U središtu

Pravno uređenje digitalnih radnih platformi prema novom Zakonu o radu

06.10.2022 Izmjenama i dopunama Zakona o radu se u hrvatsko zakonodavstvo uvodi institut i uređenje rada putem digitalnih radnih platformi. Naime, prema podacima Europske komisije, industrija digitalnih radnih platformi je samo u 2020. godini uprihodila cca 20 milijardi eura, zapošljavala je više od 28 milijuna radnika te je samo u EU-u postojalo više od 50 digitalnih platformi. Zbog navedenog razloga, a posebno jer je njihova važnost u svakodnevnom gospodarskom životu porasla zbog mjera radi suzbijanja pandemija koronavirusa, bilo je potrebno regulirati ovakav tip odnosa. Tim više što je rad preko takvih digitalnih platformi istovremeno imao sva obilježja radnopravnog odnosa u smislu obaveza koje je fizička osoba morala ispunjavati, a malu ili gotovo nikakvu zaštitu s radnopravnog aspekta ili aspekta zaštite na radu.

Definicija digitalnih radnih platformi 

Prema predloženom zakonskom rješenju, digitalna radna platforma je fizička ili pravna osoba koja pruža usluge koje se na zahtjev primatelja usluge pružaju korištenjem digitalne tehnologije, a u okviru organizacije rada u kojem fizičke osobe posao obavljaju na daljinu pomoću elektroničkog sredstva (internetska stranica, mobilna aplikacija i sl.) ili izravno na određenoj lokaciji.

Velika većina radnika obavlja poslove za digitalnu platformu putem agregatora. Agregator je u tom smislu fizička ili pravna osoba koja obavlja djelatnost zastupanja ili posredovanja za jednu ili više digitalnih radnih platformi. Ukoliko oboje organiziraju rad na području Europske unije, nebitno je gdje imaju registrirani poslovni nastan (što znači da će i platforma registrirana u Sjedinjenim američkim državama ili Velikoj Britaniji podlijegati pravilima EU-a, odnosno Zakona o radu, ako će regulirati i organizirati rad na području EU-a). I digitalna radna platforma i agregator su, s aspekta Zakona o radu, poslodavci koji se moraju upisati u posebnu Evidenciju Ministarstva rada.

Pojam poslodavca

Ključno je napomenuti da fizičkim osobama koje na temelju ugovornog odnosa obavljaju rad za digitalnu radnu platformu korištenje digitalne tehnologije, odnosno na daljinu preko elektroničkog sredstva ili izravno na određenoj lokaciji između sudionika, digitalne radne platforme su poslodavci. Poslodavci su također i agregatori.

I digitalne radne platforme i agregatori (ako su poslodavci radniku), solidarno odgovaraju za obaveze prema radniku, ako je agregator poslodavac, osim u slučaju ako je digitalna radna platforma ispunila prema agregatoru sve ugovorne obaveze radno pravne naravi i ako je prije sklapanja ugovora sa agregatorom pribavila:

- dokaz da je agregator registriran po posebnom propisu;

- potvrdu nadležnog poreznog tijela o nepostojanju poreznog duga agregatora;

- izjavu agregatora da je za sve radnike izvršio prijavu na obavezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje;

- dokaz da agregator redovito za sve radnike podmiruje trošak plaće.

Sadržaj ugovora o radu preko digitalne radne platforme 

Pisani ugovor o radu ili potvrda o sklopljenom ugovoru o radu između poslodavca i radnika koji ugovara rad putem digitalne radne platforme, osim podataka iz čl. 15. st. 1. t. 1. do 11. Zakona o radu obavezno sadrži i :

- načinu dodjele poslova, radnih zadataka i uputa za rad te ocjenjivanja rada prema određenim kriterijima;

- načinu donošenja odluka vezanih za radno vrijeme i uvjete rada, za sigurnost i zdravlje na radu, za mogućnost napredovanja te za donošenje odluka vezanih za obračun i isplatu plaće i naknade plaće;

- obvezi poslodavca da informira radnika o osobi koja je kod poslodavca ovlaštena za nadzor praćenja rada u automatiziranom sustavu upravljanja;

-  elektroničkoj i drugoj opremi i sredstvima rada koji su potrebni za obavljanje posla;

- mogućnosti za neometanu profesionalnu komunikaciju, odnosno povezivanje i razmjenu informacija s ostalim radnicima i njihovim predstavnicima, poslodavcem te trećima u poslovnom procesu;

- sredstvima rada za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati, odnosno uporabi vlastitih sredstava rada radnika;

- naknadi troškova radniku vezanih uz obavljanje poslova te obveznoj amortizaciji troškova vlastitih vozila i druge opreme, ako ih koristi;

- obvezi ugovaranja osiguranja od nesretnog slučaja i osiguranja od odgovornosti na teret poslodavca, ako ugovorene poslove obavlja sudjelovanjem u javnom prometu;

-  načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika;

-  načinu ostvarivanja prava na informiranje i sudjelovanje u odlučivanju.

Ukoliko bi se ugovorio rad po pozivu poslodavca, tada ugovor o radu (ugovor o radu po nepredvidivom obrascu), mora sadržavati i odredbe o:

- promjenjivom rasporedu rada s obzirom na organizaciju radnog vremena radnika koja je u potpunosti ili uglavnom nepredvidiva;

- referentnom vremenskom razdoblju u danima i satima, unutar kojeg poslodavac ima pravo zatražiti, a radnik ima dužnost obavljati posao;

- najmanjem broju radnih sati unutar razdoblja iz prethodne točke koje je poslodavac dužan platiti radniku, neovisno o tome je li zatražio od radnika obavljanje posla, osim u slučaju ako je poslodavac zatražio obavljanje posla, a radnik ga je odbio obaviti;

- pravu radnika da bez štetnih posljedica odbije radni zadatak, ako je obavijest o potrebi njegova izvršenja dana u roku unutar kojega ga nije moguće izvršiti;

- roku u kojemu je moguć opoziv radnog zadatka kojega je radnik prihvatio, čije neispunjenje daje radniku pravo na isplatu naknade plaće kao da je radio.

 

Dodatne obaveze poslodavca 

Vidljivo je da je propisanim dodatnim odredbama obaveznog sadržaja ugovora o radu poslodavac nametnuo poslodavcima, bili oni digitalna radna platforma ili agregator, dodatne obaveze koje se tiču organizacije rada.

Tako poslodavac koji u poslovanju koristi automatizirani sustav upravljanja donošenja odluka koji se temelji na algoritmima, mora:

-  upoznati radnika s organizacijom rada digitalne radne platforme i načinom donošenja odluka u automatiziranom sustavu upravljanja;

-  osigurati dostupnost i transparentnost podataka o radu koji se obavlja korištenjem digitalnih radnih platformi;

-  imenovati ovlaštenu osobu koja će nadzirati sigurnost i radno opterećenje rada radnika koji rad obavljaju korištenjem digitalnih platformi;

-  imenovati ovlaštenu osobu koja povodom zahtjeva radnika provodi postupak preispitivanja odluka donesenih u automatskom sustavu upravljanja i koja o njima odlučuje;

-  osigurati mogućnost uspostave profesionalne komunikacije s ostalim  radnicima i sudionicima poslovnog procesa te poslodavcem i ovlaštenim osobama poslodavca.

Poslodavac prije početka radnog odnosa mora radnika upoznati s načinom dodjele poslova, nadzora i ocjenjivanja njegova rada. Također ga mora upoznati i sa svim pravima iz radnog odnosa, odnosno informacijama vezanim za pristup poslovima i radnim zadacima, za radno vrijeme, uvjete rada, sigurnost i zdravlje na radu, mogućnost napredovanja i osposobljavanja, te donošenje odluka vezanih za obračun i isplate plaća. Obaveza dostave tih podataka mora biti ugovorena, a radnik ima pravo dobiti iste na uvid na zahtjev.

Ljudski nadzor

Poslodavac je dužan uspostaviti ljudski nadzor iz dva aspekta: nadzor u automatiziranom sustavu upravljanja radi zaštite zdravlja i sigurnosti radnika te nadzor u praćenju rada i odluka donesenih u automatiziranom sustavu upravljanja.

U oba slučaja, poslodavac je dužan imenovati ovlaštenu osobu koja će osiguravati nadzor nad sigurnim radnim opterećenjem radnika te ovlaštenu osobu koja će povodom zahtjeva radnika preispitivati odluke donesene u automatiziranom sustavu upravljanja. Nije propisano na koji način će se te odluke doista i preispitivati, hoće li to biti prepušteno poslodavcima i temeljem kojih akata. Za očekivati je da će takav način uzrokovati dodatne troškove poslodavcima, no zbog prirode algoritama i veće brzine njihove prilagodbe od prilagodbe ugovornih odnosa, ostaju mnoga neodgovorena pitanja koliko će brzo moći fizičke osobe kao radnici ostvarivati svoja prava.

Poslodavcu će biti zabranjeno obrađivati podatke o privatnim razgovorima radnika, obrađivati podatke o emocionalnom odnosno psihološkom stanju radnika, podatke o zdravlju radnika, osim u slučajevima predviđenim propisom o zaštiti osobnih podataka te prikupljati podatke u razdoblju u kojem radnik ne obavlja rad niti ga nudi.

Onemogućavanje prikrivenog samozapošljavanja 

Kako bi se spriječila situacija gdje radnik obavlja naplatni rad za digitalnu radnu platformu, odnosno agregatora, no realno je tretiran kao samostalni poduzetnik, odnosno samozaposlena osoba, zakonodavac je predvidio kako se smatra da je digitalna radna platforma ili agregator, kao poslodavac s radnikom sklopio ugovor o radu, ako sklope ugovor sa fizičkom osobom ugovor za obavljanje posla korištenjem digitalne radne platforme, koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti digitalne radne platforme ili agregatora, ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos (tzv. pretpostavka postojanja radnog odnosa).

Relevantne činjenice su osobno obavljanje naplatnog posla, davanje uputa i naloga za obavljanje posla fizičkoj osobi, ograničavanje slobode odbijanja naloga, zabrana sklapanja poslova za svoj ili tuđi račun korištenjem usluga drugih platformi, nadziranje obavljanja posla i praćenje učinaka fizičke osobe itd. Digitalna radna platforma odnosno agregator je dužan dokazati suprotno, u slučaju dvojbe.

Međutim, ukoliko fizička osoba radom preko digitalne radne platforme i/ili agregatora nije ostvarila prihod veći od 60% bruto iznosa tri mjesečne minimalne plaće utvrđenog posebnim propisom, tada ne vrijedi pretpostavka postojanja radnog odnosa. Digitalna radna platforma i agregator su dužni pribaviti od porezne uprave podatke o stanju isplaćenih primitaka te ako se utvrdi da primici fizičke osobe premašuju 60% bruto iznosa tri mjesečne minimalne plaće, tada fizička osoba može obavljati posao za digitalnu radnu platformu odnosno agregatora samo preko sklopljenog ugovora o radu.

Umjesto zaključka 

Nakon što su digitalne platforme ušle na hrvatsko tržište i, kako neposredno, tako i posredno, zaposlile veliki broj ljudi, došlo je krajnje vrijeme za regulaciju odnosa između radnika (odnosno „partnera“ kako su zvani u žargonu) i platformi odnosno agregatora. Iako će ministarstvo voditi evidenciju o radu korištenjem digitalnih radnih platformi, ostaje vidjeti koliko će one biti nadzirane, odnosno koliko će ovakav način uređenja doista dovesti do više razine zaštite prava radnika.

Naime, temeljni je problem što su automatizirani sustavi temeljeni na algoritmima sustavi koji se mogu mijenjati izrazito brzo, daleko brže nego što zakonodavac može reagirati i dinamičniji su od ljudskih sustava urpavljanja. Iz navedenog razloga će utoliko biti i zahtjevnija provjera valjanosti rada digitalnih radnih platformi koje posluju na teritoriju Republike Hrvatske. Poželjno bi bilo da se u tu svrhu osposobe i kadrovi koji će takvu vrstu nadzora moći provoditi, tim više jer navedene odredbe stupaju na snagu tek 1.1.2024. godine.           

Filip Galić, dipl. iur.

 

Izvori:

1. https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=21184