Novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti - najvažnije odredbe

U prethodnom članku uvodno smo naveli i objasnili razloge za donošenje Zakona, a posebno tko su prijavitelji nepravilnosti, takozvani „zviždači“ te koja je njihova uloga u društvu.

U ovom članku će stoga više biti riječi o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, konkretno koga Zakon štiti, na koji način, pod kojim uvjetima te kako izgleda sam postupak podnošenja i postupanja po prijavi nepravilnosti.

Zaštita po Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti

Zakon prije svega pruža zaštitu prijavitelju nepravilnosti, ali pod određenim uvjetima zaštita je proširena i na povezane i povjerljive osobe.

Naime, na temelju odredaba Zakona prijavitelj nepravilnosti je fizička osoba koja prijavljuje ili javno razotkriva nepravilnosti o kojima je saznala u svom radnom okruženju.

Tako, prijavitelj nepravilnosti može biti osoba u radnom odnosu, osoba koja ima položaj samozaposlene osobe, imatelj dionica i poslovnih udjela, osoba koja je član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela trgovačkog društva, uključujući neizvršne članove, te volontere i plaćene ili neplaćene vježbenike, osoba koja radi pod nadzorom i u skladu s uputama ugovaratelja, podugovaratelja i dobavljača te osoba koja na bilo koji način sudjeluju u djelatnostima pravne ili fizičke osobe.

Navedena zaštita koju na temelju odredaba Zakona uživa prijavitelj nepravilnosti obuhvaća zaštitu identiteta prijavitelja nepravilnosti, zaštitu povjerljivosti, sudsku zaštitu, naknadu štete, primarnu i eventualno sekundarnu besplatnu pravnu pomoć te emocionalnu podršku.

Kako bi prijavitelj nepravilnosti ostvario pravo na navedenu zaštitu potrebno je da se ispune dva uvjeta. Konkretno, da prijavitelj nepravilnosti podnese prijavu nepravilnosti putem sustava unutarnjeg ili vanjskog prijavljivanja nepravilnosti ili javno razotkri nepravilnost te da u tom trenutku prijave ili javnog razotkrivanja ima opravdan razlog vjerovati da su prijavljene ili javno razotkrivene informacije o nepravilnostima istinite te obuhvaćene područjem primjene Zakona.

Međutim, ako prijavitelj nepravilnosti prijavi ili javno razotkrije informacije za koje zna da su neistinite mogao bi prekršajno odgovarati, odnosno biti kažnjen novčanom kaznom.

Nadalje, osim prijavitelja nepravilnosti Zakona pod određenim uvjetima predviđa jednaku zaštitu i za povezane i povjerljive osobe.

Povezane osobe su pomagači prijavitelja nepravilnosti, srodnici, kolege i sve druge osobe povezane s prijaviteljem nepravilnosti koje bi mogle pretrpjeti osvetu u radnom okruženju i pravni subjekti u vlasništvu prijavitelja nepravilnosti, za koje prijavitelji nepravilnosti rade ili s kojima su prijavitelji na drugi način povezani u radnom okruženju.

Povezana osoba nije prijavitelj, već je s prijaviteljem na određeni način povezana. Stoga, povezana osoba ostvaruje pravo na jednaku zaštitu kao i prijavitelj nepravilnosti ako je zbog te njezine povezanosti s prijaviteljem nepravilnosti prema njoj počinjena ili pokušana osveta ili joj se prijetilo osvetom.

Povjerljiva osoba je fizička osoba zaposlena kod poslodavca ili treća fizička osoba imenovana od strane poslodavca radi zaprimanja prijava nepravilnosti, komunikacije s prijaviteljem i vođenja postupka zaštite u vezi s prijavom nepravilnosti.

Povjerljiva osoba te njezin zamjenik ostvaruju pravo na jednaku zaštitu kao i prijavitelj nepravilnosti ako je zbog zaprimanja prijave i postupanja po prijavi nepravilnosti prema njima počinjena ili pokušana osveta ili im se prijetilo osvetom.

Kako bi uživale jednaku zaštitu kao i prijavitelj nepravilnosti dovoljno je da povezana i povjerljiva osoba postojanje navedenih uvjeta učine vjerojatnim, odnosno da postojanje istih dokažu u stupnju vjerojatnosti.

Podnošenje prijave

Postupak prijave nepravilnosti pokreće se podnošenjem prijave. Prijava nepravilnosti sadrži podatke o prijavitelju nepravilnosti, prijavljenom tijelu ili osobi te informacije o nepravilnostima. U pravilu prijava sadrži sve navedene podatke, no prijavu je moguće podnijeti i anonimno, odnosno bez naznake podataka o prijavitelju. No, ako se naknadno sazna za identitet anonimnog prijavitelja nepravilnosti isti će uživati jednaku zaštitu kao i svaki drugi prijavitelj nepravilnosti.

Prijava nepravilnosti može se podnijeti u pisanom ili usmenom obliku pri čemu pisani oblik uključuje svaki pisani zapis, dok usmeni oblik uključuje podnošenje prijave putem telefona, drugih oblika glasovnih poruka te fizički sastanak.

Prijava, nadalje, može biti podnesena putem sustava unutarnjeg ili vanjskog prijavljivanja, a koji od ta dva sustava će prijavitelj nepravilnosti odabrati ovisi isključivo o volji prijavitelja.

Unutarnje prijavljivanje nepravilnosti

Unutarnje prijavljivanje nepravilnosti je prijavljivanje nepravilnosti poslodavcu.

Radi uspostave sustava unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti poslodavac mora donijeti pravilnik kojim se uređuje postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i postupak imenovanja povjerljive osobe i njezina zamjenika te imenovati povjerljivu osobu i njezina zamjenika.

U odnosu na postupak imenovanja povjerljive osobe i njezina zamjenika Zakon samo propisuje da se isti imenuju na prijedlog radničkog vijeća ili sindikalnog povjerenika, a ako oni nisu ustanovljeni tada na prijedlog najmanje 20 % radnika zaposlenih kod poslodavca. Sva ostala pitanja postupka imenovanja povjerljive osobe i njezina zamjenika uređuje sam poslodavac spomenutim pravilnikom.

Sustav unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti mora uspostavit svaki poslodavac koji zapošljava najmanje 50 radnika te poslodavci koji su obuhvaćeni primjenom akata iz dijela I. točke B. i dijela II. Priloga uz Zakon (financijske usluge, proizvodi i tržišta te sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, sigurnost prometa, zaštita okoliša). Svaki poslodavac koji zapošljava manje od 50 radnika također može, ali ne mora uspostaviti sustav unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti.

Svaki poslodavac koji je u skladu s odredbama Zakona obvezan uspostaviti sustav unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti bio obvezan donijeti pravilnik do 23. lipnja 2022. godine te imenovati povjerljivu osobu i njezinog zamjenika do 23. srpnja 2022. godine. U konačnici, svaki poslodavac koji je dužan uspostaviti sustav unutarnjeg prijavljivanja, a to je u navedenim rokovima propustio učiniti (ili je povrijedio neku drugu odredbu Zakona), mogao bi prekršajno odgovarati, odnosno biti kažnjen novčanom kaznom.

Jednom kada je sustav unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti uspostavljen pojedinačni postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti započinje dostavljanjem prijave povjerljivoj osobi.

Povjerljiva osoba dužna je zaprimiti prijavu nepravilnosti i potvrditi primitak prijave, ispitati nepravilnost, dostaviti prijavitelju povratnu informaciju o prijavi, proslijediti prijavu tijelima ovlaštenim za postupanje prema sadržaju prijave (DORH, Porezna uprava, Europski javni tužitelj i sl.), obavijestiti prijavitelja o ishodu ispitivanja prijave, obavijestiti pučkog pravobranitelja o zaprimljenoj prijavi i ishodu postupanja, pružiti jasne i lako dostupne informacije o postupcima za podnošenje prijave pučkom pravobranitelju i, prema potrebi, institucijama, tijelima, uredima ili agencijama Europske unije te tijekom cijelog postupka poduzimati radnje za zaštitu prava prijavitelja.

Povjerljiva osoba i njezin zamjenik koji zlouporabe svoje ovlasti na štetu prijavitelja nepravilnosti kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom.

Vanjsko prijavljivanje nepravilnosti

Vanjsko prijavljivanje nepravilnosti je prijavljivanje nepravilnosti nadležnom tijelu, konkretno pučkom pravobranitelju. Prijavitelj nepravilnosti može birati hoće li prijavu podnijeti izravno pučkom pravobranitelju ili će prijavu prvo podnijeti povjerljivoj osobi kroz sustav unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti.

Kod sustava vanjskog prijavljivanja nepravilnosti riječ je o postupanju pučkog pravobranitelja u skladu s njegovim ustavnim i zakonskim ovlastima i dužnostima, koje ovlasti i dužnosti su proširene ovim posebnim Zakonom.

Tako su Zakonom kao posebnim zakonom ovlasti i dužnosti pučkog pravobranitelja uređene na način da je isti dužan zaprimiti prijavu nepravilnosti, potvrditi primitak prijave, ispitati prijavu, proslijediti prijavu tijelima ovlaštenim za postupanje prema sadržaju prijave (DORH, Porezna uprava, Europski javni tužitelj i sl.) te o tome obavijestiti prijavitelja nepravilnosti, izraditi izvještaj o ugroženosti ili povrijeđenosti prava prijavitelja nepravilnosti, pružati informacije nadležnim tijelima o postupcima prijava, kada je to potrebno nadležnim institucijama, tijelima, uredima ili agencijama Europske unije pravodobno prosljeđuje informacije iz prijave radi provođenja daljnje istrage.

Pučki pravobranitelj je također ovlašten podnijeti optužni prijedlog za prekršaje propisanih Zakonom te se kao umješač pridružiti parnici pokrenutoj tužbom za zaštitu prijavitelja nepravilnosti, no ovo posljednje samo uz pristanak prijavitelja nepravilnosti.

Osim podnošenja prijave putem sustava unutarnjeg i vanjskog prijavljivanja nepravilnosti prijavitelj nepravilnosti može podnijeti prijavu nepravilnosti izravno tijelima ovlaštenim za postupanje po njezinom sadržaju – npr. DORH, Porezna uprava, Europski javni tužitelj i sl.

Javno razotkrivanje nepravilnosti

Javno razotkrivanje nepravilnosti je otkrivanje nepravilnosti javnosti.

Prijavitelj nepravilnosti koji javno razotkriva nepravilnost ostvaruje pravo na zaštitu ako je podnio prijavu putem sustava unutarnjeg i/ili vanjskog prijavljivanja, ali povjerljiva osoba i/ili pučki pravobranitelj nisu u propisanim rokovima poduzeli odgovarajuće mjere ili ako prijavitelj ima opravdan razlog vjerovati da nepravilnost može predstavljati neposrednu ili očitu opasnost za javni interes ili ako u slučaju vanjskog prijavljivanja postoji rizik od osvete ili su izgledi da će se nepravilnost djelotvorno ukloniti niski.

Sudska zaštita

Sudsku zaštitu prijavitelj nepravilnosti ostvaruje u hitnom postupku koji se pokreće podnošenjem tužbe. Tužba se podnosi općinskom sudu, trgovačkom sudu ili upravnom sudu na čijem području tuženik ili tužitelj imaju sjedište, prebivalište ili boravište ili na čijem području je osveta poduzeta ili je nastupila njezina posljedica.

Prijavitelj nepravilnosti tužbom može tražiti utvrđenje da je prema prijavitelju nepravilnosti poduzeta osveta, zabranu poduzimanja i ponavljanja osvete te uklanjanje njezine posljedice prema prijavitelju nepravilnosti, naknadu štete i objavu presude (kojom je utvrđena povreda prava prijavitelja nepravilnosti) u medijima na trošak tuženika.

U takvom sudskom postupku za zaštitu prijavitelja nepravilnosti prijavitelj je oslobođen plaćanja pristojbe.

Ako je prijavitelj nepravilnosti pretrpio štetu u postupku vrijedi oboriva presumpcija da je šteta nastala iz osvete zbog prijave ili javnog razotkrivanja, a na tuženiku je teret dokaza da je njegova radnja ili propust bila utemeljena na opravdanim razlozima.

Zaključno svakako treba naglasiti da sudska zaštita, uključujući naknadu štete, nije jedini oblik zaštite koju Zakon pruža prijaviteljima nepravilnosti. Naime, kako je ranije navedeno, uz sudsku zaštitu, uključujući naknadu štete, prijaviteljima nepravilnosti pruža se zaštita identiteta prijavitelja nepravilnosti, zaštita povjerljivosti, primarna i eventualno sekundarna besplatna pravna pomoć te emocionalna podrška.

Iva Sabolić, mag. iur.

U sljedećem članku upoznat ćemo vas s ulogom odvjetnika u postupku prijavljivanja nepravilnosti te mogućnošću korištenja Whistleblower Softwarea za jednostavnu implementaciju kanala prijavljivanja nepravilnosti.