Uvod
Novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine br. 83/23, dalje ZPDML) bitno je promijenio, tj. ojačao ulogu lokalnih samouprava u području upravljanja i nadzora nad pomorskim dobrom te provođenja reda na pomorskom dobru.
Ti poslovi su po dosadašnjim propisima bili gotovo isključivo u nadležnosti ministarstva zaduženog za poslove pomorstva (Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, dalje Ministarstvo) te izdvojenih jedinica ministarstva – lučkih kapetanija.
Lokalna samouprava je po dosadašnjim propisima imala vrlo ograničene ovlasti nadzora nad pomorskih dobrom. Tako sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" br. 68/18., 110/18., 32/20.) komunalni redar imao ovlasti u provedbi odluke o komunalnom redu u dijelu koji je uređivao „površine javne namjene“, primjerice javne plaže (ne one pod koncesijom). Također, sukladno Zakonu o građevinskoj inspekciji ("Narodne novine" br. 153/13., 115/18.) komunalni redar je imao ovlasti na pomorskom dobru vezano za uklanjanje građevina na pomorskom dobru čijem se građenju, prema posebnom propisu, može pristupiti bez građevinske dozvole.
Odluka o redu na pomorskom dobru
Dosadašnji sustav nadzora nad pomorskim dobrom gdje je nadzor po temeljnom propisu, ZPDML-u obavljalo Ministarstvo, a samo vrlo uski dio nadzora po posebnim propisima lokalna samouprava, pokazao se u praksi manjkavim. Centralizirani nadzor putem inspektora pomorskog dobra nije zaživio, a praksa je pokazala da su službenici lučkih kapetanija, posebno u doba sezone, primarno zauzeti obavljanjem administrativnih i poslova sigurnosti na moru. Također, uređivanje vrlo specifičnog pomorskog dobra propisima o komunalnom redu koje donosi svaka lokalna samouprava bilo je često nedovoljno razrađeno i manjkavo.
Stoga je novi ZPDML bitno promijenio regulaciju, odredivši donošenje novog općeg akta – odluke o redu na pomorskom dobru, ali i uveo nove službenike – pomorske redare, kao oblik specijaliziranih komunalnih redara zaduženih za pomorsko dobro.
Odluka o redu na pomorskom dobru uređena je u čl. 149. ZPDML, koji nosi naslov „Odluka o redu na pomorskom dobru i na pomorskom dobru unutar zaštićenog dijela prirode“. Naime, sličan akt kojeg donosi lokalna samouprava donosi i javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelom prirode.
Prema tom članku (st. 1.), red na pomorskom dobru je cjelovit sustav mjera i radnji kojima se osigurava zaštita i održavanje pomorskog dobra u općoj upotrebi. Nadalje, propisano je (st. 2.) kako se održavanje reda na pomorskom dobru financira iz sredstava za upravljanje pomorskim dobrom koja su prihod jedinice lokalne samouprave i iz vlastitih sredstava jedinice lokalne samouprave odnosno iz sredstava koja su prihod javne ustanove za zaštićene dijelove prirode.
Kratak rok za donošenje odluke
Dalje je propisano (st. 3.) kako u svrhu održavanja reda na pomorskom dobru na prijedlog izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave odnosno ravnatelja javne ustanove za zaštićene dijelove prirode, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno upravno vijeće javne ustanove za zaštićene dijelove prirode donosi odluku o redu na pomorskom dobru odnosno odluku o pomorskom redu unutar zaštićenog dijela prirode. Dakle, lokalna samouprava koja obuhvaća i dio pomorskog dobra obvezna je donijeti ovaj opći akt.
Propisan je i rok za donošenje odluke o redu na pomorskom dobru, prema čl. 234. ZPDML-a odluku je potrebno donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona. Kako je Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama stupio na snagu 29. srpnja 2023., ovaj rok ističe krajem listopada 2023.
Prema spomenutom čl. 149. st. 4. odlukom o redu na pomorskom dobru propisuje se:
1. način uređenja i korištenja pomorskog dobra u općoj upotrebi za gospodarske i druge svrhe, građenje građevina koje se prema posebnim propisima grade bez građevinske dozvole i glavnog projekta te održavanje reda na pomorskom dobru u općoj upotrebi,
2. održavanje čistoće i čuvanje površina pomorskog dobra u općoj upotrebi,
3. osiguranje nesmetanog prolaska duž pomorskog dobra.
Istom odlukom propisuju se mjere za provođenje mjera za održavanje reda na pomorskom dobru koje poduzima pomorski redar odnosno čuvar prirode zakonom zaštićenih područja prirode, obveze pravnih i fizičkih osoba i prekršajne odredbe (čl. 149. st. 5.).
Izričito se dalje propisuje (st. 6.) kako se odlukom mora se osigurati mogućnost korištenja površina pomorskog dobra u općoj upotrebi na način koji omogućava kretanje osoba s posebnim potrebama, što smatramo važnom odredbom koja bi trebala bitno olakšati korištenje pomorskog dobra, primjerice javnih plaža, osobama s posebnim potrebama.
Na kraju spomenutog članka se nalazi i opća odredba (st. 7.) prema kojoj su se sve osobe na pomorskom dobru u općoj upotrebi dužne pridržavati se odluke o redu na pomorskom dobru.
Obavljanje poslova provedbe reda na pomorskom dobru
Novi Zakon bitno drugačije regulira i obavljanje poslova provedbe reda na pomorskom dobru. Ti poslovi su, kako smo uvodno naveli, bitno decentralizirani. Prema čl. 150. ZPDML-a poslove provedbe reda na pomorskom dobru obavlja upravno tijelo jedinice lokalne samouprave određeno općim aktom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave o ustroju upravnih tijela odnosno čuvarska služba zakonom zaštićenog dijela prirode (st. 1.).
Spomenuto upravno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno čuvarska služba zakonom zaštićenog dijela prirode odnosno javna ustanova u provedbi reda na pomorskom dobru obavlja poslove:
1. nadzora nad provedbom odluke o redu na pomorskom dobru,
2. druge poslove određene odlukom o redu na pomorskom dobru (st. 2.).
Prema članku 151. st. 1. ZPDML-a poslove nadzora koje na temelju ZPDML-a obavlja upravno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno čuvarska služba zakonom zaštićenog dijela prirode provode pomorski redari, ovlašteni službenici tog tijela odnosno čuvari zaštićenog dijela prirode. Izričito se dalje propisuje (st. 2.) kako pomorski redari odnosno čuvari zakonom zaštićenog dijela prirode imaju ovlasti obavljanja nadzora propisane ZPDML-om i odlukom o redu na pomorskom dobru.
Dakle, da bi novouvedeni pomorski redari mogli obavljati svoje poslove – neophodno je donijeti odluku o redu na pomorskom dobru.
Primjer – Odluka o redu na pomorskom dobru Grada Korčule
Kao dobar primjer buduće Odluke o redu na pomorskom dobru možemo navesti nacrt Odluke Grada Korčule koji je 22. rujna 2023. upućena u javno savjetovanje.
U nacrtu Odluke se prvo navodi kako se „ovom Odlukom utvrđuje održavanje reda na pomorskom dobru na području Grada Korčule, način uređenja i korištenja pomorskog dobra u općoj upotrebi za gospodarske i druge svrhe, građenje građevina koje se prema posebnim propisima grade bez građevinske dozvole i glavnog projekta te održavanje reda na pomorskim dobrom u općoj upotrebi, održavanje čistoće i čuvanje površina pomorskog dobra u općoj upotrebi, osiguranje nesmetanog prolaska duž pomorskog dobra, mjere za provođenje mjera za održavanje reda na pomorskom dobru koje poduzima pomorski redar, obveze pravnih i fizičkih osoba i prekršajne odredbe“.
Dalje se u nacrtu Odluke skraćeno navode odredbe ZPDML-a koje se tiču redovnog upravljanja pomorskim dobrom (za isti je po ZPDML-u zadužena lokalna samouprava, vidi čl. 37. ZPDML-a), a potom način uređenja i korištenja pomorskog dobra u općoj uporabi za gospodarske i druge svrhe (odnosi se na dozvole na pomorskom dobru koje su zamijenile dosadašnja koncesijska odobrenja). Propisuje se primjerice kako su ovlaštenici dozvole dužni na području pomorskoga dobra za koje im je izdata dozvola osigurati zaštitu okoliša, sanitarno higijenske uvjete i zaštitu od onečišćenja, te za vrijeme trajanja dozvole brinuti se o sigurnosti ljudi i imovine, održavati, štititi i koristiti pomorsko dobro pažnjom dobroga gospodara te ne smiju poduzimati nikakve druge radnje na istom.
Nadalje, uređuje se i pitanje građenja građevina koje se prema posebnim propisima grade bez građevinske dozvole i glavnog projekta (nacrt Odluke navodi: „kiosci i druge građevine gotove konstrukcije, tende, jednostavni podesti otvorenih terasa i slično“).
Opsežno se u nacrtu Odluke uređuje održavanje reda na pomorskom dobru te uloga i ovlasti pomorskog redara. Posebno se uređuju zabrane na plažama, kao važnom dijelu pomorskog dobra. Primjerice, zabranjuje se: izvlačenje i ostavljanje plovila (brodice, barke, plutajući objekti i sl.) na pomorskom dobru; parkiranje, osim na uređenim parkiralištima; kampiranje i noćenje; paljenje vatre u bilo koje svrhe te upotreba roštilja i bilo koje vrste otvorenog plamena na plažama; kupanje životinja izuzev na plažama na kojima je to dozvoljeno, a koje su označene posebnim znakom.
Vrlo precizno se uređuje i pitanje ležaljki, izričito se naime propisuje kako one moraju biti udaljene od 2-4 m od mora. Nadalje se propisuje kako ležaljke suncobrani i ostala oprema (ovdje se očigledno misli na imatelje dozvola) ne smiju ometati korištenje plaže kao općeg dobra i moraju biti složene na jednom mjestu, (dodijeljenoj lokaciji), te se tek na zahtjev korisnika mogu postaviti na za to predviđeno mjesto na plaži.
Spomenimo i kako se propisuje da „ovlaštenik dozvole ne smije onemogućiti i/ili ograničiti pristup pomorskome dobru za koje je izdata dozvola i prolazak duž pomorskog dobra, te umanjiti, ometati ili onemogućiti i/ili ograničiti korištenje susjednih dijelova pomorskoga dobra prema njihovoj namjeni, a dodijeljeno pomorsko dobro dužan je čuvati i unapređivati“. Također, propisuje se kako je ovlaštenik naročito dužan održavati čistoću pomorskoga dobra za koje mu je izdata dozvola, uklanjati naplavine (daske, naplavine i slično ) i ostale nanose te osigurati pražnjene posuda za otpatke.
Ovo smatramo važnim odredbama – jer se u praksi događalo da oko mjesta gdje se primjerice prodaje sladoled na plaži dolazilo do pojačanog zagađenja, prepunih kanti za otpatke iz kojih je vjetar raznosio otpad i slično – radi čega su lokalne samouprave imale dodatne troškove, umjesto da od komercijalnih djelatnosti ubiru naknadu.
Nacrt Odluke Grada Korčule predviđa i prekršajne odredbe. Predlaže se primjerice kako će se novčanom kaznom u iznosu od 60,00 do 1.320,00 eura kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba koja bez pravne osnove propisane Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama ( NN 83/23.) upotrebljava pomorsko dobro, obavlja djelatnosti na pomorskom dobru i ne koristi na način, u opsegu i granicama određenima aktom kojim je to pravo stekla. Predviđena je i kazna za odgovornu osobu, ali i obrtnika, osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnosti i fizičku osobu.
Novčane kazne (60-1000 eura) su predviđene i za osobu ako onemogući ili ograniči pristup pomorskom dobru, ne održava čistoću na pomorskom dobru, odnosno ako se na pomorskom dobru u općoj upotrebi ne pridržava odluke o redu na pomorskom dobru u općoj upotrebi.
Zaključno
Kako smo naveli, novi ZPDML bitno drugačije regulira provedbu reda na pomorskom dobru. Kako bi novi pomorski redari uopće mogli obavljati svoje poslove, lokalne samouprave na moru moraju donijeti odluku u redu na pomorsko dobru (naravno odredbe kojima je materija pomorskog dobra bila uređena odlukom o komunalnom redu mogu se brisati iz te odluke donošenjem odluke o redu na pomorskom dobru).
Rokovi za donošenje odluke o redu na pomorskom dobru su vrlo kratki, posebno uzevši u obzir da je potrebno provesti i savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Podsjetimo se, čl. 11. st. 1. Zakona o pravu na pristup informacijama ("Narodne novine" br. 25/13., 85/15., 69/22.) propisuje među ostalim da su lokalne samouprave dužne provoditi savjetovanje s javnošću pri donošenju općih akata kada se njima utječe na interese građana i pravnih osoba, a odlukom o redu na pomorskom dobru se nedvojbeno utječe na te interese. Dakle, ne može se odluka jednostavno donijeti par dana prije isteka roka – a rok je 90 dana od 29. srpnja 2023. kada je Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama stupio na snagu.
izv. prof. dr. sc. Goran Vojković
