNTP-om propisani slučajevi u kojima se prodajna cijena smije spustiti ispod nabavne, pravilo je da prodajna cijena mora biti viša od nabavne), sve dok je cijena usklađena s odredbama Zakona o trgovini ("Narodne novine" br. 87/08., 96/08., 116/08., 116/08., 76/09., 114/11., 68/13., 30/14., 32/19., 98/19., 32/20., 33/23.)
Zbog navedenog je i uklonjena jedna od taksativno navedenih ostalih nepoštenih trgovačkih praski kupaca i to da kupac prodaje proizvodno i tržišno osjetljive poljoprivredne i prehrambene proizvode ispod krajnje prodajne cijene. Proizvodno i tržišno osjetljivi poljoprivredni i prehrambeni proizvodi su sukladno ZNTP-u mlijeko i mliječni proizvodi, svježe goveđe/teleće, svinjsko i meso peradi, jaja, svježe voće i povrće, brašno i kruh, šećer, biljna ulja u prehrani.
Izmjene u određivanju kupca sa značajnom pregovaračkom moći
Zasigurno najznačajnija izmjena ZNTP-a je u odredbama kojima se određuje kupac sa značajnom pregovaračkom moći u smislu odredbi ZNTP-a.
Prvenstveno, kao što je uvodno i naznačeno, odredbe su usklađene s eurom te ukupni godišnji prihod kao temelj određivanja kupca za značajnom pregovaračkom moći više nije 15.000.000,00 kuna već 2.000.000,00 eura. Navedeno podrazumijeva da je godišnji prihod koji je potreban za određivanja kupca kao kupca sa značajnom pregovaračkom moći viši nego što je prije bio za marginalni iznos od 9.158,00 EUR. Iako navedeno usklađenje odstupa od osnovnog pravila iz članak 14. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 57/22., 88/22.) s obzirom da je dosadašnji iznos ukupnog godišnjeg prihoda kupca u vrijednosti 15.000.000,00 kuna koji je 2019. godine prilikom izrade zakona utvrđen preračunavanjem iznosa iz članka 1. stavka 2. podstavka a) Direktive (EU) 2019/633 iz toga razloga se sada određuje iznos iz Direktive za utvrđivanje pregovaračke snage dobavljača i kupca. Takva izmjena u sektoru gdje prosječan kupac ima godišnje prihode u iznosima od više desetaka milijuna eura, nije značajna, ali zato uvođenje daljnjih pretpostavki za određivanje kupca sa značajnom pregovaračkom moći je apsolutno značajno.
Osim vrijednosnog elementa godišnjeg prihoda, uveden je i uvjet da je kupac prihodovno snažniji od dobavljača. Navedeno potvrđuje i uklanjanje odredbe članka 3. stavka 6. da za se za utvrđivanje značajne pregovaračke snage kupca u smislu odredbi ZNTP-a ne uzima se u obzir ukupan godišnji prihod dobavljača.
Za utvrđivanje prihoda dobavljača uvedena je odredba kojom se određuje način utvrđivanja godišnjeg prihoda dobavljača. Način utvrđivanja je identičan utvrđivanju prihoda kupca te je sadržan u odredbama članka 3. stavka 3. i 4.
Da je navedeno i dalje očekivana iznimka potvrđuje i da kupac mora dokazati da je dobavljač prihodovno jača ugovorna strana u odnosu na kupca. S obzirom da utvrđivanje prihoda dobavljača (kao i kupca) nije jednostavno, ostaje sporno za vidjeti u praksi kako će kupci formirati ugovore s dobavljačima koji su prihodovno približni s kupcem te što će se dogoditi ukoliko dobavljač u trenutku sklapanja ugovora zaista je prihodovno snažniji od kupca te se u međuvremenu omjer prihoda izmijeni.
Unatoč navedenih potencijalnim spornim pitanjima u praksi, samo uvođenje prihodovnog elementa i za dobavljače je apsolutno pozitivna promjena budući da je sam element godišnjeg prihoda bio nelogičan kao samostalan i jedini uvjet za određivanje kupca sa značajnom pregovaračkom moći. Na navedeni način je ZNTP i bolje usklađen s odredbama Direktive o nepoštenim trgovačkim praksama 1 u pogledu određivanja kupca sa značajnom pregovaračkom moći.
Izmjene odredbi vezanih za obvezni sadržaj ugovora dobavljača i kupca
Izmjenama i dopunama ZNTP-a djelomično su izmijenjene odredbe koje uređuju najduži ugovoreni rok plaćanja za prehrambene i poljoprivredne proizvode u ugovorima koji potpadaju pod primjenu ZNTP-a i to na način da datum od kojeg počinje teći rok za plaćanje može biti i od dana zaprimanja računa. I dalje je zadržana razlika između redovite i neredovite isporuke proizvoda, kao i roka plaćanja za pokvarljive i nepokvarljive proizvode te su jedine izmjene vezane za dan početka roka za plaćanje.
Izmjene odredbi vezanih za ostale nepoštene trgovačke prakse
Izmjenama i dopunama ZNTP-a djelomično su izmijenjene i člankom 11. taksativno navedene ostale nepoštene trgovačke prakse (odnosno one koje nisu regulirane pojedinačnim člancima ZNTP-a) i to na sljedeći način.
Točka 2. koja se odnosi na otkazivanje narudžbe pokvarljivih poljoprivrednih proizvoda sada je uređena na način da otkazivanje predstavlja nametanje nepoštene trgovačke praske ako kupac otkaže narudžbu u tako kratkom roku da nije razumno očekivati da će dobavljač pronaći drugi način stavljanja na tržište ili upotrebe tih proizvoda pri čemu se rok kraći od 30 dana uvijek smatra kratkim rokom. Na navedeni način je de facto produljen rok u kojem se ne smije otkazati narudžba pokvarljivih proizvoda budući da je dosadašnjim odredbama bio propisan rok kraći od 30 dana.
Točka 8. je proširena na način da su u slučaju zahtijevanja/ugovaranja ili naplaćivanja naknade sada navedeni i pokvarljivi poljoprivredni i prehrambeni proizvodi i proizvodno i tržišno osjetljivi poljoprivredni i prehrambeni proizvodi uz općenito navedene poljoprivredne i prehrambene proizvode. Navedena odredba u svojoj naravi nije promijenjena budući da poljoprivredni i prehrambeni proizvodi sukladno odredbama ZNTP-a obuhvaćaju i pokvarljive i proizvodno i tržišno osjetljive proizvode, ali preciznost prilikom uređenja odredbi vezanih za nepoštene trgovačke prakse (pogotovo uzimajući u obzir da ako se utvrdi takvo postupanje kupca je odmah utvrđena i nepoštena trgovačka praksa) omogućava kupcima i dobavljačima sigurnost u postupanju kako ne bi uistinu došlo do nametanja nepoštenih trgovačkih praksi i samim time kršenje načela savjesnosti i poštenja, načela ravnopravnosti ugovornih strana kao i načela jednake vrijednosti činidaba te dobre poslovne prakse.
Točka 9. izmijenjena je na način da nepoštena trgovačka praksa postoji ako kupac zahtijeva od dobavljača i/ili ugovara i/ili dobavljaču naplaćuje naknadu i/ili određuje plaćanje trećoj strani za čuvanje i manipulaciju nakon isporuke poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda. Na navedeni način je uvedena i zabrana određivanja plaćanja trećoj za čuvanje i manipulaciju nakon isporuke poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda. Navedenom odredbom su dobavljači dodatno zaštićeni budući da dosadašnjim odredbama ZNTP-a određivanje plaćanja nije bilo propisano kao nepoštena trgovačka praksa. Osim navedenog, točka 9. je podijeljena na način da je dio dosadašnje točke odvojen u zasebnu točku i to točku 22.
Novom točkom 22. sada je kao nepoštena trgovačka praksa određena okolnost da kupac od dobavljača zahtijeva ugovaranje fiktivnih usluga ili postupaka koji se neće provesti i za koje nema protučinidbe. Osim navedenog izdvajanja iz točke 9., u potpunosti je uklonjena okolnost da za navedeno postoji razlog osim odgađanja roka dospijeća naplate. Na taj način kupci nikada ne smiju nametati takve prakse, neovisno od postojanja bilo kakvog razloga što zasigurno osigurava položaj dobavljača u odnosu na kupca sa značajnom pregovaračkom moći.
Točke 24. i 25. koje se odnose na prodaju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ispod nabavne cijene odnosno ispod cijene proizvodnje kada je riječ o proizvodima robne marke kupca su sada proširene na način da je jedna od situacija u kojima takvo postupanje ne predstavlja nepoštenu trgovačku praksu i rasprodaja zbog privremenog zatvaranja sezonskog prodajnog objekta. Na taj način su kupci kao trgovci u maloprodaji dovedeni u bolju poziciju nego do sada jer u navedenoj situaciju smiju prodavati poljoprivredne i prehrambene proizvode ispod nabavne/proizvodne cijene u slučaju da u sklopu svog poslovanja imaju i prodajne objekte koji isključivo posluju sezonski. Dosadašnjim odredbama u slučaju privremenog zatvaranja kupci nisu mogli provoditi rasprodaje na opisani način te im je navedeno zasigurno proizvodilo nepotrebne financijske izdatke i uništenje prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda.
Uz sve navedeno, uklonjena je i točka 26. kao što je i opisano u dijelu Uklanjanje definiranja krajnje prodajne cijene.
Izmjene odredbi vezanih za ostale nepoštene trgovačke prakse kupca uz dopuštenu mogućnost izuzeća od zabrane
Odredbe članka 12. ZNTP-a kojima su regulirane ostale nepoštene trgovačke prakse kupca uz dopuštenu mogućnost izuzeća od zabrane su izmijenjene u dijelu točke 1. stavka 1. koji predviđa nepoštenu trgovačku praksu i izuzeća od zabrane određene stavkom 2. navedenog članka ZNTP-a.
Prvenstveno, točka 1. stavka 1. izmijenjena je na način da nepoštena trgovačka praksa postoji ako kupac dobavljaču naplaćuje naknadu za skladištenje i/ili uvrštavanje u ponudu njegovih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i/ili izlaganje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na policama prodajnog mjesta kupca na maloprodajnoj razini. Navedenom izmjenom proširene su okolnosti koje predstavljaju nepoštenu trgovačku praksu budući da je dosadašnjim odredbama kao nepoštena trgovačka praksa bilo propisano isključivo situacija kada kupac zahtijeva i/ili naplaćuje dobavljaču naknadu za smještaj poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na policama u prodajnom mjestu kupca. Izmijenjenom točkom 1. sada je obuhvaćeno i naplaćivanje dobavljaču naknade za skladištenje i uvrštavanje u ponudu prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda, a ne samo naplaćivanje naknade za naknadu za smještaj na policama u prodajnom mjestu kupca.
Stavak 2. članka 12. ZNTP-a kojim su propisani uvjeti za izuzeće od zabrane nepoštenih trgovačkih praksi izmijenjen je u točkama 1. do 5.
Točke 1., 3., 4. i 5. izmijenjene su isključivo u dijelu da sada plaćanje mora biti zasnovano na objektivnim i razumnim, unaprijed utvrđenim kriterijima, a ne kao do sada na objektivnim i razumnim kriterijima. Na taj način dobavljač mora biti unaprijed upoznat s kriterijima na temelju kojih će se plaćati naknade za radnje koje dobavljač zahtijeva od kupca, a ne samo da takvi kriteriji moraju biti objektivni i razumni. Na taj način dobavljač će u slučaju ugovaranja praksi propisanih odredbama članka 12. biti unaprijed upoznat sa svim kriterijima na temelju kojih će se obračunavati naknada, a ne da mu dobavljač nametne naknadu koja je isključivo objektivna i razumna prema stajalištu kupca.
Najveću izmjena stavka 2. članka 12. ZNTP-a doživjela je točka 2. koja sada glasi da se praksa iz stavka 1. točke 2. (praksa u kojoj kupac zahtijeva od dobavljača da u cijelosti ili dijelom snosi trošak popusta na poljoprivredne i prehrambene proizvode koje kupac prodaje u okviru promidžbe koju je sam pokrenuo) neće smatrati nepoštenom ako dobavljač izričito zahtijeva provođenje promidžbe od strane kupca i ako kupac prije promidžbe navede razdoblje promidžbe, a dobavljač navede količinu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, pokvarljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda odnosno proizvodno i tržišno osjetljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koju može prodati kupcu po akcijskoj cijeni. Na ovaj način je uklonjen dio odredbe točke 2. kojom je slučaju proizvodno i tržišno osjetljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (navedeni dio se isključivo odnosio na proizvodno i tržišno osjetljive proizvode) postojala i dodatna obveza kupca da nakon završetka razdoblja promidžbe dostavi dobavljaču podatke o količinama prodanih takvih proizvoda pa u slučaju da je dobavljač kupcu isporučio veću količinu tih proizvoda po akcijskoj cijeni od količine koja je u promotivnom razdoblju prodana potrošačima, kupac razliku u količini više isporučenih, a neprodanih proizvodno i tržišno osjetljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda mora platiti dobavljaču po redovitoj cijeni.
Osim navedene izmjene u vidu izbacivanja dijela odredbe, sada je propisano da je dobavljač taj koji navodi količinu proizvoda koje može prodati kupcu po akcijskoj cijeni, a ne da kupac navede očekivanu količinu proizvoda koju treba naručiti po sniženoj cijeni. Na taj način je dobavljač stavljen u povoljniji položaj nego što je bio u dijelu da je na njemu da odredi količinu proizvoda koje može prodati po akcijskoj cijeni, dok kupac ne dolazi u poziciju da proda veću količinu proizvoda koje onda mora platiti po redovnoj cijeni.
Naravno, i dalje su zadržane odredbe koje predstavljaju prethodni uvjet da bi uopće moglo doći do izuzeća od zabrane, a sve propisano odredbom stavka 2. članka 12. ZNTP-a. Te pretpostavke su da su takve prakse jasno i nedvosmisleno ugovorene u okviru ugovora o isporuci poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ili u okviru naknadnog ugovora između dobavljača i kupca, a prije izvršenja tih praksi.
Izmjene postupovnih odredbi
Izmjenama i dopunama ZNTP-a djelomično su izmijenjene postupovne odredbe, visine kazni su usklađene s eurom te je povećana transparentnost postupanja Agencije kao provedbenog tijela ZNTP-a.
Člankom 17. ZNTP-a uređeno je prikupljanje podataka u upravnom postupku koji vodi Agencija radi utvrđivanja iskorištavanja značajne pregovaračke snage nametanjem nepoštenih trgovačkih praksi pri čemu je Izmjenama i dopunama ZNTP-a izmijenjen stavak 4. koji sada glasi kako će u slučaju da stranka u postupku i druge pravne i fizičke osobe iz stavka 1. članka 17. ne postupe po zahtjevu, Agencija će pokrenuti postupak utvrđivanja postojanja uvjeta za izricanje novčane kazne te će toj osobi dostaviti obavijest o preliminarno utvrđenom činjeničnom stanju i poziv za usmenu raspravu, nakon čega će rješenjem odlučiti o tome je li povrijeđen ZNTP i u slučaju povrede izreći novčanu kaznu za tu povredu u skladu s odredbama ZNTP-a. Za razliku od tako uređene odredbe, dosadašnji ZNTP je propisivao kako će Agencija u takvoj situaciji dostaviti obavijest o utvrđenom činjeničnom stanju i poziv za glavnu raspravu.
Nadalje, u odredbi stavka 1. članka 20. ZNTP-a, Izmjenama i dopunama ZNTP-a dodana je riječ rješenje te sada puna odredba glasi „Agencija je u smislu ovoga Zakona nadležna rješenjem:“. Navedena izmjena je nomotehnička te predstavlja usklađenje s odredbama Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" br. 47/09., 110/21., dalje u tekstu: „ZOUP“) kojim je propisano da se u slučaju ako nije propisano donošenje rješenja donosi zaključak. Budući da je Agencija javnopravno tijelo u smislu odredbi ZOUP-a, ovakvo uređenje odredbe stavka 1. članka 20. je dobrodošlo kako ne bi dolazilo do situacije da nije sigurno koja vrsta odluke se donosi u postupcima koje vodi Agencija.
Izmjenama i dopunama ZNTP-a se povećava i transparentnost postupanja Agencije i upravnih sudova u provedbi odredbi ZNTP-a i to na način da Agencija na svojim mrežnim stranicama objavljuje, osim svojih rješenja, i pravomoćne odluke upravnih sudova povodom tužbi protiv rješenja Agencije te odluke Visokog upravnog suda Republike Hrvatske povodom žalbi protiv odluka upravnih sudova. Na taj način svi dionici u lancu opskrbe hranom upoznati s praksom Agencije (kao i do sada) te imaju uvid u sudsku zaštitu protiv rješenja Agencije pa shodno tome mogu uskladiti i svoje poslovanje kako ne bi došlo do nametanje nepoštene trgovačke prakse u slučajevima kada sam tekst ZNTP-a nije dovoljno jasan sudioniku lanca opskrbe hrane.
Izmjenama i dopunama ZNTP-a su i odredbe o visinama kazni usklađene su eurom.
Zaključno, prijelaznim i završnim odredbama je određeno kako će se postupci započeti do stupanja na snagu Izmjena i dopuna ZNTP-a dovršit prema odredbama dosadašneg ZNTP-a te će se u upravnim sporovima pokrenutim protiv odluka Agencije primjenjivati zakon na temelju kojeg su donesene pobijane odluke.
Denis Perić, mag.iur.
^ 1 DIREKTIVE DIREKTIVA (EU) 2019/633 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 17. travnja 2019. o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima
