Člankom 71. Zakona o odvjetništvu ("Narodne novine" br. 9/94., 117/08., 50/09., 75/09., 18/11., 126/21., dalje: Zakon) propisana je disciplinska odgovornost odvjetnika i odvjetničkih vježbenika koji odgovaraju za teže i lakše povrede dužnosti i ugleda odvjetništva pred disciplinskim tijelima Hrvatske odvjetničke komore, što određuje Statut Hrvatske odvjetničke komore ("Narodne novine" br. 115/13., 64/18., 67/19., 81/22., dalje: Statut). Prema Zakonu težom povredom smatrat će se osobito narušavanje ugleda odvjetništva kao samostalne i neovisne službe. Teža povreda je i svako narušavanje dužnosti, ugleda i Kodeksa odvjetničke etike koje ima teže značenje s obzirom na važnost ugroženog dobra, prirodu povrijeđene dužnosti, visinu materijalne štete ili druge posljedice te s obzirom na okolnosti pod kojima je radnja izvršena ili propuštena. Lakša povreda je narušavanje dužnosti, ugleda i Kodeksa odvjetničke etike koje je lakšeg značenja.
Ustavni sud je u jednom takvom predmetu riješio da ustavna tužba nije dopuštena te ju je odbacio1. Ustavnom tužbom podnositelj je isticao povrede članaka 14. stavka 2. i 29. stavka 1. Ustava, a u povodu presude Višeg disciplinskog suda HOK-a kojom je djelomično usvojena žalba podnositelja i preinačena presuda Disciplinskog suda HOK-a, na način da je podnositelju za težu povredu dužnosti i ugleda odvjetništva iz članka 118. točke 8. Statuta na temelju članka 72. stavka 1. točke 1. izrečena disciplinska mjera ukora. Na temelju članka 137. Statuta disciplinski okrivljenik podnositelj je bio obvezan snositi troškove disciplinskog postupka u iznosu od 500,00 kn, dok mu je prvostupanjskom presudom izrečena teža disciplinska mjera, novčana kazna u iznosu od dvije tisuće petsto (2.500,00) kuna.
Tijekom obrade predmeta kod Upravnog suda u Splitu zatražen je podatak o pokretanju upravnog spora upravnom tužbom protiv osporene presude Višeg disciplinskog suda HOK-a, koju okolnost niti sam podnositelj nije napomenuo u ustavnoj tužbi.
Ustavni sud je riješio predmet pozivajući se na praksu u predmetima broj: U-III-2437/2012 od 25. travnja 2013. (objava, "Narodne novine" broj 58/13.) i U-III-6526/2012 od 6. lipnja 2013. (objava, "Narodne novine broj 75/13.) u kojima je prethodno zauzeo stajalište da je protiv odluke Višeg disciplinskog suda HOK-a u slučajevima u kojima nije dopušten priziv iz članka 78. stavka 1. Zakona, a sukladno članku 12. stavku 2. točki 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" br. 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17., 110/21.) redovni put pravne zaštite-tužba nadležnom Upravnom sudu - jer je citiranom odredbom propisano da Upravni sudovi odlučuju i o tužbama protiv pojedinačnih odluka javnopravnih tijela.
HOK je organizacija svih odvjetnika i odvjetničkih vježbenika u Republici Hrvatskoj, osnovana temeljem Zakona o odvjetništvu, te predstavlja odvjetništvo Republike Hrvatske kao cjelinu, a ujedno je i regulator odvjetničke profesije. Važna odrednica HOK-a je da prati i proučava društvene odnose i pojave, a radi zaštite sloboda i prava građana i pravnih osoba te stoga skrbi o zaštiti odvjetništva, ali i posebno o zaštiti interesa stranaka, pravnih i fizičkih osoba, pa je temeljem Zakona o odvjetništvu ovlaštena poduzimati mjere radi unaprjeđenja odvjetništva i zaštite interesa, sloboda i prava građana i pravnih osoba, te stoga javnopravno tijelo.
Ustavni sud podsjetio je u citiranom rješenju na sadržaj članka 63. stavka 1. Ustavnog zakona koji propisuje da će Ustavni sud pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije nego što je iscrpljen pravni put, u slučaju kad o pravima i obvezama stranke ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela nije u razumnom roku odlučio sud ili u slučaju kad se osporenim pojedinačnim aktom grubo vrijeđaju ustavna prava, a potpuno je razvidno da bi nepokretanjem ustavnosudskog postupka za podnositelja ustavne tužbe mogle nastati teške i nepopravljive posljedice, no i na sadržaj članka 62. stavaka 2. i 3. Ustavnog zakona kojima je propisano da ako je zbog povrede ustavnih prava dopušten drugi pravni put, ustavna tužba može se podnijeti tek nakon što je taj pravni put iscrpljen, a u stvarima u kojima je dopušten upravni spor, odnosno revizija u parničnom ili izvanparničnom postupku, pravni put je iscrpljen nakon što je odlučeno i o tim pravnim sredstvima.
Citiranom ustavnosudskom praksom je utvrđeno da je postupovna pretpostavka za podnošenje ustavne tužbe na temelju članka 63. Ustavnog zakona protiv akta donesenog u upravnom postupku - pokretanje upravnog spora protiv takvog akta, ističući pritom da podnošenje ustavne tužbe na temelju članka 63. stavka 1. Ustavnog zakona nije zamjena za pokretanje upravnog spora, u smislu da stranka ima pravo birati hoće li pokrenuti upravni spor (u slučaju da je takav pravni put dopušten) ili će podnijeti ustavnu tužbu, pozivajući se na prethodno stajalište u rješenju broj: U-IIIB-519/2004 od 14. listopada 2004. (objava, "Narodne novine" broj 151/04.) u kojem je slučaju pokretanje upravnog spora pretpostavka za podnošenje ustavne tužbe na temelju članka 63. stavka 1. Ustavnog zakona, jer podnositelj u prethodnom postupku nije koristio to dopušteno pravno sredstvo koje je izrijekom propisano člankom 62. stavkom 3. Ustavnog zakona.
Stoga je pozivom na članak 72. Ustavnog zakona Ustavni sud utvrdio da ustavna tužba podnositelja nije dopuštena.
Ivana Đuras, dipl. iur., viša ustavnosudska savjetnica
^ 1 rješenje broj: U-IIIB-2845/2019 od 24. listopada 2019.
