Pristup tržištu rada pod jednakim uvjetima imaju svi građani Republike Hrvatske, uključujući i osobe s invaliditetom, s ciljem da bi ih se aktiviralo i uključilo u poslovne procese te da doprinesu svojim radnim angažmanom društvenoj zajednici. Stoga je poslodavcima koji zapošljavaju određeni broj radnika propisana obveza zapošljavanja osoba s invaliditetom i plaćanje novčane naknade u slučaju nepridržavanje zakonske obveze. Shodno tome, u nastavku teksta podsjetit ćemo na određena pravila u tom segmentu te ukazati na posljedice njihova kršenja.
Tko su osobe s invaliditetom?
Sukladno članku 3. Zakona1 osoba s invaliditetom je osoba koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, osoba s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti je osoba čiji invaliditet u odnosu na sposobnosti osobe bez invaliditeta, jednake ili slične životne dobi, jednake ili slične naobrazbe, u jednakim ili sličnim uvjetima rada, na jednakim ili sličnim poslovima ima za posljedicu smanjenu mogućnost radno se osposobiti i zaposliti.
Iznimno, osobom s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti smatra se i osoba s invaliditetom čiji je radni učinak u granicama očekivanog, ali se na temelju smanjenih stvarnih i procijenjenih općih sposobnosti takve osobe ocijeni da je to u interesu očuvanja njezinih tjelesnih, osjetilnih i mentalnih sposobnosti.
Obveze poslodavaca
Svaki poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika obveznik je kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, odnosno dužan je zaposliti na primjerenom radnom mjestu prema vlastitom odabiru, u primjerenim radnim uvjetima, određeni broj osoba s invaliditetom, ovisno o ukupnom broju zaposlenih radnika i djelatnosti koju obavljaju. U ukupan broj zaposlenih ubrajaju se i osnivači/članovi u trgovačkim društvima i ustanovama u Republici Hrvatskoj koji su u radnom odnosu s poslodavcem te obrtnici i druge osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju djelatnost slobodnog zanimanja ili druge dozvoljene djelatnosti i po toj osnovi su obvezno osigurani.
No, obveza kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom ne odnosi se na:
Novoosnovani poslodavci oslobođeni su obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom u razdoblju od 24 mjeseca od dana upisa u odgovarajući registar odnosno dana ustrojavanja prema posebnom propisu.
Obvezu kvotnog zapošljavanja poslodavac može ispuniti tako da zaposli propisani broj osoba s invaliditetom i/ili zamjenskom kvotom na sljedeće načine:
U kvotu se ubrajaju isključivo osobe s invaliditetom koje su zaposlene na najmanje 20 sati tjedno i koje su upisane u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Treba napomenuti da se u kvotu za pojedini mjesec ubrajaju samo osobe s invaliditetom koje su upisane u očevidnik na zadnji dan u mjesecu. Naime, osobe s invaliditetom koje nisu upisane u očevidnik, poslodavac ne može ubrojiti u kvotu niti je na taj način može prekoračiti.
Ispunjenje zamjenske kvote
S druge strane, poslodavcima se omogućava i ispunjenje zamjenske kvote pod uvjetom da su međusobno ispunjena prava i obveze iz ugovora o poslovnoj suradnji s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava, ugovora o poslovnoj suradnji sa zaštitnom radionicom i integrativnom radionicom, trgovačkim društvom, zadrugom ili udrugom u kojima više od polovine radnika čine osobe s invaliditetom, odnosno ugovora o obavljanju prakse, ugovora o obavljanju studentskog posla sa studentom s invaliditetom, ugovora o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa ili ugovora o stipendiranju. Poslodavac temeljem navedenih ugovora o poslovnoj suradnji može ispuniti zamjensku kvotu samo pod uvjetom da fizička ili pravna osoba s kojom je sklopljen takav ugovor, izvršenje obveza iz ugovora nije prepustila podizvoditeljima, osim ako se radi o rezerviranim ugovorima sukladno Zakonu o javnoj nabavi.2
Iz izvatka iz registra nadležnog tijela mora biti vidljivo da osoba s invaliditetom koja se samozapošljava, odnosno pravna osoba s kojom je sklopljen ugovor radi ispunjenja zamjenske kvote ima registriranu djelatnost obuhvaćenu ugovorom o poslovnoj suradnji s obveznikom kvote.
Obveznik koji namjerava ispuniti zamjensku kvotu dužan je Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (u nastavku teksta: Zavod) dostaviti ugovor u roku od petnaest dana od dana sklapanja ugovora. Ako obveznik ne dostavi ugovor u propisanom roku i na propisan način, tada se isti neće priznati u najavu ispunjenja zamjenske kvote.
Na zahtjev Zavoda, uz ugovor je potrebno dostaviti i najavu ispunjenja zamjenske kvote, te drugu dokumentaciju. Najava ispunjenja zamjenske kvote dostavlja se na propisanom obrascu, te počinje važiti od mjeseca primitka. Naime, zamjenska kvota se može najaviti najviše za 12 mjeseci unaprijed, te je po isteku toga razdoblja potrebna ponovna najava.
Također, obveznik je dužan u roku od osam dana nakon ispunjenja ugovornih obveza podnijeti Zavodu izvješće o obostranom ispunjenju ugovornih obveza na propisanom obrascu (u nastavku teksta: obrazac izvješća), a u slučaju da u ugovoru nije određen rok trajanja, obrazac izvješća mora se podnijeti u roku od osam dana nakon isteka razdoblja za koje je najavljeno ispunjenje zamjenske kvote. Na zahtjev Zavoda, stranke su dužne dostaviti dodatne dokaze o obostranom ispunjenju ugovornih obveza, kao što su računi, potvrde o uplatama, specifikacija zatvaranja računa i drugi dokazi.
Obrazac izvješća uz odgovornu osobu obveznika mora potpisati i osoba s invaliditetom koja se samozapošljava, odgovorna osoba u pravnoj osobi s kojom je sklopljen ugovor radi zamjenskog ispunjenja kvote, učenik, student ili njegov zakonski zastupnik, osoba na stručnom osposobljavanju za rad, te rehabilitant.
Zavod će obveznika koji pravodobno i na propisan način ne podnese obrazac izvješća i pripadajuće dokaze, pozvati da to učini u roku od osam dana od dana zaprimanja poziva. Ako obveznik ni u ostavljenom roku ne podnese obrazac izvješća i dokaze, tada će se smatrat da nije ispunjena zamjenska kvota.
U slučaju da službena osoba Zavoda neposrednim uvidom utvrdi da ugovorna strana nije izvršila u potpunosti ili djelomično ugovorne obveze u svrhu ispunjenja zamjenske kvote, smatrat će se da nije ispunjena zamjenska kvota.
Ako obveznik koji je najavio ispunjenje zamjenske kvote, istu ne ispuni u cijelosti, dužan je za svaki mjesec za koji nije ispunio zamjensku kvotu, obračunati i uplatiti novčanu naknadu zbog neispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom.
U slučaju najave ispunjenja zamjenske kvote ugovorom o poslovnoj suradnji s trgovačkim društvom, zadrugom ili udrugom u kojima više od polovine radnika čine osobe s invaliditetom, broj osoba s invaliditetom mora biti veći od polovine zaposlenih radnika cijelo vrijeme trajanja pojedine najave ispunjenja zamjenske kvote.
Ako se broj zaposlenih osoba s invaliditetom smanji ispod potrebnog broja, tada su navedene pravne osobe dužne u roku od 60 dana zaposliti dovoljan broj osoba s invaliditetom. U suprotnom, obveznik neće ispuniti najavljenu zamjensku kvotu za mjesece u kojima u pravnim osobama nije bio zaposlen dovoljan broj osoba s invaliditetom, bez obzira na ukupno ostvaren promet.
Plaćanje novčane naknade
Poslodavac koji ne ispuni kvotu zapošljavanjem osoba s invaliditetom ili zamjenskom kvotom, odnosno ne zaposli određeni broj osoba s invaliditetom, dužan je mjesečno prilikom obračuna plaća, obračunati i uplatiti novčanu naknadu u iznosu od 20% minimalne plaće za svaku osobu s invaliditetom koju je bio dužan zaposliti radi ispunjenja propisane kvote. (kvota se određuje u visini od 3% u odnosu na ukupan broj zaposlenih kod poslodavca, neovisno o djelatnosti koju poslodavac obavlja). Novčana naknada se obračunava i dospijeva na naplatu do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.
Sukladno tome, novčana naknada za jedno kvotno nezapošljavanje u 2023. godini iznosi 140 eura mjesečno. (20% od 700 eura). Novčana naknada za siječanj 2023. godine plaća se do kraja veljače 2023. godine.
Treba naglasiti da je izmjenama Pravilnika o izmjeni i dopuni Pravilnika o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom („Narodne novine“, broj: 145/20.) propisana obaveza registracije u sustav NERA radi praćenja kvotne obveze te dostave izjava o izuzećima, najave zamjenske kvote, ispunjenja zamjenske kvote, zahtjeva za povrat više uplaćenih sredstava. Prema tome, obveznik je dužan svoju kvotnu obvezu pratiti putem aplikacije za praćenje kvote (NERA), koja je dostupna na mrežnim stranicama Zavoda.
Novčane nagrade za zapošljavanje izvan kvote
Poslodavci koji zapošljavaju više osoba s invaliditetom od propisane kvote te poslodavci koji zapošljavaju manje od 20 radnika, među kojima su osobe s invaliditetom, imaju pravo na novčanu nagradu u iznosu od 30% minimalne plaće mjesečno za svaku osobu s invaliditetom koja predstavlja višak u odnosu na propisanu kvotu, a pod uvjetom da je ona upisana u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom. Novčanu nagradu može ostvariti za razdoblje od najduže 12 mjeseci kontinuirano za svaku osobu s invaliditetom koju zapošljava izvan kvote. No pravo na novčanu nagradu ne može ostvariti poslodavac koji ima nepodmirene novčane obveze prema državi ili radnicima po bilo kojoj osnovi, na svoje ime osoba s invaliditetom koja se samozapošljava, zaštitne radionice i integrativne radionice te tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela državne vlasti i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne službe, javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima.
Poslodavci koji prekorače kvotu za određeni mjesec mogu podnijeti Zavodu zahtjev za novčanu nagradu na propisanom obrascu, najkasnije do 20. dana sljedećeg mjeseca. Na traženje Zavoda dužni su zahtjev ispraviti ili dopuniti sukladno uputi Zavoda u roku od osam dana od primitka upute. Ako poslodavac ne postupi sukladno navedenome, tada će izgubiti pravo na novčanu nagradu za taj mjesec.
Treba napomenuti da poslodavci koji zapošljavaju više osoba s invaliditetom od propisane kvote moraju pri korištenju novčane nagrade poštovati kronološko načelo na način da se osobe s invaliditetom ubrajaju u kvotu prema datumu sklapanja ugovora o radu s tim poslodavcem bez obzira na vrijeme nastanka invaliditeta.
U kvotu se ubrajaju osobe s invaliditetom koje imaju ugovor o radu s ranijim datumom, dok novčanu nagradu za prekoračenje kvote poslodavci mogu ostvariti za osobe s invaliditetom koje imaju ugovor o radu s kasnijim datumom.
Prekršajne sankcije
Treba skrenuti pažnju i na prekršajne sankcije za nepridržavanje propisanih zakonskih normi. Naime, novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba ako je obveznik novčane naknade, a ne obračuna i ne uplati novčanu naknadu u visini i roku propisanim Zakonom. Za navedeni prekršaj kaznit će se odgovorna osoba pravne osobe, novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 5000,00 kuna.
Za navedeni prekršaj kaznit će se poslodavac fizička osoba, novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 5000,00 kuna.
S obzirom na to da je od 1. siječnja 2023. godine euro postao zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj, navedeni iznosi bi trebali biti izraženi u eurima, no postojeći Zakon nije još izmijenjen u tu svrhu. Stoga se preračunavanje kune u euro može izvršiti pomoću različitih aplikacija uz primjenu fiksnog tečaja konverzije.
Zaključno
Unatoč uspostavljenim zakonskim pravilima koji omogućavaju lakše zapošljavanje i socijalnu integraciju osoba s invaliditetom, neophodno je povećanje razine svijesti o njihovom statusu i položaju u društvenoj zajednici, posebice zbog toga što ih poslodavci često u praksi ne zapošljavaju smatrajući da ne mogu kvalitetno obavljati radne zadatke, što ih nerijetko dovodi na same margine društva. No unatoč lošoj poslovnoj praksi ima puno pozitivnih primjera gdje su se osobe s invaliditetom dobro uklopile u radnu okolinu i pridonijele svojim trudom i zalaganjem poslovnoj uspješnosti poduzeća. Stoga je očito potrebno još vremena da se spoznaju radne mogućnosti i vrijednosti osoba s invaliditetom.
Bernard Iljazović
^ 1 Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, NN, br. 157/13., 152/14., 39/18., 32/20.
^ 2 Zakon o javnoj nabavi, NN, br. 120/16., 114/22.
