U odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama predviđeno je mnoštvo prekršaja koji se vrlo rijetko procesuiraju i s kojima vjerojatno veliki broj sudionika u prometu nije niti upoznat. U nastavku ćemo dati ukratko prikaz nekih takvih prekršaja s pitanjem - Jeste li znali za takav prekršaj?
Prema prometnom pravilu iz članka 43. stavka 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ br. 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 144/22. – dalje: ZSPC) vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom, pa tako i voziti unatrag, ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu te je dužan prije započinjanja takve radnje uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu (u pravilu drugo vozilo), vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.
Za postupanje suprotno ovom pravilu predviđena je novčana kazna u iznosu od 130,00 eura, s tim da će se prema članku 293. stavku 1. ZSPC-a u slučaju da je ovim prekršajem izazvana prometna nesreća samo s materijalnom štetom prethodno navedena novčana kazna uvećati za iznos od 130,00 eura, odnosno prema članku 293. stavku 2. ZSPC-a u slučaju izazivanja prometne nesreće u kojoj ima ozlijeđenih osoba ta kazna uvećati će se za iznos od 260,00 eura.
Međutim, posebne odredbe koje se odnose isključivo na kretanje vozilom unatrag sadržane su u članku 50. ZSPC-a, pa je tako za pravilnu vožnju unatrag (vožnja „u rikverc“) potrebno kumulativno ispunjenje slijedećih propisanih obveza:
-kretanje vozilom unatrag može se učiniti samo na kratkom dijelu ceste i ako se time ne ugrožava ili ometa druge sudionike u prometu
-moraju biti uključeni svi pokazivači smjera
-vozač se dužan kretati onom stranom kolnika kojom se do tada kretao vožnjom unaprijed
-vozač je dužan propustiti vozilo koje dolazi iza njegovog vozila.
Primjećujemo da u ovom dijelu ZSPC koristi formulaciju „na kratkom dijelu ceste“, čime zapravo nije točno definirana udaljenost na kojoj se vozač može kretati vozilom unatrag, a što implicira zaključak da je ta okolnost prepuštena diskrecionoj ocijeni vozača, odnosno u konačnici policijskog tijela i nadležnog suda, a u slučaju eventualnog počinjenja prekršaja. Možda bi ipak ovu situaciju trebalo jasnije (određenije) nomotehnički riješiti u nekoj budućoj izmijeni ZSPC-a. K tome, od bitne važnosti je i da se vožnjom unatrag, pa makar takva radnja bila učinjena i na „kratkom dijelu ceste“, ne ugrožava ili ometa druge sudionike u prometu, pa je u tom smislu potrebno naglasiti da se pod pojmom „ugrožavanje prometa“ podrazumijeva takav način sudjelovanja u prometu uslijed kojeg je nastupila neposredna opasnost nastanka prometne nesreće (tzv. konkretna opasnost), dok se pod pojmom „ometanje prometa“ podrazumijeva radnja u prometu kojom se nekoga suprotno prometnim propisima prisiljava na promjenu dotadašnjeg načina sudjelovanja u prometu.
U slučaju da vozač prilikom kretanja vozilom unatrag postupi suprotno tako propisanim obvezama čini prekršaj za koji je člankom 50. stavkom 5. ZSPC-a propisana novčana kazna u iznosu od 30,00 eura.
Glede prometa na autocesti potrebno je istaknuti da se na autocesti vozač ne smije kretati vozilom unatrag, osim na površinama izvan kolnika koje su za to posebno uređene, a ako ipak tako postupi, prema članku 140. stavku 5. ZSPC-a prijeti mu propisana novčana kazna u iznosu od 390,00 do 920,00 eura, s time da mu se u evidenciju upisuju i 3 negativna prekršajna boda (stavak 6.). Sukladno članku 145. ZSPC-a prethodna zabrana kretanja vozilom unatrag, kao i odgovarajuća kaznena odredba primjenjuju se i na promet na brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila.
Isto tako, vozač koji se vozilom kreće kroz tunel ne smije se vozilom kretati unatrag, te je za suprotno postupanje člankom 146. stavkom 2. ZSPC-a zapriječena novčana kazna u iznosu od od 130,00 do 260,00 eura.
Željko Kudrić, dipl. iur.
